Kakvu kulturnu politiku zagovara Škorin Domovinski pokret? Ukratko: povratak u 2016. godinu

Sanja Despot

Kakvu kulturnu politiku zagovara Miroslav Škoro koji svoj uspjeh u politici gradi na karijeri  uspješnog pjevača, a koju je krenuo graditi još kad je kao omladinac u bivšem sustavu bio zadužen za područje kulture?

Iz programa Domovinskog pokreta ne daju se nazrijeti nikakvi konkretni planovi i projekti za koje se na području kulture  Škoro i njegovi politički kolege zalažu. U jedinom kratkom odlomku programa koji se odnosi na kulturu i medije vidi se samo čemu se protive. U nastavku taj odlomak donosimo u cijelosti:

„Umjetničke i medijske slobode su zagarantirane, ali Domovinski pokret smatra da se iz državnog proračuna ne trebaju financirati tzv. nevladine udruge kao ni mediji koji su izrazito ideološki obojeni, a neki od njih služe kao prostor sustavne protuhrvatske kampanje. Svjedočimo kako godinama zatvoreni krug ljudi dobiva javni novac za razne filmske, kazališne itd. projekte koji su često smišljeni radi šokiranja i vrijeđanja hrvatske javnosti. Štiteći zagarantiranu umjetničku slobodu tu praksu treba prekinuti i učiniti dodjelu novca transparentnijom i pravednijom. Naglasak treba biti na promicanju hrvatske nacionalne kulture i uklanjanju jezika mržnje iz javnog prostora“.

Iz državnog proračuna su se financirali filmovi koji blate i pljuju hrvatsku državu

Više se na tu temu dalo doznati u sučeljavanju koje se na temu kulture i medija u srijedu odvilo na dnevnik.hr – u, a u kojem je u ime Domovinskog pokreta sudjelovala novinarka HRT-a s privremeno zamrznutim statusom  Karolina Vidović Krišto. Stavove je sučelila s aktualnom ministricom iz HDZ-a Ninom Obuljen Koržinek i predstavnikom Restarta Brankom Vukšićem.

Usprkos nepostojanju artikulirane kulturne politike, pa i bilo kakvih naznaka poteza na području kulture u programu Domovinskog pokreta, ona je svojim suparnicima, prije svih ministrici kulture, u više navrata spočitavala upravo nepostojanje kulturne politike.

Na pitanje vezano za potpore kulturnim djelatnicima pogođenima koronom, Karolina Vidović Krišto  je odgovorila:  „Temeljna je postavka da politike kulture u Hrvatskoj nema“. Da bi u nastavku, proturječno, konstatirala da ona ipak postoji, ali s njome nije zadovoljna: „Trenutačno u Hrvatskoj postoji jedna antihrvatska politika koju predvodi vaša gošća iz HDZ-a. Neprihvatljivo je da tako važna sfera kao što je kultura i mediji nisu prepoznati kao platforma identiteta Hrvatske. Hrvatski porezni obveznici koji plaćaju Ministarstvo kulture, koji uplaćuju u državni proračun, imaju pravo dobiti kulturne sadržaje koji su odraz hrvatske kulture i njegovanja baštine. Kroz kulturu se stvaraju slike o Hrvatskoj na temelju kojih možemo i gospodarski rasti. To se uopće ne događa“.

Da bi nastavila: „Meni je uistinu neugodno tko predstavlja Hrvatsku na području kulture. Iz državnog proračuna su se financirali filmovi koji blate i pljuju hrvatsku državu, identitet Domovinskog rata, koji proganjaju hrvatske ljude, čestite građane, heroje bez kojih ova dotična ne bi imala ni posao u Ministarstvu kulture jer Ministarstva ne bi ni bilo. Van pameti je bilo što govoriti dok se ne izbaci HDZ, SDP i njihove metastaze koji su stvorili ovako katastrofalnu politiku kulture kao što je gledamo zadnjih 30 godina“.  Ministricu je potom optužila za suradnju sa srpskim ministarstvom kulture na filmu o Dijani Budisavljavić.

Koliko su ljudi spremni platiti za te njihove, neki će reći bljuvotine…

Na vezano pitanje voditelja o potporama kulturnim djelatnicima u vrijeme korone, Karolina Vidović Krišto ponovo je imala potrebu reći: „Svi mi znamo što je umjetnost i ja sam prva koja će se založiti za slobodu izražavanja. Ali ti pseudoautori koji sebe nazivaju umjetnicima – ja im to dajem pravo – su očito malo isfrustrirani i tu svoju frustraciju ispoljavaju kroz kazališne daske ili svoje tekstove… Ja dajem njima pravo da se oni tako izražavaju, da oni tu umjetnost furaju, ali neka je stave na slobodno tržište i koliko su ljudi spremni platiti za te njihove, neki će reći bljuvotine, a ja se tako neću izražavati, ti ljudi će onda zarađivati dostatno za svoj život. Sve što hrvatsko Ministarstvo kulture financira mora biti u skladu s nacionalnim interesima“.

