Aktualno

Plenkovićeva vlada zbog Agrokora zloupotrebljava tajne službe

Izvor: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

„Sigurnosnu provjeru ne, to je zakonom propisano i tu ostaje trag. Sigurnosnu provjeru za Bricelja niti je tko mogao tražiti niti je tko tražio. O njemu se razgovaralo. Ja sam mogao samo koristiti dostupne javne izvore, a ne službene izvore. Ne vidim ništa sporno, u postupanju SOA-e smo izvijestili predsjednicu Republike, premijera i saborski odbor. Normalno da smo bili uključeni”, rekao je direktor Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić reporteru televizije N1 na pitanje o sigurnosnoj provjeri kandidata za izvanrednog povjerenika Agrokora.

Dakle, šef obavještajne agencije tvrdi da je gotovo pa isključivo guglao podatke o potencijalnom kandidatu za izvanrednog povjerenika Agrokora Branimira Bricelja i da na njemu nije vršena sigurnosna provjera. Guglati potencijalne kandidate mogli su i članovi Vlade uključeni u proces biranja pa je nejasno zašto bi šef obavještajnog aparata pristao na takav zadatak.

Dalić potvrdila provjeru

Faktograf je u posjedu cjelokupnog iskaza koji je Martina Dalić dala USKOK-u i u njemu se nalazi podatak iz obiteljskog života Branimira Bricelja koji nije nigdje objavljen pa je nejasno na kojem je to javno dostupnom mjestu Markić navodno pronašao tu osjetljivu informaciju. Martina Dalić, međutim, za razliku od Markića, u iskazu danom USKOK-u potvrđuje da je SOA radila sigurnosnu provjeru Bricelja i da je ta agencija pružila podatak nezgodan po Bricelja.

“Zajedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba, kako nam se ne bi dogodio neki reputacijski problem, svjesni činjenice da će rad izvanrednog povjerenika biti javan i podložan kritikama. Bricelj je sutradan pristupio u Vladu, primili smo ga Plenković, Božinović i ja, a ne znam da li je bio prisutan i Gordan Jandroković. Premijer je Bricelju izložio naš zaključak i pitao ga pritom da li ima bilo što problematično u njegovoj prošlosti, tada je Bricelj odgovorio da se on preispitao i da smatra da su dvije okolnosti koje su moguća smetnja. Premijer mu je dao još malo vremena da razmisli i da se povratno javi sa konačnom odlukom, a u međuvremenu je stigao podatak od SOA-e”, stoji u svjedočenju Martine Dalić najprije objavljenom na televiziji N1.

Dakle, ipak nije riječ o podatku za koji samo treba imati internet i dovoljno strpljenja za kopanje po internetskim prostranstvima.

SOA na svoju ruku

„SOA sigurno bila uključena u rasvjetljavanje slučaja Agrokor i bit će i dalje. U svim slučajevima gdje je prisutna sumnja na korupciju, bez da je itko to tražio“, također je Markić izjavio za N1. Međutim, Zakon o sigurnosnim provjerama nigdje ne propisuje da SOA može samostalno djelovati u sigurnosnim provjerama. Članak 6. Zakona eksplicitno navodi da „sigurnosnu provjeru provodi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija“, što znači da SOA ne može samostalno odlučiti na temelju vlastite diskrecijske odluke koga će sigurnosno provjeravati. Samo nadležno tijelo može zatražiti sigurnosnu provjeru koju onda SOA provodi.

Osim toga, članak 5. navodi da se „Sigurnosna provjera provodi na temelju Upitnika za sigurnosnu provjeru čiji je sastavni dio suglasnost za provođenje sigurnosne provjere. Upitnik za sigurnosnu provjeru treba biti osobno ispunjen, a suglasnost dragovoljno i vlastoručno potpisana od strane osobe za koju se ista provodi. Nadležna sigurnosno-obavještajna agencija neće pristupiti provođenju sigurnosne provjere ukoliko, sukladno odredbama ovoga Zakona, nije potpisana suglasnost za provođenje sigurnosne provjere. Suglasnost za provođenje sigurnosne provjere odnosi se na provjeravanje i obradu podataka koji su u svezi s pitanjima iz sigurnosnog upitnika te na primjenu postupaka koji su za provođenje sigurnosne provjere propisani ovim Zakonom.“.

