Pod povećalom

Istraživanje: Građani Hrvatske imaju umjerene stavove prema imigraciji

Dragan Bagić upozorava, ipak, kako su rezultati Europskog društvenog istraživanja iz 2021. godine, prije početka intenzivnije politizacije pitanja useljavanja i integracije useljenika u Hrvatsku.
foto: Unsplash/Jon Tyson

Prije par tjedana u zagrebačkom tramvaju broj 17 starija gospođa tumačila je mladiću da bi joj trebao prepustiti sjedalo. Iza mladića su bila dva slobodna mjesta – ali starija gospođa nije htjela sjesti kraj dvojice stranih radnika. Mladić je gospođi prepustio sjedalo i sjeo kraj dvojice u karakterističnim svijetloplavim radnim odorama.

Scena iz tramvaja sasvim slučajno oslikava stavove građana i građanki Hrvatske o doseljavanju i migracijama. Naime, prema rezultatima 10. runde Europskog društvenog istraživanja, hrvatski ispitanici stariji od 60 godina se “u većoj mjeri protive doseljavanju ljudi drukčije rase ili etničkog podrijetla i iz siromašnijih zemalja izvan Europe”, dok bi ispitanici mlađi od 40 godina češće od starijih ispitanika “dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj”. Na razini opće populacije, građani i građanke Hrvatske imaju “umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni”. Rezultati su navedeni u Prijedlogu strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske, koji je Vlada usvojila sredinom mjeseca i uputila u saborsku proceduru.

Profesora Dragana Bagića s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ujedno i koordinatora za Hrvatsku u sklopu Europskog društvenog istraživanja, pitali smo o rezultatima istraživanja, odnosno o dominantnom stavu u Hrvatskoj.

Bagić ukazuje da je istraživanje provedeno u 32 zemlje, ali je u dijelu zemalja provedeno prema drugačijoj metodologiji pa brojke nisu u potpunosti usporedive. Stoga rezultate pojašnjava u kontekstu zemalja u kojima je istraživanje provedeno prema istoj metodologiji kao u Hrvatskoj.

Kad je riječ o otvorenosti građana za dolazak useljenika različitog profila, kaže profesor Bagić, rezultati govore da su ispitanici iz Hrvatske relativno otvoreni za doseljavanje stranaca, uključujući one koji su rasno i etnički različiti. Stavovi su ispitani na skali od četiri stupnja, pri čemu niža ocjena znači pozitivniji stav. Kao što je vidljivo iz tablice, prosječne vrijednosti za Hrvatsku su 2,0 odnosno 2,3:

izvor: Europsko društveno istraživanje (ESS R10) – stavovi o migracijama – otvorenost ispitanika za dolazak

“Gotovo 60% stanovnika Hrvatske bi dopustilo ili mnogima ili nekim useljenicima različite etničke ili rasne pripadnosti da se usele, odnosno, dopustilo bi mnogima ili nekima iz siromašnih zemalja izvan Europe. Oko 1/10 ispitanika izražava negativne stavove prema useljavanju ‘vidljivih useljenika’. Hrvatska se prema ovim stavovima nalazi na sredini ljestvice od 22 države. Građani Hrvatske prema ovim rezultatima su u prosjeku otvoreniji za useljavanje ‘vidljivih useljenika’ (onih koji su rasno, etnički i kulturno različiti od domicilnog stanovništva) od stanovnika većine drugih istočnoeuropskih država, pa čak i država Južne Europe (npr. Grčka i Italija). Očekivano, najotvoreniji za useljavanje stranaca su stanovnici skandinavskih zemalja”, pojašnjava Bagić.

Kad je riječ o tome kako građani Hrvatske percipiraju posljedice useljavanja, ukazuje da su stavovi hrvatskih građana “u prosjeku pozitivniji od stanovnika većine drugih istočnoeuropskih država te nekih država Južne Europe, a negativniji od stanovnika skandinavskih država”, kao što je vidljivo iz tablica rezultata:

izvor: Europsko društveno istraživanje (ESS R10), stavovi o migracijama – percepcija ispitanika o posljedicama dolaska

 

izvor: Europsko društveno istraživanje (ESS R10), stavovi o migracijama – percepcija ispitanika o posljedicama dolaska

“Stanovnici Hrvatske u prosjeku iskazuju neutralan stav, no to je zapravo odraz relativno značajne podijeljenosti u stavovima. Tako 1/3 smatra da je dolazak useljenika loš za gospodarstvo, a nešto manje od 40 posto da je dobar. Nešto manje od 30 posto smatra da je dolazak useljenika ugrožava kulturni život dok oko 45 posto smatra da to obogaćuje kulturni život, a slična je distribucija stavova i kada je u pitanje procjena da li useljavanje stranaca čini Hrvatsku boljim ili lošijim mjestom za život”, pojašnjava Bagić i upozorava da je istraživanje provedeno 2021. godine, “prije početka intenzivnije politizacije pitanja useljavanja i integracije useljenika u Hrvatskoj”. “Poznato je da politizacija tih pitanja utječe na stavove građana, pa se mogu očekivati određene promjene u stavovima”, zaključuje Bagić.

