Faktograf.hr

Samo činjenice

Hrvatsko zdravstvo je pred slomom

Hrvatska nema strategiju borbe protiv korone. Ako zdravstveni sustav pukne, najviše će pogoditi naše najslabije sugrađane. Istražili smo što Hrvatska može napraviti.
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

“Ako ti tata nije liječnik, možeš se ubiti”, riječi su kojima je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nedavno ocijenio stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Predsjednikovu sumornu dijagnozu potkrepljuju recentni podaci o širenju epidemije i medijski izvještaji o stanju u zdravstvu.

Premijer Andrej Plenković izvijestio je prije da hrvatske bolnice ukupno raspolažu s oko 15 tisuća bolničkih kreveta, od toga 1500 kreveta na odjelima za intenzivnu njegu. Kreveti na intenzivnoj njezi nisu rezervirani samo za Covid bolesnike, već se moraju koristiti za zbrinjavanje svih pacijenata kojima je takva njega potrebna.

U ponedjeljak 9. studenog je zbog korone hospitalizirano bilo ukupno 1.651 pacijenata. Od toga je na respiratoru njih 142.

Prema podacima koji je Jutarnji list objavio u subotu, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” popunila je svoje kapacitete, a slično je posljednjih dana bilo u Covid-bolnici KB Dubrava zbog čega više nisu mogli primati pacijente, pa je više od 50 hospitaliziranih Covid pozitivnih raspodijeljeno na liječenje u druge zagrebačke bolnice. Do petka je u KB Dubrava bilo ukupno 245 pacijenata od kojih 124 na kisiku i 42 na respiratoru. Također, u KB-u Dubrava na kirurškom odjelu je 20 operiranih pacijenta koji su bili Covid pozitivni, a trebali su hitni zahvat.

Pritom, glavnu zagrebačku Covid bolnicu u Dubravi tresle su smjene uprave, nezadovoljstvo djelatnika i nedostatni uvjeti za normalan rad, o čemu su mediji opširno izvještavali (24 sata, Telegram, Index).

Do srijede 4. studenog, prema izvještaju kojeg je ministar zdravstva Vili Beroš predočio na Vladi, zaraženo je bilo 930 zdravstvenih djelatnika, a dodatnih 965 je bilo u samoizolaciji.

Brojke dijagnosticiranih zaraženih mogle bi se značajno povećati kada zažive antigenski testovi, čiju je širu upotrebu najavio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Akademik Ivan Đikić u otvorenom pismu kritizirao je Capaka, napisavši kako nije siguran da će strategija korištenja antigenih tekstova rezultirati efikasnijim suzbijanjem pandemije.

Europske zemlje imaju plan djelovanja

Europske zemlje koje također bilježe rast zaraženih uvele su strože mjere, u nekim slučajevima lockdown i policijski sat. Svi važu između zdravlja i ekonomije, ali odlika je bolje organiziranih država da imaju unaprijed razrađene scenarije.

Njemačka se zatvorila, ali je unaprijed imala plan kojim su uspostavljeni jasni brojčani parametri za različite epidemiološke mjere. Unaprijed su definirani scenariji kada se što primjenjuje, a takva transparentnost prema građanima omogućuje Nijemcima da se lakše prilagode propisanim mjerama.

U Velikoj Britaniji  od 5. studenog do 2. prosinca uvedena je nacionalna karantena za Englesku, zbog porasta broja slučajeva. Ako se brojke do 2. prosinca spuste, vraćaju se na prijašnji regionalni plan u kojem su bili raspisani stupnjevi zatvaranja ovisno o epidemiološkom stanju. Škotska je zadržala svoje regionalno stupnjevanje od 0 do 4, a u koji stupanj će ući koja regija odlučuje se na osnovi broja zaraženih na 100.000 ljudi u zadnjih sedam dana, postotku pozitivnih, prognozama o broju zaraženih na osnovi dvotjednog razdoblja, trenutnom stanju u bolnicama i projekcijama o bolničkim kapacitetima te postojećem stanju na odjelima za intenzivnu njegu i projekcijama potreba i kapaciteta.

