Aktualno

HDZ-ove eurozastupnice glasale za vrlo progresivnu rezoluciju o ženskim pravima

EPP

Potpuno u sjeni hrvatsko-slovenskog napora da od predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija ishodi dovoljno uvjerljivu ispriku zbog skandaloznog govora o “talijanskoj Istri i Dalmaciji”  u srijedu se u Europskom parlamentu dogodila još jedna stvar koja se u velikoj mjeri tiče i Tajanija.

Europski parlament s premoćnom je većinom izglasao Rezoluciju o nazadovanju ženskih prava i rodne ravnopravnosti u EU kojom su europarlamentarci izrazili namjeru da se zaustavi regresija postignutih prava ili zadržavanje statusa-quo po pitanju rodne nejednakosti.

Stupanj rodne ravnopravnosti obično je indikativan i služi kao prvi stupanj upozorenja na snižavanje razine ljudskih prava i vrijednosti, uključujući demokraciju i vladavinu prava te prava žena, konstatira se u rezoluciji čiji je autor João Pimenta Lopes, portugalski eurozastupnik iz lijeve grupacije europske ujedinjene ljevice i zelenih, ali su rezoluciju odlučile podržati i najveće grupacije poput europskih pučana, socijalista te liberala okupljenih u ALDE-u.

„Društva u kojima postoji visok stupanj blagostanja i demokracije su ona u kojima je i položaj žena dobar i obrnuto – gdje je ženama dobro, tamo su i blagostanje i demokracija. O nazadovanju zato treba razmišljati ne samo s aspekta ženskih prava, nego i ukupnog stanja. Sva istraživanja pokazuju da kad žene pate i društva su na putu limitiranja blagostanja i drugih aspekata slobode“, istaknula je u uvodnom obraćanju u ime EPP-a finska pučanka Sirpa Pietikainen, naglašavajući kako su „ženska prava, uključujući reproduktivna prava, ljudska prava“ te apelirajući na Europsku komisiju da se snažnije obračuna s nazadovanjem koje postoji u nekim zemljama članicama.

Borba protiv dezinformacija

Uz zaštitu prava žena na radnom mjestu, traženje balansa između rada i privatne sfere te nadilaženje nejednakosti u plaćama, velik dio rezolucije odnosi se na borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja te na osiguranje reproduktivnih prava žena.

Rezolucija u svom tekstu od Komisije traži da među prioritete stavi rodnu ravnopravnost, prava LGBTI+ osoba i ženska prava, uključujući prava najranjivijih manjina, a države članice podsjeća na njihove obveze vezane uz zaštitu ženskih prava i promociju rodne ravnopravnosti. Članice se poziva na suzbijanje obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, pružanje pomoći skloništima za žene te na borbu protiv rodnih stereotipa koji se u zadnje vrijeme ogleda i u govoru mržnje te kroz širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama. U tom se kontekstu osuđuje i kampanja protiv Istanbulske konvencija koja se provodila i još se uvijek provodi u pojedinim članicama te se poziva Vijeće da ratificira Istanbulsku konvenciju, odnosno da zagovara njenu ratifikaciju u svim članicama.

Zagovara se nužna potpora civilnom društvu, ali i upozorava kako u nekim članicama postoji „tendencija za uspostavom paralelne nevladine scene“. Naglašava se važnost  kritičnog i diverzificiranog NGO sektora za zaštitu ženskih prava i rodnu ravnopravnost te za razvoj društva u cjelini.

Upozorava se također kako su protivnici reproduktivnih prava žena postigli značajan utjecaj na nacionalna zakonodavstva i politike, naročito u nekim zemljama članicama, pogotovo kad je riječ o pristupu planiranju obitelji i kontracepciji, kao i kroz pokušaje restrikcije ili ukidanja prava na voljni prekid trudnoće. Od zemalja članica se traži da osiguraju obrazovanje mladih o spolnosti i vezama.

Tajani nije glasao, ali je odustao od sudjelovanja na kongresu ultradesničara

Uvodne riječi predstavnice europskih pučana citirali smo stoga što se Europska pučka stranka, iako je preporuka bila da se glasa „za“, potpuno razjedinila prilikom glasanja. Ukupno je 85 pučana glasalo „za“, 66 je bilo „protiv“, 19 „suzdržanih“, a 49 ih nije glasalo. U ovoj zadnjoj koloni bili su i predsjednik EP-a Tajani, kao i vođa pučana Manfred Weber.

Tajanija je, inače,u vrijeme ove rasprave prozvala liberalka Sophie in’t Veld riječima kako je „Predsjednik EP-a Tajani jedan od ključnih govornika na World Congress of Families, koji je vjerojatno jedan od najhomofobičnijih i anti-choice događaja koji se uopće mogu pronaći“, uz poruku kako je ne zanima da je on tamo predstavlja.

Nakon tih riječi,Tajanija se više ne pronalazi na listi govornika na skupu koji će se krajem ožujka održati u Veroni.

Maletić podržala Istanbulsku konvenciju

Hrvatske pučanke iz reda HDZ-a Dubravka Šuica i Ivana Maletić podržale su rezoluciju (Maletić je čak u dva navrata glasala i za implementiranje Istanbulske konvencije u kojoj je svojedobno prepoznavala „rodnu ideologiju“)  Željana Zovko ostala je suzdržana, a Marijana Petir i Ivica Tolić bili su, očekivano, protiv. Jednako kao i Ruža Tomašić koja smatra da „seksualna i reproduktivna prava nisu prava jer se ne smiju zanemarivati prava nerođenog djeteta“.

Dubravka Šuica u svom je govoru naglasila: „Nemojmo dopustiti da naše kćeri danas imaju manja prava nego njihove majke, ma tko što pod tim podrazumijevao“. Istakla je, između ostalog, da „oštro osuđuje svaki pokušaj diskreditiranja fenomena nasilja nad ženama i drugih politika za zaštitu žena pod optužbom da se radi o guranju ‘rodne ideologije’  čiji je cilj navodno uništavanje pojma obitelji“.

Za rezoluciju su, očekivano, bili i Biljana Borzan, Ivan Jakovčić, Jozo Radoš i Davor Škrlec, dok Tonino Picula nije glasao.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.