Međutim, izjave političara, rasprave na društvenim mrežama i u medijima, ostavljaju drugačiji dojam.

Dezinformacijski narativi

Prve dane 2024. godine hrvatski korisnici TikToka proveli su ismijavajući strane radnike. Zbog činjenice da su Novu godinu odlučili dočekati na glavnom zagrebačkom trgu zajedno s tisućama drugih, na toj društvenoj mreži objavljen je niz videa uz opise “Nepalska Nova godina”, “Wolt proslava”, “Bolt proslava”. Nije prošlo dugo od ruganja do širenja dezinformacija. Naime, društvenim mrežama i rubnim medijima u prvim danima siječnja počelo se širiti anonimno svjedočanstvo majke čiju su maloljetnu kćer na proslavi Nove godine strani radnici navodno uznemiravali, a zbog čega ih je prijavila policiji. Međutim, zagrebačka policija u novogodišnjoj noći nije zabilježila incidente i napade na maloljetnice u koje su navodno bili uključeni strani radnici.

Migranti, uključujući strane radnike koji su u zemlji na temelju radne dozvole, tražitelji azila i oni koji neregularnim putem pokušavaju ući u zemlju, česta su meta dezinformatora (1, 2, 3, 4). U zadnjem broju F-zina, Faktografovog newslettera, pisali smo o političarima koji istaknutu poziciju u društvu koriste za širenje predrasuda i dezinformacija. Kao i za izazivanje straha, poput Mostovog Zvonimira Troskota, koji je sa saborske govornice upozorio da je Hrvatska postala “izrazito nesigurna zemlja”. Njegov stranački kolega Marin Miletić snimio je, pak, TikTok video u kojem neutemeljeno tvrdi da migranti “preplavljuju” Zagreb prema navodnom planu premijera Andreja Plenkovića o “zamjeni stanovništva”. “Velika zamjena stanovništva” je teorija zavjere koju zagovaraju ekstremni desničari i nacionalisti diljem zapadnog svijeta. Prema teoriji, nevidljive globalne elite imaju tajni plan da iskorijene bijelo stanovništvo u Europi i SAD-u. Teorija o “velikoj zamjeni” nema činjenično utemeljenje, ali kroz godine je motivirala više masovnih ubojstava diljem svijeta.

European Policy Centre objavio je 2020. godine istraživanje o dezinformacijama o migracijama. Identificirana su tri ključna dezinformacijska narativa: da migracije predstavljaju zdravstvenu prijetnju i prijetnju fizičkoj sigurnosti, da migracije predstavljaju ekonomsku prijetnju te da predstavljaju prijetnju identitetu. 

U komentarima ispod objave glazbenice i voditeljice Ide Prester, koja je na Instagramu početkom godine među prvima osudila ruganje stranim radnicima u novogodišnjoj noći, mnoštvo je primjera za sva tri dezinformacijska narativa. Tvrdnje korisnika Instagrama da radnici iz azijskih zemalja “nemaju naviku pranja ruku”, da “šire bolesti pluća”, da su “poznati po zlostavljanju žena”, da dolaskom stranih radnika raste kriminal, uklapaju se u dezinformacijski narativ prema kojem su migracije prijetnja zdravlju i fizičkoj sigurnosti.

Osim Instagramom, ovaj se dezinformacijski narativ širio i Hrvatskim saborom. U istom govoru u kojem je rekao da je Hrvatska postala “izrazito” nesigurna zemlja, Zvonimir Troskot kazao je i da se “ljudi boje za svoju žensku djecu”.

“Žalosno je što im država toliko dopušta, a moja baka od te iste države dobiva 80€ mjesečno”, glasi jedan komentar ispod objave Ide Prester, koji se uklapa u dezinformacijski narativ da su migracije ekonomska prijetnja. Na tragu tog narativa bivši saborski zastupnik Ivan Pernar mjesecima netočno tvrdi da migranti imaju veća prava od lokalnog stanovništva. Pernar je iskoristio činjenicu da izmjene uvjeta za najam stanova kojima upravlja Grad Zagreb iz listopada 2023. prijavu na natječaj omogućuju i osobama pod međunarodnom zaštitom da bi proširio dezinformaciju da izbjeglice i migranti u Zagrebu imaju veća prava nego beskućnici. Riječ je o manipulativnom obrascu koji nepovoljan položaj jedne društvene skupine koristi da dokaže navodne povlastice druge ugrožene skupine u društvu.

