„Nije. HDZ će pobijediti i u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ako vi već mene vučete za jezik, a izbori su za tri mjeseca. Mi nismo ovdje u kampanji, nego smo došli u Kokoriće da vidimo kako smo dali 3,7 milijuna kuna da se oporave ljudi koji su stradali od poplave“, odgovorio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, na novinarsko pitanje znači li njegov posjet Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji da je predizborna kampanja za lokalne izbore već počela.
Lokalni izbori, odnosno redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike, održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Ovogodišnji lokalni izbori tako se održavaju 16. svibnja, a prema Zakonu o lokalnim izborima raspisuje ih Vlada. Zakon propisuje da „od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana“.
Ovogodišnje lokalne izbore Vlada još nije raspisala. No pretkampanja se dobrano odvija. U nju se, iako to niječe, uključio i sam Plenković, s pozicije predsjednika Vlade.
Izjavu kojom negira da je u kampanji, Plenković je dao 16. veljače, drugog dana prve mini runde obilaženja Hrvatske. Prema podacima s mrežne stranice Vlade i medijskim izvješćima, od 15. veljače, kada je posjetio Dubrovačko-neretvansku županiju, do 23. ožujka, kada su na red došle Varaždinska i Međimurska županija, predsjednik Vlade posjetio je 11 županija i sudjelovao na 35 različitih događaja (bez stranačkih, koji se u službenim najavama Vlade ne navode).
Pelješki most stari adut u kampanji
Posjet Dubrovačko-neretvanskoj županiji Plenković je iskoristio za obilazak gradilišta Pelješkog mosta o kojem se govori još od kraja ’90-tih. Taj je most postao HDZ-ov predizborni adut 2003. godine kada je tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u kampanji za parlamentarne izbore najavio njegovu gradnju.
Prvi kamen temeljac Sanader, tada predsjednik Vlade, postavio je 2005. godine, ali novca za izgradnju nije bilo. Dvije godine kasnije, pred parlamentarne izbore, Sanader ponovo svečano obilježava početak gradnje Pelješkog mosta, iako na terenu i dalje nije bilo pomaka (1, 2, 3, 4, 5).
Stvarni radovi na mostu koji je iz EU fondova sufinanciran s 357 milijuna eura, započeli su u prvom mandatu Plenkovićeve Vlade, u ljeto 2018. godine. Kineski konzorcij China Road and Bridge Corporationa, taj gotovo dva desetljeća glavni predizborni adut HDZ-a, trebao bi dovršiti do sredine ove godine, dok bi pristupne ceste trebale biti dovršene do kraja iduće godine.
Otvorio dom koji je otvoren već pola godine i obišao žrtve poplave
Pelješki most, samo je jedan od projekta financiranih sredstvima EU koje Vlada koristi u kampanji (za koju tvrdi da to nije), obilazeći županije još od veljače.
Nekoliko sati nakon obilaska Pelješkog mosta, Plenković je, među ostalim aktivnostima, svečano otvorio Studentski dom Sveučilišta u Dubrovniku.
Međutim, radi se o ustanovi koja pruža smještaj studentima već gotovo šest mjeseci. Prvi studenti u dom su se uselili u rujnu prošle godine, kada je i otvoren (1, 2).
Dan nakon posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji Plenković je prešao u Splitsko-dalmatinsku, a prva postaja obilaska bilo je selo Kokorići na vrgoračkom području koje je početkom prosinca prošle godine nastradalo u poplavi.
Makarskoj darovao plažu, u Splitu podržao HDZ-ovog kandidata
Potom se zaputio u Makarsku u kojoj je tamošnjem gradonačelniku uručio Ugovor o darovanju državne nekretnine, odnosno gradu je država predala 23 tisuće kvadratnih metara na gradskoj plaži.
Uslijedio je nešto zgusnutiji program u Splitu. Nakon sastanka s rektorom splitskog Sveučilišta, sastao se i s članovima Lučke uprave Split koju vodi HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita Vice Mihanović. Potom je otvorio radove na projektu financiranom sredstvima EU „Rekonstrukcija i dogradnja Obale kneza Domagoja I. i II. u Gradskoj luci Split“.
U razgovoru s novinarima pritom je istaknuo kako je Mihanović izvanredno rješenje za budućnost Splita (1, 2).
EU sredstva instrumentalizirana za kampanju HDZ-a
Šibensko-kninska i Zadarska županija, na red su došle 23. veljače. Posjet je započeo još jednim svečanim otvaranjem projekta financiranog EU sredstvima – Adriatic Business centa u Šibeniku financiranog s 20 milijuna kuna EU sredstava.
Ponovo se predsjednik Vlade suočio s pitanjem je li kampanja za lokalne izbore već počela. I ponovo je to zanijekao.
