Most nezavisnih lista ovih je dana dao svoj obol širenju histerije oko GMO-a. Ne samo amandmanom Mire Bulja i većim dijelom glasanjem protiv prijedloga izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima, nego i sponzoriranim objavama na društvenim mrežama, brisanjem disonantnih komentara, uz paralelno dopuštanje najcrnjih paranoja da se razmašu ispod napetog videa s Buljem u glavnoj ulozi.
No, čini se da su i u Mostu svjesni da se radi o poboljšanom zakonu, što je objasnio i Faktograf i organizacija Zelena akcija, inače članica mreže Friends of the Earth, koju zagovornici genetske modifikacije u prvom redu poljoprivrednih proizvoda nerijetko optužuju za opstrukcije, ako ne i nešto gore. To nije spriječilo Most da pokuša na krilima ove teme prikupiti bodove, premda nam Nikola Grmoja kaže i da su neki od zastupnika primali prijetnje.
“Jučer se po Facebooku dijelio popis zastupnika koji su glasali za Zakon o genetski modificiranim organizmima i uvjeren sam da su zbog toga primali različite poruke nezadovoljnih građana. Pa i naša zastupnica Ines Strenja Linić koja je predsjednica Odbora za zdravstvo, koji je podržao zakon je dobila niz poruka nezadovoljnih građana, iako je glasovala za Buljev amandman i nije u konačnici podržala zakon za kojeg je Odbor utvrdio da je ipak poboljšanje u odnosu na postojeću praksu”, kaže nam Grmoja.
Novi zakon ne zabranjuje uvoz, ali je to pitanje EU
Upitan direktno slaže li se s ocjenom da je ovaj prijedlog zakona bolji od prethodnoga, navodi: “Nisam bio u Saboru tada kada se glasalo, ali koliko sam čuo, on iako je loš ipak unapređuje i uređuje pitanja provjere GMO-a i ostalog”.
Ipak, ističe, zakon ne zabranjuje uvoz i stavljanje na tržište GMO-a, niti uređuje označavanje mesa životinja koje su hranjene GMO proizvodima.
“Kolega Bulj želi da se i to zabrani, jer mi po ovom zakonu ne možemo uzgajati GMO, ali možemo uvoziti i hranu koja ima GMO porijeklo i hranu za životinje. Nisam stručnjak, ali mi logika govori da zakon omogućuje uvoz tuđeg GMO-a, a o mesu tovljenom GMO proizvodima i da ne pričam, a ovim zakonom ga ne smijemo proizvoditi, što znači ne možemo proizvoditi i izvoziti svoje GMO proizvode, a možemo uvoziti strane. To mi ne izgleda bajno. To su pravila EU za male i siromašne, i zato je ovaj zakon loš”, navodi Grmoja.
Budući da se dotakao pitanja europskog tržišta, podsjetili smo ga da u Saboru, pored Mosta, uvijek postoji netko tko će lakše zaigrati na kartu GMO-a, cijepljenja i sličnih kontroverznih tema. To je zastupnik Živog zida Ivan Pernar, koji je odmah GMO-om argumentirao inicijativu za napuštanje EU. Grmoja ne bi otišao tako daleko.
“Imamo europarlamentarce i sudjelujemo u izradi europskih politika. Hrvatska se može boriti da budemo GMO free zemlja, ako je to nacionalna politika. Ne bih išao u tom smjeru da izađemo iz EU zbog toga, nego da se pokušamo izboriti. Ako postoji strategija i ako postoje političke snage, koje će raditi na tome, vjerujem da se to može postići”, kaže on.
U konačnici smo ga pitali zašto Most glasa protiv novog Zakona o GMO-u, iako je bolji od staroga.
“Ako nisu prihvaćeni naši amandmani, ne možemo u cijelosti podržati zakon, iako je bolji. Nije onakav kakvog bi ga naš zastupnik želio. Dakle, Most nije podržao izmjene Zakona o GMO-u čime smo htjeli ukazati na nedovoljno poznavanje problematike GMO hrane. Notorna je činjenica da se je Hrvatska opredijelila biti GMO free zemlja u pogledu uzgoja GMO-a, no uvoz i stavljanje GMO hrane na tržište dopušteni su prema zakonu o GMO-u kao i važećim direktivama EU. Smatramo da građane treba upozoriti na tu činjenicu kako bi je postali svjesni te kako bi kao educirani potrošači mogli donijeti informiranu odluku o kupnji i konzumaciji takve hrane. To je nas jedini cilj. Nikakva histerija, nego demokratska diskusija”, kaže Grmoja. Navodi i da je Most 2016. tražio da Hrvatska bude GMO free i da ako je njihov kolega uputio amandman u tom smjeru, nije čudno što je dio zastupnika Mosta bio suzdržan, a dio protiv.
‘S obzirom na veliki otpor potrošača_ica prema GMO hrani (za ljude), u EU takve proizvode gotovo i nije moguće pronaći u dućanima’
Što se tiče samog uvoza i označavanja GMO proizvoda, pozvat ćemo se na ranije spomenuto očitovanje Zelene akcije.
“Po tom pitanju Hrvatska nažalost sama ne može učiniti puno jer je ulaskom u EU prihvatila obavezu uvoza svih GMO-a koji su trenutno odobreni za uvoz u EU (zbog zajedničkog tržišta). Trenutno se radi o nekoliko desetaka proizvoda koji se prvenstveno koriste kao stočna hrana. Ukoliko se nalaze u hrani za ljude, prema važećem EU i RH zakonodavstvu, takvi proizvodi na deklaraciji obavezno moraju biti označeni kao GMO ako sadrže više od 0,9% GMO sastojaka (sve ispod toga se smatra slučajnom kontaminacijom). S obzirom na veliki otpor potrošača_ica prema GMO hrani, u EU takve proizvode gotovo i nije moguće pronaći u dućanima. Građani i građanke država članica Europske unije GMO-ima su uglavnom izloženi posredno, preko životinjskih proizvoda dobivenih od životinja hranjenih GMO-ima”, navode oni.
Za kraj, napomenimo i da je Vlada RH još u rujnu 2015. godine izvijestila Europsku komisiju da želi iskoristiti pravo zabrane uzgoja GMO-a na svom teritoriju. Istu mogućnost iskoristilo je još 18 zemalja članica EU.
