Još jedna infografika prepuna netočnosti o maskama širi se Facebookom

Početkom rujna, Facebookom se krenula širiti infografika o navodnim o opasnostima nošenja medicinskih maski u svrhu borbe s epidemijom Covida-19.

Objava (arhivirana ovdje) tvrdi kako „prisila nošenja maski“, uzrokuje migrenu, vrtoglavicu, mentalnu konfuziju, herpes, kratkoću daha, tahikardiju, povišenje krvnog pritiska, snižavanje imunološke zaštite te da zbog toga što maska smanjuje udio kisika može doći  do srčanih problema. Isto tako, tvrdi objava, „nošenje maski uzastopno svaki dan i tokom uzastopnih sati može aktivirati širenje gljivica“. Fotografija netočne infografike nalazi se niže.

Različite maske

Za početak, ova objava ne navodi nikakva podrobnija objašnjenja ili dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje da maska doista uzrokuje ove simptome. Drugo, objavi nedostaje preciziranje na koju masku se točno odnose ove tvrdnje. Naime postoje jednokratne (popularno zvane, kirurške) maske ili višekratne platnene, koje opće stanovništvo najčešće koristi, ali i, primjerice, N95 maske koje su puno čvršće te deblje.

N95 maske pružaju bolju zaštitu, no istraživanja (poput usporedbe kirurških i N95 maski na otkucaje srca, termalni stres i subjektivne doživljaje) utvrdila su da N95 maske doista mogu smanjiti količinu kisika te stoga nisu preporučena općem stanovništvu, što zbog manjeg broja takvih maski koje se trebaju rezervirati za medicinske djelatnike, što zbog rizika koji dolazi s neispravnim korištenjem.

Također, i kod N95 maski treba uzeti u obzir kako opisani problemi dolaze tek nakon dugotrajnog nošenja i kod određenog postotka osoba s ranijim zdravstvenim problemima.

No, upravo zato što se N95 maske ne koriste masovno niti su potrebne prema znanstvenim epidemiološkim preporukama, analizirat ćemo objavu s mišlju kako se ova objava odnosi na kirurške  i platnene maske. Iako slabije prianjaju i prozračnije su, i dalje sprječavaju širenje virusa i bakterija putem respiratornih kapljica zaražene osobe.

Niže navodimo zbog čega su tvrdnje na infografici netočne ili manipulativne.

Migrena / Vrtoglavica/Mentalna konfuzija

Migrena (ili hemikranija) je glavobolja koja zahvaća polovicu glave i javlja se periodično. Izrazito bolna, praćena je mučninom, povraćanjem i poremećajem vida, a prije samog nastupa migrene javlja se aura, odnosno predsignal napada migrenske glavobolje. Ti znakovi mogu uključivati: bljeskajuću točkicu u vidnom polju (zvana scintilirajući skot), jednostrane ispade vidnog polja, poremećaje govora, osjeta ili motorike u rukama i nogama.

Migrena je jedna od vrsta glavobolje te konkretno, vrsta glavobolje koja nije izravno povezana s nošenjem maske.

Faktograf je i ranije pisao o povezivanju glavobolje s nošenjem maski.

„Možete imati glavobolju, no najvjerojatnije nećete patiti od simptoma promatranih kod puno većih razina CO2. Maska može postati neudobna iz niza razloga, uključujući osjetljivost osobe na CO2 i tada će osoba biti motivirana da ukloni masku“, rekao  za Reuters predstavnik Američkog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), objašnjavajući kako se CO2 s vremenom nakuplja unutar maske, no da je ta količina „uglavnom podnošljiva“.

„Nije vjerojatno da će nošenje maske uzrokovati hiperkapniju (zatajenje disanja uzrokovano povećanim razinama CO2 u plućima)”, poručuje on. Premda maske s manjim protokom zraka, kao što su N95, mogu zbog nedostatka kisika uzrokovati i vrtoglavicu, šanse za to su iznimno male kod kirurških ili platnenih maski pri pravilnom korištenju i normalnom disanju, dodaje.

U takvim slučajevima može doći i do mentalne konfuzije.

Herpes

Mali i nerijetko bolni mjehuri na površini kože i sluznica infekcije su uzrokovane herpes simplex virusom također znanim kao virusom HSV-1.

Također postoji i HSV-2, odnosno genitalni herpes, no pretpostavimo da je objava mislila na HSV-1 jer upravo taj napada lice i kožu. Iako neugodna, infekcija HSV-1 virusom rijetko postaje opasna (tek u kombinaciji s drugim oboljenjima, poput AIDS-a), a oboljeti može svatko.