Primjer dezinformacijskog narativa da su migracije identitetska prijetnja predstavljaju komentari korisnika Instagrama o tome da su strani radnici “necivilizirani” i “nekulturni”. Jedan komentator je dodao “pritom ne mislim na normalne radišne ljude iz katoličkih zemalja, nego na one koji dolaze širiti islam”. Primjer sa saborske govornice pružio je Marko Milanović Litre tijekom aktualnog prijepodneva sredinom siječnja. Milanović Litre se ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista ministru Davoru Božinoviću obratio riječima: “Mlade Hrvatice i Hrvate koji su radno sposobni ste raselili svojim politikama i korupcijom, a kao zamjenu uvodite jeftinu radnu snagu iz kulturološki neprihvatljivih zemalja kako bi krpali svoje propuste”. Naknadno je pojasnio da “postoje kulture s kojima ne možemo tako lako napraviti suživot” te da ga ta izjava ne čini ksenofobom.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Bez strategije

Hrvatsko gospodarstvo sve je ovisnije o stranim radnicima i radnicama. Zakonodavstvo, međutim, ne prati taj trend: ključni dokument koji regulira područje migracija, Migracijska strategija, prestao je važiti 2015. godine, a nova strategija još nije donesena. Iako se godinama ističe nužnost donošenja tog dokumenta, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je na prvoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) ove godine najavilo da na dokumentu o imigracijskoj politici Hrvatske tek radi.

Najavljene su i izmjene Zakona o strancima. Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, izmjenama zakona predviđene su kazne za poslodavce koji iskorištavaju radnike i radnice. Izmjene bi stranim radnicima trebale omogućiti i dulji boravak u zemlji, učenje hrvatskog jezika, kao i regulirati pitanje smještaja.

Bez spomenute strategije nema ni politike integracije. Posljedično, stranim radnicima u Hrvatskoj je trenutno ograničen pristup socijalnim pravima kao što je, primjerice, naknada za nezaposlenost. Državni programi za učenje jezika rezervirani su samo za strane radnike kojima je odobren azil. Štoviše, hrvatska migracijska politika dobrim se dijelom provodi isključivo na temelju Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, kako se navodi u publikaciji “Strani radnici u Hrvatskoj: Izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj” Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz 2022. godine.

Pučka pravobraniteljica je u izvješću za 2022. godinu upozorila da izostaju javne politike koje pomažu integraciji stranih radnika u društvo.

“Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji, zbog čega ih je nužno osnažiti”, navodi pravobraniteljica u izvješću.

Postojeći Zakon o strancima, na snazi je od 2021. i njime je prestao vrijediti kvotni sustav zapošljavanja stranih radnika, a uveden je takozvani test tržišta rada (1, 2). Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika je prema novom sustavu dužan javiti se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji provjerava ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Ako ih nema, poslodavac MUP-u podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Činjenica da je dozvola za boravak vezana za dozvolu za rad, strane radnike dovodi nepovoljniji položaj od domaćih radnika – ako ostanu bez posla, ne smiju ostati u Hrvatskoj, zbog čega su prisiljeni pristajati na lošije uvjete rada. 

Prema MUP-ovim statistikama, u 2023. godini izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad, najviše u graditeljstvu, 68.912, te turizmu i ugostiteljstvu, 45.868.

U siječnju ove godine izdano je 14.219 dozvola za boravak i rad, također najviše u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu.

Strani radnici u Hrvatskoj često su platformski radnici; angažiraju ih platforme poput Wolta ili Bolta. Platformski rad u Hrvatskoj dominantno se odvija preko posrednika, odnosno agregatora, o čemu smo na Faktografu opsežno pisali (1, 2, 3, 4, 5). Reguliran je odredbama Zakona o radu (ZOR) koje su stupile na snagu prvog dana ove godine.

Hrvatska je specifičnost rada preko posrednika, odnosno agregatora, zakonski regulirala prije nego je na razini Europske unije donesena direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Oko direktive je postignut okvirni dogovor i čeka prvo čitanje u Europskom parlamentu. Hrvatska je direktivu načelno podržala, ali u Stajalištu iz veljače 2022. ističe da bi u buduću direktivu trebalo uvrstiti i poseban pojam poslodavca-posrednika “kako bi se uvažile specifičnosti pojedinih država članica”. Tada je navedeno da se u Hrvatskoj 80 posto platformskog rada odvija preko posrednika, a danas se preko posrednika odvija 95 posto platformskog rada. Postotak je poznat jer je stupanjem na snagu izmjena ZOR-a pokrenuta i Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER). Platforme i agregatori dužni su podatke dostavljati Ministarstvu rada. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, u Hrvatskoj preko platformi radi 7 791 osoba. Svi rade putem tri platforme koje surađuju s 878 agregatora. 

Ekonomska i socijalna prava stranih radnika i radnica u Hrvatskoj sužena su, rade fizički zahtjevne poslove u nesigurnim uvjetima rada, nerijetko preko posrednika. Država zasad nema jasnu strategiju za poboljšanje njihovog položaja. Nerijetko upravo političari šire dezinformacije i predrasude, računajući valjda da će u superizbornoj godini nauštrb kvalitete života stranih radnika pribaviti glasove. Novi rezultati Europskog društvenog istraživanja bit će poznati sredinom ove godine. Možda pokažu koliku štetu društvu mogu nanijeti neutemeljene i manipulativne izjave istaknutih figura u društvu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.