„Ja ću putovati po Hrvatskoj kao i protekle četiri godine, kampanja ima svoje rokove, a ovo su najnormalnije aktivnosti koje nikakvi komentari u blic izrezanim vijestima neće spriječiti. Zar mislite da bismo stalno trebali sjediti u uredu i nigdje ne izaći“, kazao je tada Plenković i zaputio se u Zadarsku županiju.
Tamo je obišao dva projekta financirana EU sredstvima; projekt navodnjavanja u Baštici te projekt rekonstrukcije i dogradnje ribarske luke Gaženica (1, 2, 3, 4). Potom je sudjelovao i na svečanom uručenju 11 ugovora o dodjeli EU sredstava za razvoj infrastrukture na otocima.
Turneja po Slavoniji
Nakon obilaska jadranskih županija uslijedio je mali predah do obilježavanja 30. obljetnice početka Domovinskog rata. Ove godine obilježena je 2. ožujka u Pakracu.
Predsjednik Vlade istog dana sudjelovao je i na proširenoj sjednici Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Požeško-slavonske županije u Pleternici kako bi dao podršku Antoniji Jozić, HDZ-ovoj kandidatkinji za županicu.
Posjet Požeško-slavonskoj županiji Plenković je iskoristio i da naglasi kako je od 212 milijuna eura projekata ugovorenih u toj županiji, „u mandatu njegove Vlade ugovoreno 208 milijuna eura“. Dotaknuo se i mjera Vlade za ublažavanje krize uzrokovane pandemijom Covida-19 te kazao kako je za očuvanje radnih mjesta u toj županiji do sada isplaćeno 110 milijuna kuna za više od 12 tisuća radnika.
Potom se zaputio u Brodsko-posavsku županiju, odnosno Slavonski Brod u kojem je obišao novu zgradu pedijatrije doma zdravlja. Naravno, financiranu europskim sredstvima (1, 2, 3).
Uručivao stranačke iskaznice i posjećivao korisnike EU fondova
Posjet Zagrebačkoj županiji uslijedio je 9. ožujka. Predsjednik Vlade pritom je posjetio novu farmu kokoši nesilica obiteljske tvrtke Lukač, u koju je investirano 60 milijuna kuna. Potom se susreo s gradonačelnikom Ivanić-Grada i županom Zagrebačke županije (1, 2).
Unatoč zgusnutom rasporedu za jednodnevnog posjeta Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, 16. ožujka, Plenković je našao vremena baviti se i stranačkim poslom.
Na sastanku sa županijskim vodstvom HDZ-a u Virovitici, uručio je iskaznice za 48 novih članova stranke i poručio da očekuje „odlične rezultate i pobjedu župana Igora Androvića već u prvom krugu“ (1, 2). Ranije je posjetio i Centar za razvoj i istraživanje u mljekarstvu, još jedan projekt financiran europskim sredstvima.
Taj zgusnuti utorak Plenković je započeo u Daruvaru obilaskom gradilišta Veteranskog centra koji se financira i europskim novcem.
Potom se susreo s ministrom vanjskih poslova Češke Republike Tomášem Petříčekom. Zajedno su svečano otvorili nove dijelove Češke osnovne škole “Jan Amos Komensky” i Češkog dječjeg vrtića “Ferda Mravenec” u Daruvaru. Potom su se zaputili položiti vijence na spomenik žrtvama Češke manjine u Ivanovu Selu za vrijeme Domovinskog rata.
Prije odlaska u Viroviticu Plenković je posjetio i tvrtku Sirocco u Grubišnom polju (1, 2, 3).
I tehno park, i skladišta krumpira
Ovotjedni posjet Varaždinskoj i Međimurskoj županiji ponovo je bio obilježen projektima financiranim sredstvima iz EU fondova.
Najprije je u dvorcu Trakošćan sudjelovao na svečanom uručivanju 11 ugovora o sanaciji klizišta u općinama na području Varaždinske županije da bi potom sudjelovao na završnoj konferenciji projekta Rekonstrukcija i opremanje Tehnološkog parka Varaždin te obišao prostorije Tehnološkog parka.
Posjet Međimurskoj županiji krenuo je obilaskom Školsko športskih igrališta u Podturenu. Nastavljen je u Općini Belica dodjelom 12 ugovora iz programa ruralnog razvoja za izgradnju skladišta krumpira, a potom je predsjednik Vlade i obišao tri skladišta krumpira. Posjet je završio u Čakovcu obilaskom Međimurskog veleučilište i Centra održivog razvoja (1, 2, 3).
