Nakon poraza Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima počelo se spekulirati hoće li u 2020. ranije biti održani unutarstranački izbori u HDZ-u ili parlamentarni izbori koji se, također, moraju dogoditi do kraja ove godine.
S obzirom na ambicije pojedinih istaknutih članova HDZ-a koje su se počele očitovati i prije nego su u izbornoj noći stigli službeni rezultati izbora, nagađa se da bi predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću možda bolje odgovaralo da se parlamentarni izbori održe prije unutarstranačkih HDZ-ovih izbora.
Mandati u HDZ-u ističu ovog proljeća
Statut HDZ-a iz 2018. godine predviđa da se „članovi tijela i dužnosnici HDZ-a biraju na vrijeme (mandat) od četiri godine“. Članak 76. Statuta navodi kako će se „izbori za tijela i dužnosnike HDZ-a na nacionalnoj razini, osim neovisnih i nadzornih, održati najkasnije mjesec dana prije isteka njihovog mandata“.
Stranački dužnosnici HDZ-a biraju se tajnim glasanjem. “Na stranačku dužnost bit će izabrani kandidati za koje je glasovalo više od polovice članova HDZ-a, odnosno članova tijela koji su pristupili glasovanju. Ako se za pojedinu dužnost kandidirao veći broj kandidata, a niti jedan nije dobio dostatan broj glasova da bi bio izabran u prvom krugu, glasovanje se ponavlja u drugom krugu između dvoje kandidata koji su dobili najveći broj glasova, a izabran će biti onaj kandidat koji je dobio veći broj članova koji su pristupili glasovanju“.
Andrej Plenković izabran je za predsjednika HDZ-a, kao jedini ponuđeni kandidat, 17. srpnja 2016. godine i po toj logici HDZ bi novog predsjednika trebao izabrati do 17. lipnja 2020. Tada se, međutim, birao samo predsjednik, a s obzirom da je nekoliko mjeseci ranije izabrani predsjednik Tomislav Karamarko otišao s te dužnosti. Međutim, njegov zamjenik Milijan Brkić, kao i potpredsjednici stranke te članovi Predsjedništva i Središnjeg odbora izabrani su na Općem izbornom Saboru HDZ-a još 28. svibnja 2016. (i Plenković ih je naslijedio iz stare garniture).
Kad bi se po tom mjerilo, unutarstranački izbori u HDZ-u trebali bi se održati najkasnije do 28. travnja 2020., ako bi se na Općem izbornom saboru biralo istovremeno i predsjednika i njegovog zamjenika, odnosno potpredsjednike i druga tijela.
Izbori dugo traju
Unutarstranački izbori bi se, u tom slučaju događali tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU.
Bivša predsjednica stranke i Vlade Jadranka Kosor u novom Nacionalu navodi: „Nikako ne mogu zamisliti da bi se moglo dovesti u pitanje održavanje unutarstranačkih izbora u HDZ-u ili bilo kojoj drugoj stranci i podređivanje stranačkih izbora predsjedanju EU-om. Statut HDZ-a propisuje kako i kada se moraju održati izbori pa bi oni u siječnju zapravo već trebali biti raspisani. Tako je bilo uvijek jer se izbori u HDZ-u održavaju od najnižih organizacija na više, sve do izbora predsjednika. Za provođenje sveobuhvatnih izbora potrebno je vrijeme, puno vremena, a završavaju negdje do kraja lipnja kad je aktualni predsjednik prije četiri godine i bio izabran. Znači do sredine godine izbori u HDZ-u već bi trebali biti završeni“.
Rok za parlamentarne istječe krajem godine
Što se tiče parlamentarnih izbora, oni su vezani za mandat 9. saziva Sabora koji istječe četiri godine od konstituirajuće sjednice, a koja je održana 14. listopada 2016. godine. Ustav navodi kako se izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora“, što taj rok produžuje maksimalno do 14. prosinca 2020. Prema članku 98. Ustava RH izbore raspisuje predsjednik republike, što znači da će u odluci o datumu izbora sudjelovati i Zoran Milanović.
Vladajući mogu, naravno, odabrati bilo koji datum i prije sredine listopada ove godine, samo što se u tom slučaju više ne radi o redovitim, već o prijevremenim izborima.
