Faktograf.hr

Samo činjenice

Rezultati novih stranaka obilježili lokalne izbore

Za hrvatsku prijestolnicu za mjesto gradonačelnika nadmeću se dvojica kandidata čije stranke donedavno nisu ni postojale.
Hina / Daniel Kasap / dk

U prvom krugu lokalnih izbora neobično značajnu ulogu odigrale su nove stranke, odnosno nove koalicije stranaka.

Najprije ćemo nabrojati one koje su već u prvom krugu odnijele pobjedu za mjesto gradonačelnika ili načelnika općina ili imaju velike izglede da to postignu u drugom krugu, a zatim ćemo se osvrnuti i na stranke i kandidate koji u prvom krugu nisu osvojili gradonačelnička ili načelnička mjesta, ali su usprkos tome svojim rezultatima obilježili ovogodišnje lokalne izbore.

Manje zapažene nove stranke

Stranka Fokus koja je osnovana prošle godine pobijedila je u nekim gradovima i općinama gdje su njeni istaknuti ljudi bili na vlasti i prije samog osnivanja te stranke. Dario Zurovec je sa 64,5 posto glasova u prvom krugu potvrdio svoju poziciju gradonačelnika Svete Nedelje. Na prošlim izborima 2017. Zurovec je pobijedio kao nezavisan kandidat.

Zurovec je, podsjetimo, na prošlim parlamentarnim izborima bio izabran i u Sabor, ali je taj mandat prepustio svom nekadašnjem dogradonačelniku, a sada predsjedniku stranke Fokus Davoru Nađiju. Nađi se kandidirao za gradonačelnika Zagreba, ali osvojio je mizernih 1,98 posto glasova.

Na listi Fokusa koju su podupirali i HDZ i HSU pobjedu je u prvom krugu odnio i dosadašnji načelnik općine Križ Marko Magdić, a u Pirovcu je mandat na listi Fokusa i SDP-a potvrdio dosadašnji načelnik općine Ivan Gulam. Fokus ima šanse za još jedno gradonačelničko mjesto u Svetom Ivanu Zelini gdje njihov kandidat Hrvoje Koščec s 42,3 posto glasova značajno vodi ispred HDZ-ove Eve Jendriš Škrljak.

Hrvatski suverenisti pak pobjedom u prvom krugu mogu se podičiti samo u širokoj koaliciji za izbor načelnika međimurske općine Strahoninec. Iza dosadašnjeg načelnika općine Franje Lehkeca stali su HSS, HNS, HDZ, HSLS, HRAST, Reformisti i suverenisti. Također, Suverenisti u drugom krugu podupiru HDZ i HSU u bitci za gradonačelnika Dubrovnika (gdje HDZ-ov Mato Franković vodi s 36,9 posto ispred kandidata Dubrovačkog demokratskog saveza Pere Vićana koji ima 13,5 posto glasova).

Među pobjednicima u prvom krugu spomenimo i novu stranku starog političara. Na listi Snage Slavonije i Baranje Vladimira Šišljagića pobjedu je u prvom krugu odnijela dugogodišnja gradonačelnica općine Trnava u Osječko-baranjskoj županiji Irena Mikić Brezina.

Stranka Lipo bivšeg HDZ-ovca i dosadašnjeg župana Ličko-senjske županije Darka Milinovića u blagoj je prednosti kad je riječ o izboru župana. Milinović s 33,2 posto vodi ispred kandidata HDZ-a, HSS-a, HSU-a i HBS-a Ernesta Petryja (32 posto), a odmetnuti Milinović sa svojim kandidatom Stjepanom Kostelcem značajno vodi (36,9) i u bitci za gradonačelnika Otočca, ispred Gorana Bukovca koji je kandidat grupe birača i za sada ima potporu 29,6 posto birača.

Moderna ljevica protiv populističke desnice u Zagrebu

Prava snaga novih aktera, međutim, vidi se u odličnom plasmanu za drugi krug izbora.

Zeleno-lijeva koalicija, u kojoj je osnovni pokretač platforma Možemo (koja je kao stranka registrirana pred izbore za Europski parlament 2019. godine), odnijela je neočekivano visoki postotak glasova u izborima za gradonačelnika Zagreba. Tomislav Tomašević je osvojio čak 147.631 glas, odnosno ukupno je 45,2 posto birača koji su izašli na izbore zaokružilo njegovo ime.

To je znatno više nego što je pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić osvojio u prvom krugu 2017. godine. Bandić je tada osvojio 101. 828 glasova, odnosno 30,9 posto birača (što mu je davalo prednost od 21 tisuće glasova ispred drugoplasirane Anke Mrak-Taritaš).

