Faktograf.hr

Samo činjenice

HDZ je i dalje uvjerljivo najjača stranka u Hrvatskoj

HDZ je osvojio 252 mjesta gradonačelnika i načelnika te 15 župana. Drugoplasirani SDP ima samo 77 gradonačelnika i načelnika.
HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Konačno su razriješeni lokalni izbori, barem što se izjašnjavanja birača tiče. Radi o skupnom nazivu za čak 576 različitih izborâ, što dodatno zakomplicira drugi krug izbora za  grado/načelnik_ce, kao i sastavljanje zastupničke većine u tih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

U takvoj kakofoniji rezultata prilično je teško nesporno proglasiti pobjednika, posebno kad se uzme u obzir da nemaju sve lokalne sredine istu simboličku težinu. Ipak, moguće je usporediti ciljeve izbornih lista s biračkom podrškom kojom raspolažu, kao i osvrnuti se na apsolutne brojke. A one jasno otkrivaju da je HDZ i dalje uvjerljivo najjača politička opcija u Hrvatskoj.

Bronca Domovinskog pokreta

Kompleksnost i mogućnost dvojakog tumačenja rezultata možda najbolje ilustrira “bronca” Domovinskog pokreta. Usprkos trećem mjestu po broju birača koji su im dali podršku u prvome krugu tamo gdje su izlazili samostalno, u samo dvije općine su zamalo dosegli polovicu vijećnika – u Gradini kod Virovitice i u splitsko-dalmatinskoj općini Muć (6 od 13 vijećnika). Pritom je od njih i više vijećnika i više (grado)načelnika dobio SDSS, četvrti po broju glasova u istoj kategoriji.

Dodajmo tome da DP nije osvojio niti jedno (grado)načelničko mjesto. Uspjeli su na vlasti održati dva i pol gradonačelnika, koji nipošto nisu proizvod regrutacije Domovinskog pokreta, već pretvorbe kadra starih stranaka.

 

Nezavisni Denis Ostrošić je na pretprošlim izborima vijećnički mandat dobio uz pomoć Laburista, na prošlim je gradonačelnikom Slatine postao uz podršku SDP-a i HSS-a, a na ove izbore je izašao uz potporu DP-a. Potvrda njegovog mandata je jedini DP-ov samostalni uspjeh u drugom krugu. DP je još u koaliciji s HSP-om i HSLS-om uspio održati gradonačelnika Popovače Josipa Miškovića, koji je na to mjesto dospio zahvaljujući HDZ-u i HSP-u.

Potencijal ovakvog pretrčavanja DP-u iz okrilja velike stranke zasigurno je pokazao i bivši HDZ-ovac, danas nezavisni Ivan Penava u Vukovaru. I tu dolazimo do mogućeg drugog cilja DP-a, a to je ugrožavanje HDZ-a koji se pod Plenkovićem približio centru.

HDZ brojčano najjači

Brojke neminovno idu HDZ-u u korist, kako u prvom krugu, tako i u drugom pa nije neobično što je šef HDZ-a Andrej Plenković svoju stranku proglasio za “apsolutnog, kolosalnog pobjednika” lokalnih izbora. Ukupno su zauzeli 252 mjesta (grado)načelnika, od čega čak 180 samostalno. Drugoplasirani SDP ih ima samo 77, a samostalno izborenih 20, što je devet puta manje od HDZ-a.

Broj županija kojima upravljaju HDZ-ovi ljudi povećan je s 13 na 15, zahvaljujući i koalicijama. Promjena se dogodila u Zagrebačkoj županiji, ali i sjevernije, na teritoriju koji tradicionalno pripada liberalima poput HSLS-a, HNS-a, SDP-a i Reformista. Smijenili su vječnog Radimira Čačića u Varaždinskoj, a uspjeli su i konačno osvojiti i Bjelovarsko-bilogorsku. HDZ-ov Ernest Petry uspio je poraziti i bivšeg člana vladajuće stranke Darka Milinovića (LiPo).

