Hrvatska podržava prijedlog Europske komisije (EK) o objedinjavanju pet postojećih fondova u novi fond – Europski socijalni fond plus (ESF+). Komisija je još u svibnju prošle godine, želeći dodatno ojačati „socijalnu dimenziju Unije“, za naredno proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine predložila osnivanje ESF+ u koji će se stopiti postojeći ESF i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) te Zdravstveni program EU-a.
Kao i trenutačni Europski socijalni fond, Europski socijalni fond plus bit će glavni financijski instrument „za ulaganje u ljude i ključni orijentir za ojačavanje socijalne kohezije, poboljšanje socijalne pravednosti i povećanje konkurentnosti diljem Europe“. Komisija navodi i kako će prioriteti ESF+ biti još usklađeniji s preporukama i analizama po zemljama u okviru europskog semestra za koordinaciju politika. Ti će prioriteti biti usmjereni na ostvarenje načela europskog stupa socijalnih prava na terenu jer se, kako objašnjava Komisija, Uredbom o ESF-u plus izravno povezuju njegovi ciljevi i tri poglavlja stupa – jednake mogućnosti i pristup tržištu rada (uključujući kvalitetne i uključive sustave obrazovanja i osposobljavanja), pravedni radni uvjeti i socijalna zaštita i uključenost.
Komisija predlaže proračun od 101,2 milijarde eura, Parlament traži više
Europski socijalni fond plus, prema prijedlogu EK, u narednom proračunskom razdoblju bio bi težak 101,174 milijarde eura. Europski parlament je u siječnju, međutim, predložio nešto više sredstava za taj novi objedinjeni fond – 120,457 milijardi eura. Financijska omotnica za tematska područja ESF+ pod izravnim upravljanjem, prema prijedlogu Komisije, iznosila bi 1,174 milijardi eura, dok Parlament predlaže 1,234 milijarde eura. Od tog iznosa za zapošljavanje i socijalne inovacije izdvojilo bi se 761 milijun eura (što i Parlament predlaže), dok bi se za područje zdravlja izdvojilo 413 milijuna eura, odnosno 473 milijuna prema prijedlogu Parlamenta.
Sam tekst buduće Uredbe o osnivanju ESF+ još se uvijek usuglašava među zemljama članicama EU, odnosno na Vijeću. Hrvatska, prema našim informacijama, podržava prijedlog o objedinjavanju pet fondova pod zajedničko upravljanje u novom financijskom razdoblju, iako oko nekih rješenja izražava zazor.
Hrvatska podržava ESF+, ali se boji da će izgubiti mogućnost suodlučivanja
„Hrvatska je odlučna u provedbi reformi i postupnom dostizanju visokih standarda EU u području zapošljavanja, javnih usluga, zdravstva, socijalnog uključivanja i obrazovanja. RH podržava prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus te povezivanje ESF s programom Zdravlje i programima Zapošljavanje i socijalne inovacije“, navodi se tako u obrazloženju stajališta o kojem se očekuje i rasprava u nadležnim saborskim odborima. Hrvatska se, pritom, kao i većina članica Unije, zalaže za jači položaj država članica u odnosu na Komisijin prijedlog po pitanju upravljanja programima Zdravlje i Zapošljavanje i socijale inovacije. Odnosno, Hrvatska se „protivi predloženom modelu upravljanja u kojem države članice i odbori stručnjaka država članica imaju smo savjetodavnu odluku“, već traži zadržavanje sadašnjeg modela koji daje mogućnost suodlučivanja odboru stručnjaka država članica.
Prema prijedlogu EK, uspostavila bi se jača povezanosti europskog semestra i ESF+.
„Preporuke po državama članicama donesene u kontekstu europskog semestra te ostali ključni izazovi u području politika koje su zajednički utvrdile Komisija i države članice bit će početna točka za programiranje ESF-a plus. Države članice morat će izdvajati dostatna sredstva dobivena iz ESF-a plus za pomoć u rješavanju tih izazova i provedbi preporuka“, objašnjava Komisija. Hrvatska se slaže da bitno snažnije povezivanje nacionalnih i europskih politika, ali „na način da se nacionalna i europska razina ne postavljaju hijerarhijski“.
I u okviru mišljenja o budućem ESF+ Hrvatska ističe svoje protivljenje najavljenoj promjeni pravila o povlačenju sredstava iz financijske perspektive s N+3 na N+2, odnosno mogućnosti da se sredstva iz proračunskog razdoblja iskoriste najkasnije dvije godine nakon njegova zaključenja, umjesto tri godine kako je sada. Na to domaći dužnosnici Komisiju upozoravaju već od prošle godine, navodeći pritom i neslaganje s planiranim uvećanjem sufinanciranja za slabije razvijene regije s 15 na 30 posto kao i smanjenje stopa predfinanciranja. Naime, Hrvatskoj, koja i sada ima problema s realizacijom EU projekata, nova pravila dodatno bi zakomplicirala život i pitanje je koliko bi od dodijeljenog kolača doista i realizirala.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
