Brojni hrvatski građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine posljednjih su dva mjeseca na kućne adrese u Hrvatskoj primili pisma oslovljena na njihova imena u kojima ih inicijativa „Srce ponosno“ poziva da glasaju na predstojećim općim izborima u Bosni i Hercegovini.
Netransparentna inicijativa
Postavlja se pitanje odakle toj inicijativi gomila osobnih podataka građana čije su prikupljanje i obrada strogo regulirani Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR), a zloupotreba je kažnjiva i Kaznenim zakonom.
Iako poneka adresa možda i može biti objavljena i javno – ali ne i sve – podacima o biračkom pravu, porijeklu ili etničkoj pripadnosti raspolažu samo državne institucije poput Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva uprave koji ni u kojem slučaju ne smiju ovakve podatke dijeliti različitim privatnim inicijativama. Osim toga, Opća uredba propisuje da se podaci smiju skupljati samo uz privolu osobe čiji se podaci prikupljaju, osim ako je obrada nužna za potrebe zaštite ključnih interesa ispitanika ili ako je u javnom interesu. Članak 6. Uredbe taksativno nabraja uvjete za zakonitost obrade:
“Obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
- ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
- obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
- obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
- obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
- obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;”
Tko to tamo prikuplja?
Odgovore smo krenuli potražiti u inicijativi “Srce ponosno” koja je prema samoj Uredbi trebala barem otkriti službenika za zaštitu podataka, odnosno voditelja zaduženog za obradu osobnih podataka. Ispalo je da inicijativa gordog imena koja raspolaže podacima o adresi, etnicitetu i biračkom pravu građana koje osobno ne poznaje, odbija otkriti i vlastitu adresu. Na njihovim službenim stranicama postoji samo broj telefona na koji ih se može kontaktirati, a ne navodi se ni jedno ime odgovorne osobe.
“Srce ponosno” o sebi ne zna ništa
Nazvali smo broj inicijative s predbrojem grada Zagreba preko kojeg nas automatska sekretarica prije uključenja osobe za kontakt obavještava da je u pitanju „info telefon za Hrvatice i Hrvate rođene u BiH, a koji žive u Hrvatskoj i inozemstvu“. Članak 9. Uredbe izričito zabranjuje „obradu osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca“ uz nekoliko izuzetaka koji se uglavnom odnose na zaštitu zdravlja ili socijalne sigurnosti.
Osoba koja nam se javila s druge strane nije znala odgovoriti odakle im tolika količina detaljnih osobnih podataka hrvatskih građana, zamolivši nas da pričekamo poziv odgovorne osobe koja je u tom trenutku bila zauzeta. Budući da nam ta nepoznata odgovorna osoba nije uzvratila poziv ni nakon duljeg čekanja, nazvali smo ponovno inicijativu, a s druge nam se strane javila ista osoba s kojom smo prethodno razgovarali. Ovaj put se sjetila kako su došli do podataka pa nam je objasnila kako se njihovi podaci temelje na „radu volontera koji su po susjedstvima i gradovima na terenu prikupljali podatke o građanima kojima se obraćaju“.
Parapolicijska akcija o podacima građana
Čini se da su u inicijativi uvjereni da je sve u redu ako se ova akcija bazira na „volonterima“, iako bi čak i u tom nevjerojatnom i uznemirujućem slučaju kršili Uredbu i zakone. Kad smo ukazali da su za jednu tako obimnu paraobavještajnu i parapolicijsku istragu potrebni veliki resursi, zanimalo nas je koliko je tih „volontera“ bilo uključeno u istragu o osobnim podacima građana i jesu li se savjetovali s Agencijom za zaštitu podataka te jesu li uopće pogledali GDPR ili Kazneni zakon kad su kretali u tako opsežnu akciju.