„Većina ljudi su do 20 godine života zaraženi s virusom HSV-1. Postoje jaki dokazi da je virus prijenosan čak i kada nema simptoma. Virus se živčanim vlaknima širi unutar tijela, sve do kože i sluznica. Virus ostaje uspavan u tijelu nakon aktivne infekcije i simptomi se mogu bilo kada ponoviti. Kod 20% do 40% ljudi se povremeno vraćaju simptomi nakon početne HSV-1-infekcije. Kod bolesnika s HSV-2-genitalnim herpesom, mogućnost je povratka infekcije i veća i iznosi čak 80%. Simptomi se obično javljaju na istom mjestu“, stoji u objašnjenju bolesti na stranici Plivazdravlje.hr. Iako se ne zna što točno potiče ponovnu infekciju, reaktiviranje virusa povezuje se s različitim faktorima, od izlaganja suncu i vjetru, vrućice, ozljeda, menstruacije, oslabljenog imunološkog sustava i emocionalnog stresa do konzumiranja određene hrane i lijekova.

Herpes je izrazito zarazan, a prenosi se preko tjelesnih izlučevina s osobe na osobu. Stoga nije nemoguće prenijeti virus ako osoba s herpesom dijeli masku s osobom koja herpes nema. No to nije opravdanje za nenošenje maske u prevenciji Covida-19, već samo dodatni razlog da se maske koriste ispravno i ne dijele s drugim osobama (kako platnene, tako i kirurške).

Ipak, maska može uzrokovati znojenje, a znojenje zajedno s trenjem o tkaninu može uzrokovati oštećenja kože. Ta oštećenja nisu infekcije herpesa, ali mogu biti bolna i neugodna. Stoga se treba pobrinuti za kožu micanjem maske i čišćenjem lica nakon korištenja, ali tek kada je micanje maske sigurno po druge.

Kratkoća daha

Kratkoća daha simptom je pojedinih ozljeda i mnogih respiratornih bolesti, uključujući i Covid-19. Kratkoća daha se može dovesti u vezu i s manjkom kisika, no kao što je ranije u članku već objašnjeno i pokazano, platnene i kirurške maske ne predstavljaju takvu opasnost po ljude koji ih koriste.

Osim toga, treba uzeti u obzir da se kratkoća daha veže i uz anksioznost i stres koji može biti uzrokovan i trenutnom pandemijom. Bitno je održavati psihičko zdravlje kako inače, tako i tijekom epidemije, a besplatno psihološko savjetovanje možete pronaći ovdje.

No raniji problemi s disanjem ujedno su jedan od razloga koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) navodi kao dovoljan za izuzeće od obaveze nošenja maski na određenim mjestima. Pravo na izuzeće imaju osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti.

HZJZ napominje da ove situacije ne treba zamijeniti s respiratornom infekcijom uz povišenu temperaturu ili druge znakove koji mogu biti karakteristični za bolest Covid-19 kada je nošenje maske obavezno.

Tahikardija

Tahikardija je povećani broj otkucaja srca, odnosno oblik aritmije, a premda sporni status nije precizirao na koju vrstu tahikardije misli, riječ je o dezinformaciji.

Strah da maske uzrokuju tahikardiju veže se uz zablude prema kojima obične platnene ili kirurške maske mogu smanjiti udio kisika u udahnutom zraku, povećati udisanje ugljičnog dioksida te uz povećanje kiselosti organizma.

Dr. Alaln Kliger, zamjenik ravnatelja Američkog nefrološkog društva i responzivnog tima za Covid-19, rekao je za Associated Press kako maske ne sprečavaju prolaz ugljikovom dioksidu. „Čak i ako udahnete malo ugljikova dioksida, on ne bi imao nikakvih opasnih učinaka. Bubrezi bi povećali svoju alkalnost ako je potrebno te bi ste ostali potpuno zdravi“, pojasnio je.

Prema službenoj stranici The Heart Rhythm Societyja koji informira o srčanim bolestima i pomaže bolesnicima, uzroci aritmija i srčanih oboljenja su: začepljenja krvnih žila, visok krvi tlak, kolesterol, dijabetes, pušenje, stres, konzumiranje alkohola, starenje i slično.

Nijedan od spomenutih uzroka nije povezan s korištenjem maske i stoga je tvrdnja kako maske uzrokuju tahikardiju netočna.

O sličnim dezinformacijama Faktograf je već pisao u više navrata (1, 2, 3, 4).

