Izbori u doba korone: Izmjene zakona o lokalnim izborima idu puno šire od odgode u Orahovici i općini Otok

Veronika Rešković

Nakon što je opozicija uspjela zaustaviti donošenje po hitnom postupku dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama kojom se otvara mogućnost praćenja lokacije mobitela građana, to joj nije uspjelo s izmjenom Zakona o lokalnim izborima.

Izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama poslane su u redovitu proceduru i dva čitanja nakon kritike opozicije i javnosti da se njome ugrožavaju ljudska prava, ali samo koji dan kasnije – po skraćenoj proceduri – omogućeno je da se prijevremeni izbori u Orahovici i općini Otok odgode zbog pandemije koronavirusa. U potonjem slučaju nisu pomogla upozorenja opozicije da se odgodom prijevremenih izbora ugrožava biračko pravo građana i pravo na lokalnu samoupravu, pa ni inzistiranje da parlament izmjene mora donijeti dvotrećinskom većinom.

Sabor je u utorak s 90 glasova ‘za’ i 40 ‘protiv’ po hitnom postupku izglasao zakonske izmjene kojima Vlada u slučaju „nastupanja posebnih okolnosti“ ima ovlasti odgoditi prijevremene lokalne izbore, njihovo raspisivanje i provedbu, dok takve okolnosti ne prestanu.

Neprecizno određene “posebne okolnosti”

Prema prijedlogu izmjena, „posebne okolnosti“ podrazumijevaju „događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati a koji trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti“.

U aktualnoj situaciji „posebnim okolnostima“ Vlada smatra proglašenje epidemije koronavirusa i donošenje mjera ograničenog okupljanja građana i fizičkog distanciranja te je stoga predložila stavljanje izvan snage odluke o raspisivanju prijevremenih izbora u Orahovici u Virovitičko-podravskoj županiji i u općini Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji zakazanih za 19. travnja. Prema prijedlogu, lokalni prijevremeni izbori održat će se najkasnije u roku 90 dana od prestanka epidemije.

Opozicija je u saborskoj raspravi upozoravala da se, pored kršenja biračkog prava građana i prava na lokalnu samoupravu, predloženim izmjenama suspendira predstavničko tijelo na neodređeno vrijeme te da Vlada pod krinkom borbe protiv epidemije pokušava provući kukavičja jaja kroz zakone i gomilati ovlasti u pojedinim tijelima, u ovom slučaju u Nacionalnom stožeru civilne zaštite.

Nijedan od tri opozicijska amandmana Vlada nije prihvatila. SDP je predlagao da se prijevremeni lokalni izbori moraju održati najkasnije u roku 60 dana od prestanka epidemije, a ne 90 kako stoji u zakonu. GLAS je uložio amandman kojim traži da u zakonu izrijekom stoji da se privremena odgoda prijevremenih izbora odnosi isključivo na epidemiju koronavirusa, a Most je zatražio da izmjene zakona Sabor mora donijeti dvotrećinskom većinom svih zastupnika jer „odgoda prijevremenih lokalnih izbora podrazumijeva suspenziju temeljnih prava na kojima počiva hrvatski demokratski sustav“. Uz to, Most je predložio i da Sabor donese zaključak kojim obvezuje Vladu da što skorije predloži izmjene izbornih zakona kojim bi se omogućilo elektroničko i dopisno glasanje građana jer je „nemoguće predvidjeti trajanje sadašnje epidemije i moguće nove epidemije“ što može izazvati nemogućnost glasanja na biračkim mjestima.

SDP će se obratiti Ustavnom sudu

Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, listom je odbacila opozicijske amandmane i prijedlog zaključka. Najinteresantnije je njezino obrazloženje što zapravo Vlada želi postići predloženim izmjenama Zakona o lokalnim izborima.

„Intencija izmjena zakona nije samo konkretna situacija vezana za koronavirus, nego redefiniranje rokova za održavanje prijevremenih lokalnih izbora za bilo koju posebnu okolnost koja bi mogla nastupiti“, odgovorila je državna tajnica na prijedlog GLAS-a da se u zakonu navede izrijekom ograničenje kako se odgoda prijevremenih lokalnih izbora odnosi samo na epidemiju COVID-a 19.

Zastupnik Arsen Bauk, bivši SDP-ov ministar uprave, upravo tu njezinu izjavu smatra argumentom da su izmjene morale biti donesene dvotrećinskom većinom, jer takva generalizacija na sve buduće „posebne okolnosti“ koje mogu dovesti do odgode izbora, govori da je riječ o nesrazmjernoj mjeri ograničavanja prava građana.

„To je najbolji argument da se taj zakon nije mogao donijeti samo većinom svih zastupnika. Da se radilo samo o dva slučaja koja su sada i koja se rješavaju, dakle o Orahovici i općini Otok, u tom slučaju je predložena odgoda prijevremenih lokalnih izbora nekakvo razumno ograničenje. Ali da sada bilo tko proglasi ‘posebne okolnosti’ kada mu ne odgovara da se, primjerice, promijeni zagrebačka Gradska skupština godinu dana pred izbore, to je opasno. Zato je trebalo biti izglasano dvotrećinskom većinom“, upozorava SDP-ov saborski zastupnik.

Bauk najavljuje da će se SDP obratiti Ustavnom sudu s prijedlogom ocjene ustavnosti usvojenih izmjena u odnosu na primjene članka 16. i 17 Ustava koji predviđaju pod kojim uvjetima može doći do suspenzije i ograničavanja pojedinih ljudskih prava i građanskih sloboda.