Osim toga, čitateljima koji su nam se obratili u vezi ovog slučaja i koji su dobili pisma inicijative, nije poznato da se netko raspitivao među susjedima i rodbinom o njima, njihovoj adresi, etničkoj pripadnosti ili biračkom pravu. Odakle inicijativi njegova adresa i saznanje da ima pravo glasati u BiH, nije jasno ni Draganu Markovini, hrvatskom povjesničaru, publicistu i političaru koji je u kolumni za sarajevsko Oslobođenje upitao odakle toj inicijativi podaci o njegovoj adresi i mjestu rođenja i s kojim je pravom koriste.
Inicijativa koja, po svemu sudeći, dosta detaljno poznaje veliki broj građana Hrvatske, o sebi ne zna ništa reći te nam osoba s nepoznate adrese nije znala odgovoriti na ni jedno pitanje, pa ni osnovnu informaciju tko stoji iza ove inicijative o čijem je djelovanju zadužena informirati.
Milijan Brkić potaknuo inicijativu
Međutim, Hrvatska radiotelevizija još je početkom srpnja objavila da je inicijativu potaknuo Milijan Brkić. Stoga smo nazvali tog zamjenika predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, saborskog zastupnika, bivšeg zapovjednika Specijalne policije, bivšeg zamjenika ravnatelja policije i jednog od bivših čelnih ljudi Sigurnosno – obavještajne agencije (SOA) da nam malo pojasni djelovanje ove tajnovite inicijative i odakle joj silni osobni podaci građana.
Poslao nam je poruku preko SMS-a kako bi pitao tko ga zove. Kad smo se porukom predstavili i objasnili zašto ga zovemo, više nam se nije javio. Ne samo da više nismo mogli dobiti Brkića na telefon, nego je nakon njegovog SMS-a inicijativa isključila telefon i više ih nije moguće nazvati.
Po svemu sudeći, riječ je o velikoj i koordiniranoj akciji kojoj je cilj mobilizacija hrvatskog glasačkog tijela u susjednoj zemlji, a posebno je u tome aktivan Milijan Brkić, i sam porijeklom iz BiH. U personaliziranim pismima se potencijalnim glasačima poručuje da “Hrvati u BiH trebaju našu podršku, a naša je odgovornost iskoristiti pravo i glasovati na nadolazećim izborima. Glasovati možete putem pošte i nije potrebno odlaziti u BiH!”.
Visoke kazne
Pitali smo i Agenciju za zaštitu osobnih podataka za mišljenje u vezi prikupljanja i obrade podataka “Srca ponosnog”, ali su nam rekli da ćemo ga morati pričekati.
Do tada se možemo osloniti na čitanje pozitivnih propisa, pa je red da se osvrnemo i na sankcije za kršenje zaštite osobnih podataka. Uredba kaže da svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja ove Uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade za pretrpljenu štetu. Uredba propisuje i kazne, a najveća je ona do 20 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika, do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini.
Osim toga, i članak 146. Kaznenog zakona propisuje kazne za nedozvoljenu upotrebu osobnih podataka. On kaže: „Tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Tko protivno uvjetima određenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi način učini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga članka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine“.
Najviša kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora zapriječena je za službenu osobu koja nedozvoljeno upotrebljava osobne podatke u obavljanju svojih ovlasti.
Ugrožena javna sigurnost
Nadležne institucije, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, prije svega bi morale otkriti tko prikuplja i upotrebljava osobne podatke građana kako mu padne na pamet. U državi u kojoj se svi kunu u nacionalni interes, trebali bi shvatiti da je curenje velike količine osobnih podataka građana – koje u tom obimu mogu imati samo državne službe – jedan od najznačajnijih ugrožavanja istog tog interesa i javne sigurnosti. Dovoljno je zabrinjavajuće da našim osobnim podacima raspolažu i koriste se Milijan Brkić i njegova potpuno netransparentna privatna inicijativa, ali još uvijek ne znamo razmjere curenja podataka, tko ih daje i kome su sve proslijeđene detaljne informacije o svima nama.
