Ursula von der Leyen izabrana je prošlog tjedna za prvu predsjednicu Europske komisije. U svom govoru pred europskim parlamentarcima istakla je kako će inzistirati na punoj rodnoj ravnopravnosti u sastavu nove Europske komisije.
„Ako članice ne predlože dovoljno povjerenica, neću oklijevati da od njih zatražim nova imena“, ustvrdila je te dodala kako je od 1958. bilo samo 35 povjerenica, što je manje od 20 posto od ukupnog dosadašnjeg povjereničkog kadra u Komisiji.
Ursula van der Leyen izrekla je to pred novim sastavom Europskog parlamenta u kojem se nalazi do sada rekordni broj zastupnica – sada ih je 41 posto, naspram 36,5 posto u prošlom sazivu Europskog Parlamenta.
U ovom sazivu manje hrvatskih eurozastupnica
U trenutku pisanja ovog teksta hrvatska vlada još je tajila koga kani poslati za povjerenicu ili povjerenika u Europsku komisiju. Međutim, već je poznato da je u Europski parlament iz Hrvatske stiglo manje žena nego ih je bilo u zadnjoj postavi prošlog saziva – u ovom trenutku ih je 36,4 posto, a ranije ih je bilo 54,5 posto. Po tadašnjem omjeru Hrvatska je bila druga od svih nacionalnih delegacija u EP-u (nakon Finske), dok je sada ispod europskog prosjeka. Na ovim je izborima u Europski parlament iz Hrvatske stiglo sedam muškaraca (Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Tonino Picula, Fred Matić, Mislav Kolakušić, Ivan Velibor Sinčić i Valter Flego) naspram četiri žene (Ruža Tomašić, Biljana Borzan, Dubravka Šuica i Željana Zovko). Taj će se omjer popraviti nakon eventualnog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, kada će u Europski Parlament ući i Romana Jerković na dvanaesto hrvatsko mjesto.
Hrvatska je, inače, u manjini država EU koje nacionalnim zakonodavstvom imaju propisano da se prilikom sastavljanja izbornih lista mora voditi računa o rodnoj ravnopravnosti. Međutim, taj zakon, donesen još prije 11 godina, i dalje nije u primjeni kada je riječ o izborima za Europski parlament, odnosno ne primjenjuju se sankcije za one koji se ne drže pravila da nijedan rod ne smije na listama biti zastupljen s manje od 40 posto.
Zakon o ravnopravnosti spolova, naime, u članku 35., propisuje prekršajnu odgovornost.
„Političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji koji prilikom predlaganja lista kandidata ili kandidatkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za članove u Europski parlament koji ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovog Zakona te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50.000 kuna za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament, novčanom kaznom od 40.000 kuna u izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno novčanom kaznom od 20.000 kuna za izbore za članove općinskih vijeća“, navodi se u zakonu.
DIP: Ovo su bili tek drugi izbori za Europski parlament, nećemo poduzimati ništa
Iako su vodeće stranke vodile računa kako sastavljaju liste, za ovogodišnje izbore za Europski parlament priloženo je ukupno osam lista koje nisu poštivale pravilo o ravnopravnoj zastupljenosti.
Prekršio ga je MOST, Suverenisti (s time da im je listu nosila Ruža Tomašić koja je i ušla u EP i tako povisila „žensku kvotu“), a nije ga ispunila ni lista Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku, Hrvatska stranka prava, gdje su jedine kandidatkinje bile Bruna Esih i Ana Lederer – ali da su ušli u Parlament to bi bila Bruna Esih koja je bila na prvom mjestu liste.
Među vrlo neuspješnim listama također ima onih koje su prekršile Zakon o rodnoj ravnopravnosti, a to su Autohtona hrvatska stranka prava, Blokirani, DSS, Moja voljena Hrvatska i Slobodarska stranka Hrvatske.
Državno izborno povjerenstvo (DIP), međutim, nije iniciralo nikakav postupak kažnjavanja stranaka koje su predložile takve liste.
Na upit Gonga, iz Državnog izbornog povjerenstva je odgovoreno kako se, iako se valja pridržavati Zakona o ravnopravnosti spolova, postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu navedenog Zakona, a oni tumače: „Od stupanja na snagu Zakona (navedeni Zakon stupio je na snagu 15. srpnja 2008.) izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske održani su 14. travnja 2013. i 25. svibnja 2014. Pri tome je potrebno posebno napomenuti da su izbori održani 2013., u skladu s odredbom članka 79. stavka 1. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske bili ad hoc izbori te se ne mogu smatrati redovitim izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Dakle, prvi redovni izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske održani su 2014., a izbori koji su održani 26. svibnja 2019. su drugi po redu redovni izbori članova u Europski parlament iz RH, iz kojeg razloga se na navedenim izborima nije primjenjivala odredba članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova o novčanoj kazni za političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje koji nisu poštivali odredbe članka 12. i 15. istog Zakona prilikom sastavljanja liste“.
Poručuju stoga: “Slijedom navedenog, Državno izborno povjerenstvo iz prethodno navedenih razloga neće podnijeti obavijesti Državnom odvjetništvu RH o predlagateljima koji nisu na predloženim kandidacijskim listama vodili računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola“.