Na primjedbu ministrice kako ne razumije da u demokraciji ne odlučuje država tko će snimiti koji film, Vidović Krišto je sugerirala: „Ja ću vam pokazati kako se to radi kada dođemo na vlast“.

Tri kraka ekstremne ljevice su fašizam, nacionalsocijalizam i komunizam

Na primjedbu Branka Vukšića koji je predstavljao Restart koaliciju kako ne postoji nacionalna umjetnost, već samo umjetnost i da su njene tvrdnje staljinističke, Krišto je briljirala: „Mali sat povijesti: tri kraka ekstremne ljevice su fašizam, nacionalsocijalizam i komunizam. Meni pripisivati nešto poput tih ekstremno lijevih ideologija je smiješno“.

Na pitanje što misli o projektu Europske prijestolnica kulture, odgovorila je:

„Zamislite koja je to sprega koja se provlači za sve vrijeme postojanja hrvatske države. Uvijek je sprega totalitarnog nasljeđa, ljudi koji na žalost nisu lustrirani u javnom sektoru, s financijskim malverzacijama. Uvijek je povezano. Hrvatska gospodarski ne može krenuti naprijed dok se ne dogodi lustracija, najprije pravosuđa, a onda u cijelom javnom sektoru“.

A projekt EPK, nije se dao voditelj. „To je katastrofalan projekt. To je sramota za hrvatsku državu, a ovo što se događa vezano za financijske malverzacije je najbolji dokaz da je uvijek sprega tog što ne valja, uvijek vam je to borba dobra i zla, da je uvijek na strani zla i malverzacija i krađa i pronevjera“.

Na pitanje bi li financirali Frljićevu predstavu koja tematizira i zločine koje su počinili Hrvati, Karolina Vidović Krišto je ustvrdila: „Ja tu predstavu nikada ne bih pogledala. Ja nikada ne bih dopustila da se vrijeđa bilo čija vjera, a da se to vrijeđanje vjere financira iz državnog proračuna. Mene duša boli za tog čovjeka. Ja molim za njega. Njemu nije dobro“.

Što mislilte o zabrani komentara? Treba istražiti Jasenovac

Što Karolina Vidović Krišto misli o potrebi postojanja pet nacionalnih kazališnih kuća? Ukratko je rekla kako to podržava pa nastavila: „Dotične gospode su iz onog miljea koji je svojedobno odobrio financiranje projekta knjige Snježane Kordić ‘Jezik i nacionalizam’ kojim se zapravo negira postojanje hrvatskog jezika. Druga stvar, sjetimo se sramotnog oporezivanja zbirki dokumenata pokojnog generala Slobodana Praljka. Čovjek je ponudio 16 knjiga izvornih dokumenta, a ova dotična gospođa (ministrica Obuljen Koržinek op. a.) je rekla da je to šund i čovjek je morao dizati kredit od 460 tisuća kuna da bi platio ovu ocjenu šund“. Kakve to veze ima s nacionalnim kazališnim kućama?  Nema, ali ima veze s iskorištavanjem medijskih minuta.

Na pitanje bi li trebalo ukidati komentare ispod novinskih članaka, u kojima često ima govora mržnje, Karolina Vidović Krišto je odgovorila: „Mislim da je taj problem na rang listi problema u medijima negdje na 7839. mjestu. Ja ću predstaviti jedan drugi problem. U Hrvatskoj živi čovjek koji je srpske narodnosti u blizini logora Jasenovac i njegova obitelj je u srpskom selu rasla. On je u novijoj hrvatskoj povijesti istražio logor Jasenovac i ponudio svoja istraživanja da se na temelju toga ide dalje istraživati što je istina o logoru Jasenovac. Vi dan danas u medijima nemate adekvatan pristup tim informacijama, ni adekvatne emisije u kojima se o tome raspravlja, a svako malo Republika Srbija, primjerice kroz Ujedinjene narode,  propagira gnjusne laži koje nas koštaju i kao državu i kao naciju“.

Časni pojedinci doći će do izražaja kad lustriramo pravosuđe i javni sektor

Upitana za mišljenje o tužbama protiv medija, odgovorila je: „Sloboda govora i mišljenja uvijek, ali ona prestaje kada oduzima tuđu slobodu. Mislim da treba jasno reći da su u Hrvatskoj najveći uhljebi danas pravosuđe i mediji. Oni se međusobno štite, financiraju i generiraju s politikom. Taj lanac treba prekinuti. To su ta tri supa uhljebništva koji se generira na sve razine društva. Čast izuzecima i čestitim ljudima u tim sektorima. Oni će doći do izražaja, i njihove ideje, kad lustriramo pravosuđe i javni sektor“.

Dakle, ako je suditi po ovom nastupu, politika Škorine platforme, ako bude u prilici utjecati na vlast, bit će na području kulture povratak u 2016. godinu, uz zazivanje lustracije svih koje oni smatraju nepoćudnima te uz izgladnjivanje kulturnog sektora.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"