Povišenje krvnog pritiska

Kao što je Faktograf već prije pisao nije moguće naći znanstvene radove koji bi potkrijepili ove dvije tvrdnje. Štoviše, uzrok nastanka povišenog krvnog tlaka u 90% ljudi nije poznat.

Snižavanje imunološke zaštite

Platnene i kirurške maske, unatoč korisnosti u sprječavanju zaraze koronavirusom, nisu potpuno sterilne te je imunološki sistem izložen istim onim vanjskim uvjetima koji inače jačaju naš imunitet, a o čemu je Faktograf već pisao.

Iako ova objava nije konkretno objasnila kako bi se točno maskom smanjio imunitet, PolitiFact je svojevremeno također analizirao nekoliko tvrdnji vezanih uz maske i smanjenje imuniteta.

Tako im je virologinja i znanstvena istraživačica pri sveučilištu Columbia, Angela Rasmussen objasnila kako maska ne smanjuje udio kisika niti povećava kiselost krvi.

„Maska će malo otežati disanje u smislu da će se disanjem činiti težim, ali neće promijeniti sastav zraka koji prolazi kroz nju“ pojasnila je. Kako nema smanjenog kisika niti povećanog  ugljikovog dioksida, nema niti drugih dokaza koji bi upućivali da maska ima učinak na imunitet ili da ga smanjuje. Isto to je PolitiFact našao i na službenim stranicama Clevelandske klinike

„Udisanje visokih razina ugljikova dioksida je opasno, ali se vjerojatno neće dogoditi od nošenja platnene maske u kratkim vremenskim razdobljima“, stoji na njihovoj stranici, zajedno s drugim korisnim  objašnjenjima oko mitova i pogrešnih informacija koje se vežu uz koronavirus i maske.

Još jedna zabrinutost oko imuniteta i maski, bila je vezana uz zadržavanje toksina koje izdišemo i njihovo ponovno udisanje. Rasmussen je objasnila kako opetovano i dugoročno korištenje jedne te iste maske može uzrokovati nakupljanje bakterija, zbog čega upravo jednokratne papirnate maske ne bi trebale biti korištene više od jednog puta, a platnene maske se trebaju tretirati sapunom prije ponovne upotrebe.

„Jedini toksin koji ljudi stalno izdišu je ugljikov dioksid. No, on je otrovan samo kada  zamijeni kisik, ali kisik bez problema prolazi kroz masku“, zaključila je.

Širenje gljivica

Još početkom srpnja počela se širiti objava (arhivirana ovdje) kako sve više ljudi odlazi na hitni prijem zbog gljivičnih plućnih infekcija uzrokovanih zaštitnim maskama. Zbog toga je pulmolog i stručnjak za zarazne bolesti u Njujorškoj Prezbiterijanskoj bolnici, Dr. Thomas Nash objasnio za Reuters „ kako zdravi ljudi ne izdišu gljivice, a masku pogađa upravo jedino ono što ljudi u nju izdišu”.

Dakle, ako osoba već ima gljivičnu infekciju, on može izdisanjem onečistiti svoju vlastitu masku, no ne i tuđe. Reuters u istom članku također podsjeća kako je Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) jasno istaknuo da su gljivice česta pojava u okolišu te ljudi s njihovim porama svakodnevno udišu njihove spore, no one ne uzrokuju infekciju, ako je osoba ima zdravi imunitet.

Jedna od najpoznatijih i najobuhvatnijih enciklopedija na svijetu, Britannica, navodi kako se spore koje već razvijene gljive izbacuju rastu i razvijaju se kada u okolišu ima dovoljno vode koje spore mogu apsorbirati. Stoga je moguće da se gljivice razviju na maskama ukoliko su ostavljene na vlažnim prostorima, što samo naglašava potrebu pravilne uporabe i brige za masku ako je riječ o višekratnim maskama.

Činjenice i dalje ostaju iste: COVID-19 se ne treba shvaćati olako, a maske, pored redovnog pranja ruku i općeg održavanja higijene, kao i održavanja fizičke distance ostaju najbolja rješenja njenog suzbijanja i zaštite sebe i drugih. Iako i platnene i kirurške maske mogu postati neugodne, bitno je da se skinu tek kada skidanjem maske nećete ugroziti nikoga oko sebe.

Cilj nošenja maski je zaštita zdravlja. Iz tog razloga postoje stvarni razlozi izuzeća nošenja maske, a koje možete pronaći na stranicama HZJZ-a.

Faktograf je već pisao o brojnim netočnim tvrdnjama o štetnosti medicinskih maski (ranije članke možete vidjeti ovdje) kao i o drugim dezinformacijama povezanima s aktualnom pandemijom. Više pročitajte ovdje.