Pravobraniteljica apelirala na stranke
Za komentar takvog stava DIP-a Faktograf je zamolio Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić u svom nam je odgovoru potvrdila kako je DIP nadležan za tumačenje svih pitanja vezanih za političke izbore u RH; uključujući i tumačenje koji izbori u RH se smatraju redovnima, a koji izvanrednima.
Pravobraniteljica je još u veljači od DIP-a zatražila i zaprimila istovjetno tumačenje kako se izbori održani 2013. ne smatraju redovnim, nego ad hoc izborima. Po tome, treći redovni izbori smatrali bi se tek oni koji će se održati 2024. godine kada će se birati novi sastav Europskog parlamenta.
„Iz toga proizlazi da su izbori članova u Europski parlament iz RH 2019. drugi redovni izbori od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova, što znači da se u skladu s člankom 15. stavak 2. Zakona na njima ne primjenjuju prekršajne sankcije predviđene člankom 35. Zakona“. Bez obzira na to, Pravobraniteljica podsjeća da je uoči izbora javnim priopćenjem pozvala predlagatelje kandidacijskih lista da poštuju načelo ravnopravnosti spolova na izborima.
Redovni izbori na različitim razinama se ne zbrajaju
Neprovođenje sankcija temelji se na tumačenju pojma „redovni izbori“ kojeg je Hrvatski sabor donio 14. prosinca 2012. godine, a prema kojem različiti izbori predstavljaju zasebne izborne institute.
„Normativno određenje iz druge rečenice predmetnog stavka ‘najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona’ valja sagledati u smislu odredbi posebnih propisa kojima je uređena provedba izbora članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbora zastupnika u Hrvatski sabor i izbora članova u Europski parlament. Obzirom da su uređeni različitim propisima, kojima su utvrđena različita pravila za njihovo provođenje, navedeni izbori predstavljaju zasebne izborne institute“, protumačio je tada Sabor, iako se Pravobraniteljica zalagala za drugačije tumačenje pojma po kojima bi se „redovni izbori“ odnosili na izbore za bilo koju razinu vlasti koji su održani u zakonom propisanom redovitom roku, a prema kojem bi se tumačenju prekršajne sankcije počele primjenjivati još za lokalne izbore 2013. godine.
Ovako, jedini „redovni izbori“ na koje se ova zakonska odredba do sada odnosila bili su lokalni izbori 2017. godine.
Pravobraniteljica nas je podsjetila na okolnosti uoči provedbe parlamentarnih izbora 2015. godine, kada se pojavila dvojba oko toga nastupa li obveza provedbe prekršajnih sankcija već od tih izbora ili ne, zbog tada donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 19/15). Unatoč tadašnjem stajalištu Ustavnog suda RH iz Odluke U-I-1397/2015 (NN 104/15) i njegovog upozorenja DORH-u, te unatoč istovjetnom stajalištu Pravobraniteljice (dostupno ovdje i ovdje) i Državnog izbornog povjerenstva (dostupno ovdje i ovdje), DORH je sve te stavove ignorirao i ostao pri vlastitom tumačenju po kojem nema potrebe za sankcioniranje (sada već do parlamentarnih izbora 2020.) i kao ovlašteno tijelo nije pokrenuo prekršajne postupke protiv predlagatelja kandidacijskih lista koji na izborima 2015. nisu poštivali načelo ravnopravnosti spolova.
Slabo sankcioniranje i na onim jedinim izborima na kojima se zakon primjenjivao
Nakon lokalnih izbora 2017. Pravobraniteljica nije od DORH-a dobila informaciju o provedenim sankcijama, pa je krenula u vlastitu analizu koja je objavljena u njenom Izvješću o radu za 2018. godinu (str. 285.-289.). Došla je do podatka kako na lokalnim izborima održanima 21. svibnja 2017., spolna kvota nije poštivana na 374 (14%) od ukupno 2.666 kandidacijskih lista. Na izborima je sudjelovalo 126 političkih stranaka, od čega je 49 stranaka imalo najmanje jednu kandidacijsku listu bez kvote, bilo da se radi o njihovoj samostalnoj listi ili koalicijskoj listi s drugim političkim strankama.
Svima je poslala upite o eventualnim sankcijama, ali joj se odazvala manjina stranaka. Iz podataka koje je od njih skupila, pokazalo se da su protiv dijela stranaka mjere poduzete, nekima su najavljene, ali ni gotovo dvije godine kasnije nisu bile izvršene, neke su stranke oslobođene, a neke kažnjene neprimjereno niskim kaznama.
Zbog takve otežane provedbe sankcija Pravobraniteljica je Hrvatskom saboru preporučila izmjenu članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova na način da se novčane kazne nadomjeste odbacivanjem kandidacijskih lista, odnosno označavanjem lista nepravovaljanima, budući da europska iskustva pokazuju takvu praksu puno učinkovitijom u cilju nadoknađivanja nepovoljnog položaja žena u području političke participacije.
Međutim, zaključuje: „Do danas nam nisu poznate nikakve indicije da će se navedena odredba Zakona mijenjati sukladno našoj preporuci“.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
