Premijer Andrej Plenković odbacio je u ponedjeljak prozivke Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji je u utorak organizirao paralelne prosvjede u šest hrvatskih gradova. Smatra da su neutemeljene i da je njihov zahtjev za povećanje mirovina, u skladu s rastom prosječne plaće u zadnjih 18 godina – nerealan. Štoviše, poput svog ministra Marka Pavića, poziva se na usklađenje mirovina s troškovima života i rastom plaća od 2,75 posto – što je najveće usklađenje u zadnjih deset godina.
Mirovine su već ove godine u procesu usklađivanja rasle najviše od 2008. Godišnje na mirovine ode 37-38 milijardi kuna, trudimo se da ono što je moguće bude u proračunskim okvirima. Bojim se da ti zahtjevi nisu realni”, kazao je Plenković (N1).
No, kakav je zapravo bio taj rast mirovina na koji se pozivaju Plenković i Pavić? Osim što se očigledno radi o usklađenju po sili zakona, a ne povećanju zbog odluke Vlade, Matica umirovljenika Hrvatske, kao i Sindikat umirovljenika, prigovaraju da je ovo usklađivanje bilo nedovoljno, jer je mirovine ostavio u još većem zaostatku za plaćama od prošlogodišnjih usklađivanja, koja su izražena numerički bila manja.
Za početak treba razjasniti da ovo usklađivanje nema veze s obećanjem Plenkovićevog HDZ-a o povećanju mirovina za 5 posto iz predizborne kampanje – ono se još ni na koji način nije materijaliziralo i očekuje se tek u finišu borbe za idući mandat. Što se tiče tzv. “švicarske formule” za usklađivanje mirovina, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić iz oporbene nam vizure tumači zašto Vlada zapravo nije zaslužna za rast od 2,75 posto, čime je neosnovan i Plenkovićev stav prema umirovljenicima, koje odbija argumentom o “najvećem usklađivanju” od 2008. godine.
“To se dogodilo po sili zakona i Plenković se hvali s nečim što je posljedica oporavka ekonomije započetog s SDP-ovom vladom i što je propisano formulom za usklađivanje mirovina s rastom troškova života i prosječne plaće u Hrvatskoj. Ta je formula zadnju izmjenu prošla 2014. godine i u ovom se obliku primjenjuje od 2015. godine – usklađivanjima u proljeće, jesen i u siječnju kada se promatra cijela godina, odnosno rast plaća i troškova života u minulom razdoblju”, navodi Mrsić.
Rječnikom HZMO-a, konačna stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine (AVM), koja se primjenjuje od 1. siječnja svake kalendarske godine počevši od 2015., određuje se u visini razlike između stope godišnjeg rasta mirovine (rotirajuća formula 70:30, 55:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije) i stope usklađivanja mirovina utvrđene šest mjeseci prije toga dana, odnosno od 1. srpnja kalendarske godine (fiksna formula 50%:50%). Izmjena formule podrazumijevala je da se kod usklađenja više uzima u obzir onaj faktor koji umirovljenicima ide na ruku, jer u godinama kada je gospodarstvo u recesiji, za očekivati je da plaće ne rastu, za razliku od troškova života, dok se, primjerice, u povoljnijem gospodarskom trenutku može dogoditi da potrošačke cijene stagniraju ili padaju, a plaće rastu. Kako bi se izbjeglo da umirovljenici zbog međusobnog poništavanja tih parametara ne dobiju potrebno povećanje, iako u stvarnosti udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pada, odlučeno je da će se naglasak staviti na povoljniji parametar, kako bi prosječna mirovina ostala na oko 40 posto prosječne bruto plaće.
“Najlošiji godišnji rezultat u posljednjih 18 godina”
Sljedeći korak provjere Plenkovićevog odgovora umirovljenicima su teze Sindikata umirovljenika iznesene na protestu u utorak, koje se mogu pronaći u analizi Matice umirovljenika Hrvatske (MUH). Usklađivanje ove godine, navodi Matica, ni na koji način nije dao doprinos smanjenju zaostatka prosječne mirovine za prosječnom plaćom. U zadnjem broju Umirovljeničkog lista objavljena je analiza MUH-a, u kojoj se navodi da je ovogodišnjim ‘porastom’ mirovina od 2,1 posto, odnosno 2,75 posto, stvorena potpuno kriva slika u javnosti da su konačno značajnije povećane mirovine. Točnije, prozivaju vlasti zbog manipulacije statistikom navodeći da su plaće u 2017. godini porasle za 5,3 posto (1,9 posto od 1. siječnja i 3,4 posto od 1. srpnja), dok su mirovine rasle za 2,75 posto (od 1. siječnja mirovine su rasle 0,65, a od 1. srpnja 2,1 posto) – što je gotovo dvostruko sporiji tempo rasta.