Većina drugih država odgodila izbore, iznimka u Poljskoj

Hrvatska nije jedina država koja je zbog epidemije koronavirusa privremeno odgodila izbore. Slično su odlučili i u zemljama regije, ali i šire. U nekim slučajevima odluku o privremenoj odgodi izbora donosile su vlade kroz uredbe i bez izmjena matičnih zakona, a u nekim državama prethodno je o izbornim propisima odlučivao parlament. U dijelu zemalja odgoda je povezana s izvanrednim stanjem u zemlji.

U Srbiji su 26. travnja trebali biti parlamentarni i lokalni izbori kao i izbori za Skupštinu Vojvodine, ali s proglašenjem izvanrednog stanja 15. ožujka Vlada Srbije je, uz supotpis predsjednika Aleksandra Vučića, donijela uredbu kojom su, među ostalim, prekinute i suspendirane sve izborne radnje, uz napomenu da će se priprema izbora nastaviti kada se prekine izvanredno stanje.

Ni u Sjevernoj Makedoniji neće biti izbora. Tamošnja vlada donijela je 21. ožujka uredbu sa zakonskom snagom da se zbog pandemije COVID 19 odgađaju izvanredni parlamentarni izbori zakazani za 12. travnja. Tu odluku Vlada Sjeverne Makedonije donijela je samo tri dana nakon što je predsjednik Stevo Pendarovski proglasio izvanredno stanje u zemlji.

Zbog koronavirusa odgođeni su i parlamentarni izbori u Siriji koji su trebali biti 13. travnja. Novi datum izbora je 20. svibnja. Zanimljivo da su vlasti u Damasku donijele odluku o odgađanju izbora i prije nego je u toj zemlji službeno zabilježen prvi slučaj zaraze.

Unatoč pandemiji i protivljenju dijela političara, u Francuskoj je 15. ožujka održan prvi krug lokalnih izbora na kojima su Francuzi birali gradonačelnike 35.000 gradova i gotovo pola milijuna vijećnika. U tom trenutku u zemlji je već bilo 4500 zaraženih, a od koronavirusa umrla je do tada već 91 osoba. Birači su na ulazu na glasačka mjesta dobivali maramice za dezinfekciju, a mnoge općine osigurale su nove olovke koje su se trebale čistiti nakon svake upotrebe. Pravo glasa imalo je više od 47 milijuna građana. Drugi krug izbora zakazan za 22. ožujak u međuvremenu je, ipak, odgođen i održat će se 21. lipnja, a rezultati prvog kruga smatraju se valjanim. Predsjednik Emmanuel Macron je rekao da je odluka o odgodi donesena nakon savjetovanja sa zdravstvenim stručnjacima i političkim liderima.

U Poljskoj je, pak, posve druga situacija. Vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) po svaku cijenu želi održati predsjedničke izbore 10. svibnja, unatoč pandemiji. U ponedjeljak je Donji dom parlamenta izglasao izmjene izbornog zakona kojima je omogućeno glasanje putem pošte – tzv. dopisno glasanje. Jaroslaw Gowin, zamjenik premijera i jedan od lidera vladajuće koalicije, zbog toga je podnio ostavku, jer je protiv održavanja izbora tijekom faktičkog izvanrednog stanja u zemlji zbog pandemije. Službeno, u Poljskoj nije proglašeno izvanredno stanje, jer bi izbori u tom slučaju morali biti odgođeni. Mediji procjenjuju da je vrlo vjerojatno da izbori u svibnju pogoduju sadašnjem predsjedniku Andrzeju Dudi, bliskom vladajućem PiS-u. Opozicija tvrdi da se radi o protuustavnoj odluci i udaru na demokraciju te da se izborno zakonodavstvo ne može mijenjati u roku kraćem od šest mjeseci prije izbora. Izmjene izbornih pravila još mora potvrditi Senat u kojem većinu drži opozicija, a potom Donji dom u slučaju odbijanja ponovno može apsolutnom većinom izglasati sporne odredbe. U tom slučaju ostat će malo vremena za predizbornu kampanju, pa javnost postavlja pitanje koliko takvi izbori, na kojem može glasati oko 30 milijuna ljudi, mogu biti transparentni, sigurni i efikasni.

Plenković: Još se ne razmatra što će biti s parlamentarnim izborima

I u Hrvatskoj se već postavlja pitanje što će biti s parlamentarnim izborima koji trebaju biti ove jeseni. Gostujući u utorak u Dnevniku HTV-a, premijer Andrej Plenković na pitanje novinarke razmišlja li se o odgodi izbora zbog situacije s koronavirusom nije dao decidirani odgovor.

„Nismo imali nikakvu raspravu o tome. Dinamika je takva da jedino čemu smo mi svi zajedno posvećeni u Vladi su mjere zdravstveno-sigurnosnog karaktera i mjere gospodarsko-socijalnog karaktera. Sve što je bilo predviđeno glede izbora je na jesen. Do tada imamo mi veliku bitku za zdravlje hrvatskih građana voditi, a kada će biti izbori – o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet. Nismo nikakve analize o tome u ovom trenutku provodili“, rekao je Plenković.

Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, mandat saborskih zastupnika traje četiri godine i može se produljiti samo u slučaju rata ili u slučaju iz članaka 17. i 100. Ustava. U članku 17. se, primjerice, navodi da se „u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčene Ustavom mogu ograničiti“. Sadašnji saziv Sabora započeo je svoj mandat 14. listopada 2016.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"