Umirovljeni imunolog Srećko Sladoljev na svojoj Facebook stranici tvrdi da su 85% oboljelih od Covida-19 stalno ili često nosili maske te da se većina onih koji imaju teške simptome ili koji umiru nakon zaraze novim koronavirusom cijepilo protiv gripe.
Pristrano ili krivo tumačenje
Status je arhiviran ovdje, a podijeljen je više od 1,7 tisuća puta. Sladoljev se poziva na objavljene studije (koje ne imenuje niti objavljuje poveznicu na njih), a koje sasvim pristrano tumači ili krivo predstavlja.
“Prvo. Prema jednoj epidemiološkoj studiji, večina oboljelih od KOVID-19 (85%) stalno su ili često nosili maske. Među onima koji su ih nosili rijetko ili nikako, jedva da je bilo oboljelih?”
Sladoljev se poziva na studiju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) “Izloženost zajednici i bliskim kontaktima povezana s COVID-19 među simptomatskim odraslima ≥18 godina u 11 ambulantnih zdravstvenih ustanova”, objavljenoj 11. rujna.
Istraživanje je obuhvatilo 314 odraslih osoba iz 11 zdravstvenih ustanova, od čega je 154 ispitanika imalo pozitivan PCR test i simptome Covida-19, dok je ostalih 160 imalo određene simptome, ali negativan PCR test. Sudionici su u roku od 14 do 23 dana od početnog PCR testiranja anketno ispitani o navikama nošenja maske i aktivnostima u zajednici koje su ih mogle izložiti virusu, poput okupljanja u kući, odlaska u trgovinu, salon ili teretanu, korištenja javnog prijevoza i odlaska u restoran.
Za svaku aktivnost od sudionika se tražilo da kvantificiraju koliko su se pridržavali preporuka za ublažavanje širenja virusa, poput nošenja maske i socijalnog distanciranja (‘nikad’, ‘jednom dnevno’, ‘uvijek’ isl.).
Podatak da su 85% oboljelih rekli da su stalno ili često nosili maske jest točan – od 154 osobe pozitivne na SARS-CoV-2, njih 70.6% (108) je na anketno pitanje odgovorilo da su stalno nosili masku, odnosno njih 14.4% (22) da su je nosili često.
A drugi parametri?
No Sladoljev propušta navesti sve ostale parametre koji su navedeni u istraživanju: daljnji podaci otkrivaju kako je među oboljelima njih 42.2% (65) bilo u bliskom kontaktu s pozitivnom osobom, a oni koji nisu imali takav kontakt vjerojatnije su prijavili da su bili u restoranu ili u kafiću (prilagođeni omjer izgleda (AOR) – 95%).
To izričito napominju i autori istraživanja, koji zaključuju da “aktivnosti u kojima je teško održavati socijalno distanciranje i upotrebljavati maske, uključujući odlazak na mjesta koja nude jelo ili piće na licu mjesta, mogu biti važni faktori rizika za stjecanje Covid-19”. “Maske se ne mogu učinkovito nositi dok se jede i pije, dok kupovina i brojne druge aktivnosti u zatvorenom ne isključuju upotrebu maski”, navode u istraživanju.
Preporuke o maskama
Napomenimo još jednom da sama maska ne štiti apsolutno od zaraze: one sprečavaju širenje većih kapljica u kojima se može nalaziti virus, tj. mogu usporiti strujanje izdahnutog zraka ili prijenos respiratornih kapljica te pojačati svijest o potrebi za fizičkom udaljenošću. O zaštitnim maskama i dezinformacijama vezanim uz njih Faktograf je više puta pisao ovdje.
U smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 17. listopada ističe se da su “dobrobiti nošenja maski za lice ili medicinskih maski potvrđene do danas istraživanjima koja ukazuju na njihovu korist u sprječavanju širenja zaraze naročito u okolnostima gdje se na javnim mjestima na otvorenom ne može održavati fizička udaljenost između osoba od 1,5 metar”.
Preporuka je maske nositi u okolnostima kada se okuplja veći broj ljudi na otvorenom, prilikom čekanja javnog prijevoza na stanicama ili na kolodvorima sredstava javnog prometa, u liftovima te prilikom čekanja u redovima.
O gripi i Covidu-19
“Drugo. Večina s teškim simptomima ili umiru s KOVID-19, cijepili su se protiv gripe. Vjerojatno godinama iz godine u godinu? Kod mnogih su otkrivena protutijela protiv interferona, signalnih molekula koji aktiviraju gene čiji produkti organiziraju BAŠ SVE oblike antivirusne obrane. Otkrivena je prava pandemija autoimune bolesti interferonske signalizacije koja slabi obranu, a još niti nije u registru ljudskih bolesti!”
Na samom početku Sladoljev tvrdi da “večina s teškim simptomima ili umiru s KOVID-19, cijepili su se protiv gripe” [sic], ne navodeći izvor za takvu tvrdnju. Nismo uspjeli naći istraživanje koje to potvrđuje; podaci zasad pokazuju da su stariji ljudi i oni s ozbiljnim bolestima u većem riziku da razviju komplikacije uslijed zaraze (1, 2). Nadalje, cjepivo protiv gripe preporučuje se i za djecu, a ona uslijed zaraze virusom SARS-CoV-2 većinom pokazuju blage simptome – no Sladoljev to ne spominje.
Vezano uz interferone, Sladoljev ni ovdje ne navodi na koja se istraživanja poziva. Moguće je da se referira na dva istraživanja o interferonima kod oboljelih od Covida-19 koje je i ranije spominjao u svojim Facebook statusima (radovi dostupni ovdje i ovdje), ili na članak objavljen u Natureu, no nijedan tekst ne spominje cjepivo protiv gripe, niti dovodi detektirano stanje u vezu s ijednim cjepivom.
Nema istraživanja koja podupiru tvrdnje
U kolumni za Hop.com.hr (arhivirano ovdje) Sladoljev je ustvrdio da “zbog cjepiva protiv gripe ostajemo bez interferona, bez obrane od svih virusa”, iako u samom tekstu priznaje da nema znanstvenog istraživanja koje podupire njegovu tvrdnju, jer navodi da “treba odmah provjeriti zdravstvene kartone umrlih od korona prehlade, da li su i u kojoj mjeri bili cijepljeni sezonskim cjepivima protiv gripe! A onda zbrojite 1+1”.
Dakle, riječ je o hipotezi koju bi Sladoljev tek trebao potvrditi istraživanjem.
Ranije dezinformacije koje je širio
Faktograf je ranije razotkrio kao netočne tvrdnje Srećka Sladoljeva da “lijek za koronavirus je interferon koji je Imunološki zavod prestao proizvoditi 2004.”, a demantirao i brojne dezinformacije vezane uz cjepiva protiv gripe (1, 2, 3).
Inače, interferon je ispitivan kao jedan od mogućih terapijskih postupaka u liječenju Covida-19 (1, 2, 3), no (još nerecenzirano) istraživanje koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija pokazalo je da nije pokazao poseban uspjeh.
“Smrtnost među 2.050 osoba koje su primile taj lijek (samostalno ili u kombinaciji s lopinavirom / ritonavirom) iznosila je 11,9%, naspram 10,5% u kontrolnoj skupini. Prethodne studije sugerirale su da interferon može pomoći samo ako se rano administrira i to ne već kad su pacijenti hospitalizirani”, navodi se u članku objavljenom u listu Science, uz komentar Erica Topola, direktora Scripps Research Translational Institutea da je “to još uvijek otvoreno pitanje”.
