Vlada bi dodatno fleksibilizirala radne odnose i najavljuje izmjene Zakona o radu

Gabrijela Galić

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema izmjene Zakona o radu (ZOR), s namjerom daljnje fleksibilizacije njegovih odredbi, posebno kada je riječ o nestandardnim oblicima rada. No o sadržaju i opsegu budućih izmjena ZOR-a u resornom ministarstvu za sada ne mogu govoriti. Kako su odgovorili na naš upit, tek se „razmatraju određeni prijedlozi i moguća rješenja koja će se implementirati u zakonodavstvo, što ovisi i o potrebnim i planiranim konzultacijama sa socijalnim partnerima i drugim resorima“.

„Mi smo svjesni da je Zakon o radu potrebno mijenjati. Svjesni smo da je to jedna od zakonskih regulativa koja može značajnije utjecati na ekonomiju“, ustvrdio je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava gostujući prošli tjedan na Hrvatskom radiju. Među ostalim, ministar je tada rekao da Hrvatska svojim zakonodavnim rješenjima ne prati svjetske trendove te da će se naći u situaciji da će „kao zemlja postajati sve nekonkurentnija“.

Rad od kuće

Što je to što nas čini nekonkurentnima zbog aktualnih odredbi ZOR-a, u resornom ministarstvu otvoreno ne govore. No iz odgovora kojeg smo dobili proizlazi da će mogući prijedlozi za izmjene ZOR-a ići u pravcu fleksibiliziranja rada od kuće, što posljednjih godina traži Hrvatska udruga poslodavaca, a o čemu je Faktograf već pisao. To i resorno ministarstvo potvrđuje.

„Primjerice, izuzetno je važno pratiti međuovisnost uređenja radnih odnosa u okviru politike zapošljavanja i tržišta rada u odnosu na nacionalne demografske pokazatelje. Stoga, u demografskome kontekstu, pri uređenju radnih odnosa pažnju valja usmjeriti prije svega na one normativne mjere koje izravno ili neizravno utječu na usklađenje profesionalnog i obiteljskog života radnika“, navode u resornom ministarstvu. Dodaju kako će u fokusu bit zakonske odredbe koje s jedne strane uređuju zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja, „odnosno one koje omogućavaju radniku fleksibilne oblike rada i fleksibilno radno vrijeme, dok istodobno omogućuju benefite i za poslodavca“.

Posljedica globalne fleksibilizacije radnih odnosa svakako je rast nestandardnih oblika rada u praksi, vele u ministarstvu, a kao primjer nestandardnog oblika zapošljavanja koji je posljedica digitalizacije navode rad od kuće, odnosno rad na izdvojenom radnom mjestu.

Dopunski rad kod drugog poslodavca

Podsjećaju i kako je aktualni ZOR uveo „neke nove, dotada nepoznate, oblike zapošljavanja, pa tako sada imamo konstantan rastući trend tzv. dopunskog rada“, a o tom „institutu može se razgovarati u smislu daljnje fleksibilizacije“.

To znači da bi se planiranim zakonskim izmjenama radniku koji je zaposlen u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca moglo dozvoliti da kod drugog poslodavca radi i više od trenutno utvrđenog maksimuma od osam sati. Naime, ZOR kaže da radnik koji je zaposlen u punom radnom vremenu (40 sat tjedno) kod jednog poslodavca može sa drugim poslodavcem sklopiti ugovor o dopunskom radu na maksimalno osam sati tjedno. Na godišnjoj razini, dopunski rad je ograničen na maksimalno 180 sati. Da bi radnik dopunski radio za drugog poslodavca, treba imati pisanu suglasnog poslodavca kod kojeg je zaposlen u punom radnom vremenu.

Pitanje je međutim, kako će se dopunski rad urediti, jer bi povećanje maksimalne satnice za rad kod drugog poslodavca dovelo do nezakonitog prekovremenog rada. Ne treba, međutim, odbaciti mogućnost da se pokuša povećati satnica dozvoljenog prekovremenog rada što će svakako izazvati sindikalni odgovor.

Povratak sindikata za pregovarački stol

„U sklopu budućih normativnih procesa razmotrit ćemo sve zaprimljene prijedloge, te kreirati optimalna rješenja koja će doprinijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj odnosno konkurentnijem gospodarstvu i zaštiti položaja radnika na tržištu rada“, navode iz resornog ministarstva. A da bi ZOR mogao vrlo brzo postati tema razgovora dade se naslutiti iz ministrova prošlotjednog gostovanja na Hrvatskom radiju, kada je tu temu istakao kao jednu od onih koja bi trebala postati predmet razgovora nakon što profunkcionira Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV). Sindikati su, podsjetimo, iz tog savjetodavnog tripartitnog tijela izašli prošle godine zbog mirovinske reforme, tražeći pritom smjenu tadašnjeg ministra rada Marka Pavića. Kako je nakon uspješnog prikupljanja potpisa referendumske inicijative „67je previše“ mirovinska reforma pala, a bivši ministar je lani promijenio fotelju, tako su se stekli uvjeti za povratak sindikata u GSV. Ministar rada se nada da će GSV do kraja ovog mjeseca ponovo funkcionirati.

Otvaranje teme izmjena ZOR-a s namjerom njegove daljnje fleksibilizacije bi, međutim, moglo ponovo dovesti do sindikalnih akcija. Pritom će se morati razmotriti i pitanje koliko je za Vladu RH poželjno u godini u kojoj se održavaju parlamentarni izbori otvarati frontu sa sindikatima i to na pitanju fleksibilizacije radnih odnosa.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"