Upitan za hrvatsku strategiju, premijer Plenković je odgovorio kako Vlada razmišlja u trokutu pravna podloga – zdravstvene aktivnosti – ekonomske aktivnosti te kako smatra da je riječ o mudroj i dobroj strategiji, prikrivajući tom frazom zapravo činjenicu da hrvatska Vlada strategije nema. Sve zemlje, naime, važu u istom trokutu, ali su si zadale i neke indikatore na osnovi kojih odlučuju.

Hrvatski premijer je tek naglasio kako “nećemo upasti u zamku medijskog i drugog pritiska da idemo u policijski sat i lockdown koji će ograničiti prava, a neće spriječiti širenje zaraze”.

Među zemljama koje su se do sada najuspješnije nosile s epidemijom su Novi Zeland – zbog svog širokog programa testiranja (po 7000 testova na jednog pozitivnog) i Južna Koreja zbog svog širokog nadzora kontakata.

Hrvatska ima vrlo ograničene kapacitete testiranja, a i na samom početku epidemije u ožujku Stožer je stvarao dojam kako testiranje zapravo uopće nije naročito važno. Sada testiramo oko 9.000 uzoraka na dan, ali su kapaciteti za testiranje nedovoljni, a sustav obavještavanja kontakata je zbog manjka osoblja često nefunkcionalan. Postoji, podsjećamo, i mobilna aplikacija za praćenje kontakata, koja se pokazala neiskoristivom zbog vrlo lošeg odaziva građana.

Liječnici će morati birati tko će živjeti

Nedavno je šest liječničkih udruga poslalo apel Vladi u kojem traže trenutačno uvođenje strožih mjera kako bi se spriječilo da do kraja mjeseca liječnici postanu oni koji odlučuju tko će dobiti tretman; a time i tko ima pravo živjeti, a tko će umrijeti.

Procjenjuju kako će, uz nastavak sadašnjeg rasta novooboljelih, krajem studenoga liječenje u bolnicama trebati 3000 pacijenata oboljelih od Covida-19, a Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij.

“Hrvatski zdravstveni sustav će se u tom slučaju slomiti. Mi nećemo moći više kvalitetno liječiti ni pacijente oboljele od Covida-19, ali niti teške pacijente s drugim akutnim stanjima. Preopterećenost bolničkog sustava nužno bi za posljedicu imala urušavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, koja već sada ima značajan manjak obiteljskih liječnika”, naveli su.

Naglašavaju kako, primjerice u Zagrebu, samo četvrtina novozaraženih dolazi iz samoizolacije.

“Nažalost, moramo jasno reći: sustav testiranja i praćenja kontakata ne ispunjava više uspješno svoju ulogu u suzbijanju epidemije”, poručuju udruge liječnika.

Od Vlade su zatražili da hitno organizira učinkovit sustav praćenja kontakata pomoću pozivnih centara, da značajno poveća broj testiranja te propiše stroge mjere s jasnim kriterijima za uvođenje ili ukidanje svake mjere, ovisno o kretanju glavnih brojčanih pokazatelja. Dakle, da donese planove postupanja kakve su donijele mnoge europske vlade.

Krize povećavaju nejednakosti u društvu

Dr Aleksandar Džakula, stručnjak za javno zdravstvo s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar na naš upit postoji li u Hrvatskoj strategija za borbu protiv korone odgovara:

“Strategija po definiciji govori kako ćemo upravljati resursima da postignemo neki dugoročni cilj. U ovom trenutku nemam više informacija o strategiji borbe protiv koronavirusa nego što mogu saznati iz medija. Možda zaista postoje planovi s detaljno razrađenim analizama i opcijama za djelovanje. Isto je tako moguće da postoje tek neki elementi planova i da se djeluje po reaktivnom modelu, tj. da se odluke donose kao reakcije na razvoj situacije. Za vjerovati je da postoje cjelovite analize resursa, da su već izvedene neke simulacije mogućih intervencija, da su neke praktične aktivnosti i testirane, pa možda i uvježbane. No, dojam koji dobivamo iz medija jest da djelujemo po reaktivnom modelu, i to donosi osjećaj tjeskobe u cijelom društvu“.