“Analiza MUH-a… upozorava da su samo u ovoj 2017. godini mirovine zaostale za punih 2,55 posto u odnosu na rast plaća, što je najlošiji godišnji rezultat u posljednjih 18 godina… Posebnu zabrinutost izražavamo zbog činjenice da su od 1. siječnja 1999. godine, od kada se primjenjuje ovakav model ‘usklađivanja’ do danas, mirovine zaostale za rastom plaća za čak 13,84 posto. Time su mirovine svedene na svega 38,5 posto prosječne plaće što je na samom dnu svih Europskih zemalja, ne samo onih koje su članice Europske unije, nego i onih izvan nje”, navela je Matica u Umirovljeničkom listu krajem rujna, pitajući kada će se tih skoro 14 posto vratiti umirovljenicima.
Prerani zaključak?
Je li Matica u pravu kada upozorava na “bijeg” plaća u odnosu na mirovine? I Mirando Mrsić i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, smatraju da je prerano reći.
Hrelja navodi da se rezultati usklađivanja i odnosi prema prosječnoj plaći tek trebaju vidjeti u statističkim pokazateljima HZMO-a sljedeći mjesec, iako smatra da se ove godine i jest dogodio “jedan od žešćih padova” udjela mirovine u prosječnoj plaći – prosječna plaća je porasla zbog porezne reforme, a mirovine su ostale na nižoj razini.
“Realnu sliku imat ćemo tek za mjesec dana kada se objave novi HZMO-ovi podaci o prosjecima. Nisam za manipuliranje podacima, ali kad se dogodi ovakav skok u plaćama zbog oslobađanja od tereta, onda mirovine dosežu najniže razine sve do sljedeće indeksacije, kada bi se mirovine trebali vratiti na oko 40 posto prosječne plaće”, navodi Hrelja, dok Mrsić smatra da će se do tog postotka doći u siječnju.
“Usklađenje u siječnju bi moglo ublažiti taj jaz. No, za stabilnih 40 posto je ključan sustav bodovanja pri odlasku u mirovinu, kojeg bi trebalo učiniti povoljnijim za umirovljenike u trenucima kada su gospodarske projekcije dobre i kada se proračun puni. To je sada”, ističe Mrsić.
Kako povećati mirovine?
Naime, sedam tisuća umirovljenika nije izašlo na trgove šest hrvatskih gradova bez razloga. Usprkos kiši okupili su se da bi upozorili na bijedu u kojoj žive umirovljenici, pogotovo oni koji su prijevremeno otišli u penziju. Pitali su zašto Vlada nabavlja borbene avione i provodi poreznu reformu koja bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima, poručili da se umirovljenici nisu bunili zbog povećanja mirovina braniteljima i proširenja prava na pripadnike HVO-a, premda je to Vlada učinila zaboravljajući na umirovljene radnike – “gladne, žedne i ozeble“, sklone suicidu.
Hrelja, koji brani “švicarsku formulu”, naglašava da su umirovljenici uistinu u nezavidnoj poziciji i to zbog devastacije gospodarstva: većina umirovljenika ide u najnižu mirovinu zbog neuplate doprinosa i anarhije na tržištu rada. Isto ističe i Mrsić, koji navodi da Vlada ne samo da nije učinila nikakav korak prema povećanju mirovina, već se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju odlučila za jaču penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu, što je direktno usmjereno protiv radnika i penzionera. Također, ističe on, Vlada namjerava prije od plana prethodne vlade pomaknuti dobnu granicu umirovljenja na 67 godina.
“Kratkoročno se mogu napraviti dvije stvari. Prvo, omogućiti da umirovljenici imaju između 50 i 70 posto mirovine preminulog bračnog druga. Trenutno oni ostaju s jednom mirovinom, iako im troškovi nakon smrti supružnika za grijanje i komunalije ostaju isti. Drugo, potrebno je omogući dodatak na mirovinu od 27 posto i za one rođene nakon 1962. godine. Nepravedno je da osoba koja je imala isti staž i uplaćivala isti iznos doprinosa dobiva 500 do 700 kuna manju mirovinu od onoga koji je rođen 1961. godine”, navodi Mrsić.
Svaka mjere bi, po njegovim procjenama, trebala koštati u bliskoj budućnosti po 200-tinjak milijuna kuna, dok bi izmjena izračunavanja boda pri odlaska u mirovinu mogla povisiti izdatke za mirovine za oko dvije milijarde kuna godišnje.
Zaključak provjere Plenkovićeve izjave, koju podupire i Pavić, je da ona nije činjenično netočna, ali lako stvara pogrešan dojam o povećanju mirovina.