Dakle, osoba nad kojom se provodi sigurnosna provjera mora dati suglasnost.

Članak 13. Zakona, pak, taksativno nabraja na kome se provodi sigurnosna provjera nakon što to zatraže nadležna tijela:

  • osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost,
  • osobe koje se imenuju ili su imenovane za rukovodeće državne službenike,
  • osobe koje se primaju na rad ili rade u tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske,
  • osobe koje se primaju na rad ili rade u specijaliziranim tijelima za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije,
  • osobe koje se primaju na rad ili rade u tijelima, objektima ili postrojenjima od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost te za poslove tjelesnog i tehničkog osiguranja tijela, objekata, postrojenja ili sredstava od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost,
  • osobe koje se primaju na rad ili rade na poslovima tjelesnog i tehničkog osiguranja štićenih osoba i objekata,
  • odgovorne osobe u pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje poslova privatne zaštite,
  • za čelnike i zaposlenike diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske,
  • za osobe koje se primaju na rad ili rade u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija zadužene za poslove sigurnosti,
  • za strance prilikom odobravanja boravka ili primanja u hrvatsko državljanstvo i za članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Temeljna sigurnosna provjera provodi se i za druge osobe određene posebnim zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske”.

U članku 13. se ne navodi izvanredni povjerenik, a Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku nigdje ne navodi da izvanredni povjerenik mora proći sigurnosnu provjeru.

Članak 11. Zakona o postupku izvanredne uprave kaže: „Izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u skladu s člankom 24. ovoga Zakona. U pogledu odgovornosti izvanrednog povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 92. i 93. Stečajnog zakona“.

Članak 14. istog Zakona propisuje da je „Sud isključivo nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika.“ Nigdje se ne spominje sigurnosna provjera izvanrednog povjerenika od strane SOA-e pa postoji osnovana sumnja da je netko u cijelom lancu prekršio Zakon o sigurnosnim provjerama.

Povijest zloupotreba

Samostalna Hrvatska ima dugu tradiciju zloupotrebe tajnih službi pa ne čudi osjetljivost na njihovo postupanje. Odredba o nužnoj suglasnosti osobe nad kojom se provodi sigurnosna provjera donesena je 2008. godine, čemu je prethodila afera obavještajne provjere kandidata Savjeta za razvoj civilnog društva koju je naručila Jadranka Cigelj, tadašnja predstojnica Vladinog ureda za nevladine udruge u vrijeme kad je potpredsjednica Vlade bila Jadranka Kosor. Cigelj je tvrdila da joj je Kosor naložila sigurnosnu provjeru kandidata zbog čega je i na kraju i tužila tadašnju potpredsjednicu Vlade.

Pripadnici SOA-e telefonski su kontaktirali udruge, poznanike i susjede, što je već tada predstavljalo kršenje zakonskih odredbi o načinu provođenja sigurnosne provjere. Evo što je Sandra Benčić, tadašnja kandidatkinja Savjeta za civilno društvo, još 2007. godine odgovorila u intervjuu H-Alteru nakon izbijanja afere nezakonite sigurnosne provjere: „Očigledno je da sigurnosne službe još uvijek slijepo slijede naloge koje dobivaju iz Vlade, bez obzira na to da li je u pitanju zakonita provjera ili ne. U pravnoj državi narušavanje prava na privatnost građana i građanki moguće je ako se radi o opravdanom cilju (primjerice nacionalna sigurnost) te ako je uz to ispunjen zahtjev proporcionalnosti; odnosno ako je dobro koje štiti zaista toliko ugroženo da se nikakvim drugim načinom ne može zaštititi, osim kršenjem prava na privatnost pojedinca. Naravno, i u tom slučaju kršenje prava na privatnost mora se temeljiti na Zakonu“.

Po svemu sudeći, i nakon više od deset godina od ove afere, sigurnosne službe još uvijek slijepo slijede naloge iz Vlade, bez obzira na zakonske odredbe koje služe kako bi spriječile slučajeve njihove zloupotrebe.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.