Faktograf.hr

Samo činjenice

Hrvatska još nije počela trošiti novac Fonda solidarnosti, pa se ne može govoriti o tome kako je potrošen

EU novac za sanaciju posljedica potresa u Zagrebu nije potrošen, kao što govori Bartulica. Natječaji za njegovu potrošnju tek su otvoreni.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

„(…) Postavlja se pitanje kako je taj novac potrošen. Mi to ne znamo. Navodno se radi o 680 milijuna eura. Gdje je taj novac otišao? Vidimo da se od trećeg mjeseca prošle godine doslovno ništa nije dogodilo u Zagrebu. Doslovce ništa što se tiče obnove grada. S pravom se postavlja pitanje kako se raspolaže ovim sredstvima“, ustvrdio je Stephen Nikola Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta tijekom rasprave u Saboru o Informaciji o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između EU i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sredstva Fonda solidarnosti dodijeljena Hrvatskoj o kojima govori Bartulica nisu potrošena, pa se ne može govoriti ni o tome gdje je taj novac otišao. Hrvatska dodijeljenu pomoć, naime, još nije počela koristiti.

Europska komisija (EK) Hrvatskoj je odobrila ukupno 683,7 milijuna eura za sanaciju posljedica razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. godine. Sama je EK objavila da je to drugi najviši iznos sredstava osiguranih iz Fonda za sanaciju posljedica prirodnih katastrofa.

Kako smo ranije pisali, kompletna pomoć Hrvatskoj je isplaćena 18. prosinca 2020. godine.

Novac se treba potrošiti do lipnja 2022.

U kolovozu prošle godine, naime, Hrvatskoj je doznačen predujam od 88,8 milijuna eura, dok je 18. prosinca obavljena isplata preostalih 594,7 milijuna eura. Sredstva Hrvatska treba potrošiti u roku od 18 mjeseci od njihove dodjele, a eventualni neiskorišteni dio pomoći treba vratiti.

Trenutak dodjele je isplata kompletne pomoći, što znači da Hrvatska 683,7 milijuna eura treba potrošiti do lipnja 2022. godine.

Prvi javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture nakon razornog potresa u Zagrebu i okolici objavilo je Ministarstvo kulture i medija 26. siječnja – 40 dana nakon što su sredstva pomoći Hrvatskoj isplaćena. Dva dana kasnije objavljeni su i javni pozivi Ministarstva zdravstva te Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok je početkom veljače objavljen i javni poziv Grada Zagreba za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu (strukturnifondovi.hr, mzo).

Natječaji otvoreni do kraja godine

Svi do sada otvoreni javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu, odnosno vraćanje u ispravno radno stanje oštećene infrastrukture otvoreni su do kraja ove godine. Izuzetak je jedino Ministarstvo kulture čiji se javni poziv zatvara 30. svibnja 2022. godine.

U slučaju prirodnih katastrofa iz Fonda solidarnosti može se financirati: vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi zbrinjavanja osnovnih potreba pogođenog stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja.

Vlada je u skladu s tim pravilima definirala hitne operacije i operacije oporavka koje bi trebale biti pokrivene sredstvima pomoći. Za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja ukupno bi trebalo biti utrošeno gotovo 540 milijuna eura, od čega 285 milijuna za „vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja“.

Za pokriće troškova privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva planirano je utrošiti 21 milijun eura, dok je za osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine planirano 122,5 milijuna eura te 975 tisuća eura za čišćenje područja pogođenih katastrofom i hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja.

Četiri do sada objavljena javna poziva ukupno su vrijedna nešto više od četiri milijarde kuna, odnosno gotovo 530 milijuna eura. Koliko će u stvarnosti biti realizirano, tek će se vidjeti.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.