U drugom krugu izbora 2017. – kada su se svi glasovi raspodijelili na dvoje kandidata – Bandić je osvojio tek neznatno više glasova nego što ih je Tomašević sada osvojio već u prvom krugu (147. 680 glasova dobio je Bandić za pobjedu prije četiri godine).

I Tomaševićev suparnik za drugi krug izbora u najvećem gradu u zemlji – Miroslav Škoro – dolazi iz reda novih stranaka. Njegov Domovinski pokret osnovan je tek prošle godine. Škoro je osvojio ukupno 39.789 glasova, odnosno 12,2 posto izašlih birača.

Odličan plasman Tomaševića podcrtan je uspjehom koji je koalicija oko platforme Možemo ostvarila u bitci za gradsku Skupštinu. Odnijeli su 40,83 posto glasova pa bi sa SDP-om (8,88 posto) lako mogli sastaviti većinu.

Prilično je jasno da će Tomašević u drugom krugu izbora postati gradonačelnik Zagreba, što signalizira i anketa o mogućim izgledima u drugom krugu koju je objavila Nova TV. Izglednim osvajanjem vlasti u Zagrebu platforma Možemo ostvarila je svoj cilj na ovim lokalnim izborima.

Zamijećene rezultate je platforma Možemo imala i u drugim, doduše malobrojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u kojima su išli na izbore. Gdje god da su se kandidirali, uspjeli su proći prag i uvesti svoje zastupnike u predstavnička tijela, a valja spomenuti i kako je njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Pazina Suzana Jašić ušla u drugi krug gdje će se suprotstaviti IDS-ovom Renatu Krulčiću.

Nezanemariv je, međutim, i uspjeh Škorinog Domovinskog pokreta u izborima za zagrebačku skupštinu. S osvojenih 10,59 posto glasova bolji su i od SDP-a i od Bandićeve 365 – Stranke rada i solidarnosti (9.04), a gotovo su izjednačeni s HDZ-om (11,30). Škorina stranka će u skupštinu ući s pet mandata, jednako kao i do sada vladajući BM365 i sa samo jednim mandatom manje od HDZ-a.

Dodatnih dva tjedna kampanje Škori će omogućiti i  dodatnu vidljivost za njegovu stranku. Trenutni podaci, međutim, sugeriraju da bi Domovinski pokret mogao osvojiti vlast u samo jednoj lokalnoj jedinici. Domovinski pokret zajedno s HSP-om i HSLS-om ima vodećeg kandidata za gradonačelnika Popovače Josipa Miškovića koji s 43,3 posto vodi ispred HDZ-ovog Romana Rosaveca (37,8 posto).

Međutim, baš poput platforme Možemo, i Domovinski pokret je uspio uvesti brojne zastupnike u lokalna i regionalna predstavnička tijela diljem Hrvatske. Ti izborni uspjesi daju im dovoljno vremena da nastave dalje graditi stranačku organizaciju te poboljšaju svoj rezultat u budućim izbornim ciklusima. Idući redoviti izbori u Hrvatskoj predviđeni su tek za 2024. godinu, kad će se birati novi sastav Sabora, ali i Europskog parlamenta.

Centar u pohodu na Split

Među onima koji su zauzeli neočekivano dobre startne pozicije za drugi krug svakako je i nova stranka Centar, odnosno njihov kandidat za gradonačelnika Splita Ivica Puljak koji vodi ispred HDZ-ova Vice Mihanovića s 26,8 naspram 23,2 posto glasova.

Ta je stranka i drugoplasirana u splitskom Gradskom vijeću s 20,17 posto glasova, iza HDZ-ovih 23,27 posto, a znatno iznad SDP-ovih 9,76 posto. Treba primijetiti i kako u Splitu Možemo, u koaliciji sa strankom Pametno za Split i Dalmaciju, još jednom novom strankom čiji su istaknutiji članovi ranije bili članovi ugašene stranke Pametno, za SDP-om zaostaje za manje od jednog postotnog boda (9,54) te osvaja tri mandata, jednako kao i SDP i Most.

Kako će se složiti većina u splitskom Gradskom vijeću u ovom je trenutku potpuno neizvjesno i dosta bi toga moglo ovisiti o ishodu izbora za gradonačelnika, odnosno kome će se prikloniti Most.

Kad je riječ o drugom krugu, treba spomenuti i kako se stranka Centar priključila SDP-u, Laburistima i Orahu u bitci za gradonačelnicu Siska u kojoj vodi Kristina Ikić Baniček s 39,6 posto ispred Željke Josić koju podupire koalicija predvođena HDZ-om, a koja ima 33,6 posto glasova.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.