Svako malo na društvenim mrežama širi se sadržaj na temelju kojeg se donose krivi zaključci o stavovima izumitelja revolucionarne metode umnažanja genetskog materijala virusa zbog njegove detetkcije – lančane reakcije polimeraze (PCR). Izumitelj, Karry Mullis, zbog svog otkrića dobio je 1993. godine Nobelovu nagradu za kemiju.
Ovih dana na privatnim profilima na Facebooku dijeli se video (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje) Mullisove izjave iz 1997. godine u kojoj on navodno, kako stoji u opisu objava, priznaje da se PCR test ne može koristiti za utvrđivanje zaraze virusom. Nekoliko verzija istog video isječka može se naći na Youtube-u (1,2,3,4), a svi su objavljeni unazad mjesec dana.
Video je objavila i stranica 2012 Transformacija svijesti za koju smo već utvrdili da je objavljivala dezinformacije (ovdje, i ovdje ). Sadržaj je preko linka na njihovoj Facebook stranici podijeljen više od 50 puta. Slične teze šire se i tekstu naslova koji je objavljen na portalu Croactiv.
Mullis u video ne govori da PCR ne detektira zarazu
U videu snimljenom krajem devedesetih u Santa Monici u SAD-u Mullis nigdje ne navodi da test da ne može detektirati zarazu. Štoviše, on odbacuje tvrdnje da se PCR može pogrešno koristiti i pojašnjava da ono što može biti netočno jesu interpretacije.
“S PCR-om možete pronaći sve”, kaže Karry Mullis u videu u kojem priča o primjeni PCR dijagnostike na detektiranje HIV-a.
Mullis, koji je preminuo prošle godine, bio je poznat i po svojim kontroverznim stavovima o HIV-u za kojeg je tvrdio da ne uzrokuje bolest AIDS.
Španjolski portal Newtral prenosi mišljenje Rafael Zardoya, biologa sa sveučilišta u Madridu koji kaže kako je PCR, patentiran 1986 .godine, briljantan izum, ali da je Mullis kasnije davao izjave koje su ga definirale kao nekog tko je daleko od znanosti. Kaže kako u videu Mullis zapravo navodi da PCR može otkriti razne viruse, ali da to ne znači nužno da su oni uzročnici AIDS-a.
Karry Mullis je često govorio da HIV ne uzrokuje AIDS, a u svom autobiografskom romanu napisao je kako mu je jednom prilikom otkazan nastup na simpoziju zbog toga jer je htio pričati o toj tezi.
Osim toga, nije vjerovao ni u klimatske promjene, a kako navodi u svom romanu, uzimao je psihoaktivne droge kako bi proširio svoje razumijevanje kozmosa. (Berkeley)
Dezinformacije o PCR-u
Faktograf je i ranije pisao o dezinformacijama koje su se vezale za Mullisa i njegovu navodnu tvrdnju da se PCR testom ne može dijagnosticirati zarazna bolest. Zadnji put povod je bio citat iz teksta Johna Lauritsena iz 1996. godine koji se pogrešno pripisao Mullisu.
Pisali smo kako izumitelj u samom patentu jasno navodi da se PCR koristi za dijagnostiku zaraznih bolesti koje uzrokuju virusi. Nadalje, kontaktirali smo autore pojedinih članaka o biografiji izumitelja PCR-a koji su također izrazili skepticizam oko te izjave. Nedavno u i drugi fact-checkeri demantirali slične navode o Mullisu (AAP, FullFact).
Dezinformacije o Mullisovom negiranju svrhe vlastitog otkrića pojavile su se za vrijeme pandemije koronavirusom. Tijekom tog perioda nekoliko puta smo pisali i o PCR metodi kojom se umnažanjem genetskog materijala virusa patogen može otkriti i mjeriti.
Također smo pisali i o debatama oko (pre)osjetljivosti PCR testova, odnosno njegova samo dva ishoda – pozitivan ili negativan – pri čemu je zanemaren broj ciklusa umnažanja virusa. Upravo broj umnažanja može biti koristan pri određivanju količine virusa u organizmu.
Pozitivan PCR test, naime, označava da je virus prisutan, no ako je detektiran tek nakon 40. ciklusa to može značiti da pronalazi samo ostatke genetskog materijala te da virus nije nužno aktivan. Otkrije li ga ranije, infekcija je prisutna. Međutim, većina testova odrađenih do sada nije uzimala u obzir broj ciklusa umnažanja DNK. On ne govori hoće li nastupiti bolest. Isto tako može dati lažno negativne rezultate, pa se preporučuje oprez kod osoba koje su bile u kontaktu s virusom i imaju simptome, a test im je negativan.
Osim toga, dokazali smo kako PCR test ne može probiti do hipofize te kako se nije prodavao prije dvije godine.