Je li zdravstveni sustav zapravo već doživio kolaps? Na to pitanje Džakula odgovara kako u zemljama razvijenog svijeta teško možemo očekivati slom zdravstva. Postoje ekstremne krize, ali ni tad se ne slama cijeli sustav, navodi, već samo neki dijelovi zataje, ne mogu odgovarati na potrebe, pa se onda slome i uzrokuju patnju onih građana koji trebaju skrb.

“Dakle, ako u sustavu dođe do preopterećenja i izgaranja, i radnika i opreme, onda nastane zastoj, pa potrebiti ljudi stradavaju. Sustav nakon toga ide dalje. Ovo je važno razumjeti jer se to dešava i u ‘normalnim’ uvjetima, samo su brojke manje i oni koji stradavaju nisu nam tako vidljivi, pa se ne brinemo. Krize samo povećavaju nejednakosti u društvu. Pojava ogromnih razlika u smrtnosti od Covida-19 među etničkim skupinama u SAD pokazuje kako se ‘slom sustava’ naviše prebije upravo preko leđa najpotrebitijih u društvu. To se, nažalost, može očekivati i kod nas“, predviđa.

Iako mjesecima očekujemo “drugi val” za njega se vrh države, kako se sada pokazuje, nije pripremio.

“Rijetko je da netko od političara zagovara pripreme za krizu. To je preventiva, a to nije popularno i ne možete postati heroj time što ste napravili dobru pripremu. Prije možete očekivati ismijavanje jer se bojite. Zato se češće igra na kartu: spremit ćemo nešto, pa vidjeti kako će biti, a onda ćemo malo improvizirati. Jer, kod nas su improvizacije veoma cijenjene u društvu. U svijetu su improvizacije znak loše pripreme, a kod nas demonstracija posebnih sposobnosti”, kaže Džakula.

Kao primjer navodi dramatično stanje u onkologiji: “Već deset godina ne možemo donijeti nacionalni plan za borbu protiv malignih bolesti. No zato svako malo improviziramo neku spektakularnu akciju ili kampanju u tom području. Poslikamo se i idemo dalje. A smrtnost nam je i dalje među najgorima u Europi. U onkologiji je već valjda pedeseti val, ali plana još nemamo”.

Opozicija zaziva hitne mjere

Sustavni pristup borbi protiv epidemije novog koronavirusa, osim liječnika, zaziva i politička opozicija.

Zeleno-lijeva koalicija zatražila je da Hrvatski sabor obveže Vladu da u roku od 15 dana krene s provedbom novih mjera koje bi osigurale bolje upravljanje Covid krizom. Tražili su da se rad Stožera uskladi s Ustavom i ojača povjerenje građana, da se doradi i provede postojeći plan upravljanja zdravstvenim sustavom u izvanrednoj situaciji, da se osigura predvidivost uvođenja epidemioloških mjera njihovim vezanjem uz projekcije broja hospitaliziranih, da se osigura ulaganje u bolničke kapacitete i povećanje broja ljudi na kritičnim odjelima u bolnicama, da se kontinuirano prate efekti Covid krize na zdravstveno stanje pacijenata koji boluju od drugih bolesti te da se ojača sustav civilne zaštite kako bi građani mogli obavljati jednostavne poslove poput kontaktiranja kontakata zaraženih.

Smatraju da plan upravljanja zdravstvenim sustavom u izvanrednoj situaciji treba obuhvatiti centralizirano donošenje odluka o raspodjeli resursa unutar zdravstvenog sustava. Također navode kako je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u ovom trenutku više od 450 medicinskih tehničara i sestara. Ističu i da zdravstveno osoblje koje radi s Covid pacijentima treba primjereno nagraditi.

Zalažu se za “pragove” broja hospitaliziranih iznad kojih se uvode nova ograničenja. Kako bi smanjili pritisak na zdravstveni sustav predlažu sljedeće mjere: detektiranje kontakata, ograničenje prekograničnog kretanja, ograničenje kretanja van kuće, zatvaranje poslovanja i informativne kampanje prema građanstvu.

Švedskiji od Švedske

I najveća opozicijska stranka SDP misli da je isteklo vrijeme za čekanje.