Plenković je s članovima kabineta sredinom veljače počeo aktivnije obilaziti Hrvatsku. Tijekom siječnja zabilježena su tri njegova putovanja unutar zemlje: dva na područje Siska i Petrinje nakon razornog potresa koji je pogodio Banovinu te na otvaranje LNG terminala na Krku.
Plenković intenzivnije obilazi Hrvatsku uoči izbora
Kako bismo testirali premijerovu tvrdnju da nije u kampanji, usporedili smo njegova putovanja po Hrvatskoj sa sličnim aktivnostima ranijih godina, uzimajući pritom u obzir da je prvo ovogodišnje tromjesečje teško uspoređivati s aktivnostima u istom periodu prošle godine, kada je započela i zdravstvena kriza u Hrvatskoj.
Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače 2020. godine. Dva tjedna kasnije u zemlji je proglašena epidemija koronavirusa. Prve strože mjere, odnosno zatvaranje gospodarstva nacionalni Stožer civilne zaštite donio je 19. ožujka.
Postupno popuštanje mjera krenulo je u tri faze, od 27. travnja do 11. svibnja. Tadašnja epidemiološka situacija nije bila jedini razlog popuštanju već i rokovi za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, o čijem odgađanju Vlada nije razmišljala (1, 2, 3).
Predsjednik države Zoran Milanović je parlamentarne izbore raspisao za 5. srpnja.
Od početka godine do 2. ožujka prošle godine, Plenković je unutar zemlje imao pet putovanja te daleko intenzivniji raspored susreta izvan zemlje.
Predsjednik Vlade je svoje aktivnosti reaktivirao 21. travnja posjetom Spomen području Jasenovac. Zgusnutiji program posjeta u sve krajeve zemlje poklapa se s popuštanjem epidemioloških mjera, ali i približavanjem parlamentarnih izbora. Od 28. travnja, kada je Plenković posjetio Osječko-baranjsku županiju, do početka izbornih rokova, posjetio je još šest županija, neke i po dva puta.
U periodu od 28. travnja do 1. srpnja, četiri dana prije no što su birališta otvorena, Plenković je proputovao zemlju od krajnjeg juga do istoka zemlje. Obišao je 14 županija i sudjelovao na 36 događaja.
Među ostalim, sudjelovao je na polaganju kamena temeljca za Veteranski centar u Daruvaru, čije je radove ovih dana obišao. Obilježio je početak radova na dvije škole i studentskom domu, sudjelovao na svečanostima uručivanja ugovora o dodjeli EU sredstava, posjetio kruzer u riječkom brodogradilištu, otvorio Nebesku šetnicu na Biokovu….
Nakon izbornog dana, uslijedio je jednomjesečni odmor tijekom kojeg je Sabor potvrdio novu Plenkovićevu Vladu. Prve aktivnosti novog-starog predsjednika Vlade kreću s ucrtanim kolovoškim obavezama – obilježavanjem obljetnice Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ i Sinjskom alkom, nakon čega slijedi kratki odmor.
Od obilježavanja Dana Virovitičko-požeške županije u Suhopolju početkom rujna, obilasci po Hrvatskoj se ponovo intenziviraju i do kraja godine Plenković odlazi na još 12 putovanja po zemlji te ponekad u istom danu obiđe dvije županije. Na razini godine, riječ je o 35 službenih putovanja po zemlji, od kojih su mnoga sadržavala više aktivnosti.
Putuje i kad nije u kampanji
Tijekom 2019. godine u njegovom rasporedu bilo je 48 službenih putovanja po Hrvatskoj. Godinu dana ranije bilo ih je 37, dok je u 2017. godini predsjednik Vlade imao 43 službena puta po zemlji. Dobar dio svih tih putovanja sadržavao je više aktivnosti.
U Hrvatskoj su izborne godine bile i 2017. (lokalni izbori) te 2019. godina (predsjednički izbori). Uoči tih izbora nije primjetno da su Plenkovićeva lokalna putovanja intenzivnije grupirana pred izborni dan (ali imao je i znatno više inozemnih putovanja nego 2020. i 2021 godine). Međutim, ni pred lokalne izbore 2017. nisu izostala svečana otvaranja radova i objekata te uručivanje EU sredstava.
Kada je u Šibeniku ustvrdio da neće sjediti u uredu te će putovati po Hrvatskoj kao što je radio protekle četiri godine, Plenković nije pretjerivao. Doista obilazi zemlju, ali koliko god negirao da to ima veze s izborima, njegov raspored obilaska županija i ove, i prošle godine zgusnutiji je u vremenu uoči izbora.
Kako je to izgledalo u 2016. godini, kada su održani prijevremeni parlamentarni izbori, ne može se uspoređivati – jer tada Plenković u izbornu utrku nije ušao s pozicije predsjednika Vlade.