“Potrebno je hitno uvesti protuepidemijske mjere koje bi značajno smanjile broj novozaraženih. Takve mjere nisu popularne, no upravljanje krizom traži i donošenje nepopularnih mjera, to je odgovornost koja proizlazi iz obnašanja javne dužnosti. Ne može se sve ‘svaliti’ na leđa građana: dio građana se odgovorno ponaša cijelo vrijeme, a dio ne. Sada kada vidimo da je previše neodgovornog ponašanja, država tu mora reagirati, a ne koristiti alibi ‘sami ste si krivi’ za nečinjenje“, upozorava Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

Na naše pitanje što bi trebalo poduzeti, Grbin odgovara: “Ako pogledamo što poduzimaju države članice EU, mi imamo švedskiji model od Švedske, koji se svodi na preporuke koje, očito, nemaju učinka. Devastacija zdravstvenog sustava koja prijeti, kao i sustava socijalne skrbi, imat će dugotrajne posljedice na državu i društvo te će biti puno skuplja od negativnih efekata privremenih restriktivnih mjera na našu ekonomiju”.

“Zar mislite da Britanci, Nijemci, Francuzi, Česi i Talijani žele štetiti svojoj ekonomiji?”, odgovara protupitanjem predsjednik SDP-a.

Što opozicija uopće može poduzeti?

“Ono što može i mora učiniti je upozoravati na greške i tjerati vladajuće da na njih reagiraju i ispravljaju ih, što kontinuirano činimo. Gotovo na dnevnoj bazi upozoravamo na ono što je nužno potrebno napraviti. Prije svega, to se odnosi na izradu konkretne strategije i operativnog programa odgovora na Covid-19 i prezentiranje te strategije i programa javnosti, kako bi se građani i gospodarski subjekti na vrijeme mogli pripremiti za ono što ih očekuje, s obzirom na kretanja broja zaraženih i hospitaliziranih. Ovako živimo u neizvjesnosti od vikenda do vikenda pitajući se što bi Stožer danas mogao smisliti da nam poremeti živote, a vidimo da nisu sposobni suzbiti rast broja hospitaliziranih i umrlih. Sustav testiranja i praćenja kontakata se raspao prije nekoliko tjedana pa više niti ne znamo koliko je stvarno zaraženih, a zaraženi i njihovi kontakti ‘hodaju okolo’ i dalje šire epidemiju“.

Na pitanje hoće li tražiti smjenu ministra zdravstva Vilija Beroša, Grbin odgovara kako je jasno da je osoba koja je na čelu sustava najodgovornija za njegovo nefunkcioniranje, ali, upozorava, odgovornost je i na premijeru.

“Opozicija pažljivo prati što ministar čini, upozorava na greške, u pripremi je interpelacija kojom ćemo otvoriti niz pitanja o greškama u radu zdravstvenog sustava, a s obzirom na odgovore koje ćemo dobiti od ministra i Vlade ovisit će daljnji koraci, pri čemu ne možemo isključiti niti pokretanje postupka opoziva ministra zdravstva”, odgovara Grbin, dodajući kako zdravstveni sustav neće izdržati ako se ovakav priljev pacijenata nastavi kroz sljedećih mjesec dana.

Pitanje je koliko će sustavu trebati za oporavak, ističe Grbin. Naglašava i štetne efekte pandemije po mentalno zdravlje, posebno zdravstvenih radnika.

“Posljedice na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika bit će velike i ako se ne zaustavi rast broja zaraženih, funkcioniranje zdravstvenog sustava moglo bi biti dugoročno ugroženo. Zdravstveni sustav, prvenstveno ljudski resursi su dugotrajno zanemarivani, stoga i postoji veliki nedostatak medicinskih sestara i liječnika. Nakon ove krize to će se značajno pogoršati i pitanje je kako će se država moći držati svoje ustavne obveze da građanima osigura odgovarajuću zdravstvenu skrb”, zaključuje Grbin.

U Zagrebu se testira tek desetina potrebnih

I Ivan Bekavac, liječnik anesteziolog u Dječjoj bolnici u Klaićevoj, član Liječničke komore i Savjeta za zdravstvo opozicijskog Mosta slaže se da ima naznaka kako se nalazimo u krizi sustava s kakvom se još nismo suočili.

“Od odgovornih tražim već tjednima da pokažu političku volju, suoče se s činjenicama i počnu donositi rješenja”, kaže Bekavac. On procjenjuje kako se, primjerice u Zagrebu, testiranje svelo na tek desetinu potrebnog broja, a detektiranje zaraženih prvi je preduvjet za borbu s koronom.

Da smo pravodobno pripremili sustav za značajan broj hospitaliziranih i onih kojima su potrebni respiratori ne bismo sada bili u situaciji da nam nedostaje respiratora i da zdravstveni djelatnici biraju kome će pomoći, a kome ne, navodi Bekavac.

Nakon što se u proljeće dobro upravljalo krizom, prioritet su postali izbori, a vladajući više nisu razmišljali o zdravstvu, smatra Bekavac. Dodaje kako je odmah trebalo odrediti gdje će se liječiti oboljeli od korone kako bi se zaštitili kapaciteti drugih ustanova i spriječilo širenje zaraze među zdravstvenim djelatnicima.

“Dosadašnje odlučivanje se prepustilo ravnateljima bolnica, bez jasnih naputaka iz Ministarstva zdravstva”, rekao nam je Bekavac. Smatra da je umjesto toga trebalo pravovremeno ustrojiti središnje upravljačko mjesto u Ministarstvu zdravstva, koje bi uvijek trebalo znati kako stojimo s kapacitetima za liječenje Covida i ostalih bolesti, kao i gdje su raspoloživi respiratori i zdravstveni djelatnici.

Bekavac je krajem zime oštro kritizirao stanje u zdravstvu za vrijeme bivšeg ministra Milana Kujundžića. Polagao je nade u sređivanje zdravstvenog sustava u mandatu novog ministra Vilija Beroša. Na pitanje misli li da ministar Beroš snosi odgovornost za sadašnje kaotično stanje u sustavu, Bekavac odgovara: “Iskreno se nadam da će Ministarstvo zdravstva i ministar Beroš naći kapaciteta, znanja i volje, da ćemo se moći svi uskoro zbrojiti i odgovoriti znatno bolje na ovu krizu nego do sada. Za sve drugo nemamo vremena“.

Primarni je interes sada omogućiti građanima Ustavom i zakonima zagarantirano pravo na liječenje, navodi, a najveći problem bit će ako Ministarstvo zdravstva i država ne prepoznaju točku pucanja ljudskih potencijala.

“Kolege u zdravstvu daju sve od sebe, a država to nije prepoznala. Hrvatska je jedina država koja nije uvidjela potrebu da im poveća plaće. Ovo je prilika da se pokaže briga za te ljude”, zaključuje Bekavac.

Oporavak zdravstvenog sustava bit će dugotrajan

Nakon ovog našeg razgovora objavljeno je kako se Ministarstvo ipak trgnulo i na sastanku s ravnateljima dogovorilo krizni plan središnjeg upravljanja resursima. Pod ministrovom palicom bolnice će međusobno dijeliti zdravstveno osoblje i aparaturu prema potrebama, potvrđeno je, uz opasku jednog od ravnatelja da je “situacija kao u ratu” te da se “moramo prilagoditi i raditi na dobrobit pacijenata i održavanja sustava”.

A koliko dugo će se osjećati posljedice tog “ratnog stanja” na zdravstveni sustav, hoće li se i kako on popraviti, tim više jer je i prije aktualne krize sustav bio “bolestan”?

Na to pitanje dr. Džakula odgovara: “Ne postoji oporavak kao jedan događaj ili pojava. To je proces. On je kao rehabilitacija, na svaki izgubljeni dan dobre aktivnosti, trebate dva-tri dana za oporavak. Dakle, barem godinu-dvije dana oporavka. Tragedija je što smo ovu krizu mogli iskoristiti kao priliku za neke ozbiljnije intervencije u sam zdravstveni sustav, a nismo. Štoviše, još ćemo učvrstiti neke neodržive prakse i odnose, prije svega u upravljanju zdravstvenom zaštitom”.

Spomenimo na kraju kako smo Ministarstvu zdravstva još prije dva tjedna poslali niz upita vezanih za “mobilizaciju zdravstva”, pitanja angažmana i zapošljavanja dodatnog zdravstvenog osoblja, kao i o sustavu testiranja i praćenja kontakta, ali odgovore nismo dobili. Objavit ćemo ih naknadno ako ikad stignu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.