Zadržali su većinu županija koje su držali ranije, uključujući Dubrovačko-neretvansku u kojoj je Mostov Božo Petrov poražen od HDZ-ovog Nikole Dobroslavića, u koaliciji sastavljenoj i od stranaka HSLS, HSS, HSU, Hrvatski suverenisti, koje se pojavljuju u dosta rezultata s HDZ-om po cijeloj mapi Hrvatske.

No, u Dalmaciji su pretrpjeli bolne gubitke. Najprije je to predsjednik Hrvatske zajednice županija, Goran Pauk, koji je 15 godina vladao Šibensko-kninskom županijom. Njegov najljući politički protivnik sve te godine, primoštenski načelnik Stipe Petrina, na prošlim je izborima u Kninu dobio saveznika u liku nezavisnog Marka Jelića, koji je ušao u obračun s Paukom stavljajući na kocku siguran gradonačelnički reizbor. I pobijedio je u utrci za župana, baš kao što je njegov kandidat dobio podršku birača u Kninu.

Što se gradova tiče, HDZ je uspio zadržati Dubrovnik, Zadar, Karlovac i Veliku Goricu, ali je izgubio Split i nakon duljeg perioda ponovo osvojio Osijek. Iako je u svom nasrtaju na privatne televizije dan nakon izbora Plenković govorio o Zagrebu i medijskom tretmanu kandidata Davora Filipovića (N1), rezultati u Osijeku i Splitu su puno razumnije objašnjenje za njegovu nervozu.

Dobar rezultat u Osijeku ojačao je njegovog unutarstranačkog kritičara, potpredsjednika HDZ-a Ivana Anušića, koji je potvrdio mjesto župana Osječko-baranjske. Svoj pobjednički govor Anušić je iskoristio za kritiziranje stanja HDZ-a u Dalmaciji: “Stvari se moraju mijenjati, nitko ne može biti primaran u odnosu na stranku.”

Dugoročno, tu bi se mogao naći još jedan razlog za zadovoljstvo Domovinskog pokreta. Ako HDZ-ove unutarstranačke trzavice rezultiraju obračunom između Plenkovića i Anušića, DP može računati na dva moguća pozitivna ishoda. Prvi je Anušićeva pobjeda i zbližavanje DP-a s HDZ-om, a drugi rezultat može biti privlačenje etabliranog kadra, odnosno Anušićevo traženje utočišta u DP-u nakon odlaska ili izbacivanja iz HDZ-a.

Neuvjerljivi Filipović u Zagrebu i Vice Mihanović u Splitu doista jesu posljedica procjene Andreja Plenkovića, koji je na ovim izborima izgubio dva najveća grada. No, pitanje je i kako će se u Splitu snaći pobjednik Ivica Puljak iz Centra, budući da je najavio tek da neće koalirati ni s HDZ-om niti s HGS-om Željka Keruma, a raspolaže tek sa 7 od 31 člana gradskog vijeća.

Možemo! uvjerljiv u bitci za Zagreb

Takav problem neće imati Tomislav Tomašević iz platforme Možemo! i to je jedan od razloga zašto je kao pobjednik osvanuo na naslovnicama svih većih dnevnih novina u ponedjeljak nakon izbora. Drugi razlog je što od pojave prije četiri godine bilježe samo rast – što je opet posljedica iskorištavanja pozornice koja dolazi sa svim do sada pridobivenim glasovima. Nakon što su dobili vidljivost na nacionalnoj razini, Zagreb će biti poligon za demonstraciju njihovih stvarnih kapaciteta.

A to im nakon ne naročito uvjerljivih rezultata Mosta i Domovinskog pokreta daje šansu preuzimanja titule stvarnog izazivača HDZ-a i desetkovanog SDP-a.

Most se, naime, na ovim lokalnim izborima pokazao marginalnim svugdje osim u Sinju i Kolanu. A Domovinski pokret je i u Zagrebu, kao i u ostatku Hrvatske, ostvario tipičan rezultat: maksimalni broj glasova s minimalnim učinkom. Kao i na predsjedničkim, a onda i parlamentarnim izborima, Miroslav Škoro je uspio mobilizirati veliki broj birača i nakon intenzivne, grozničave kampanje, za njega je glasalo njih čak 106.300. Osim što mu to nije bilo dovoljno da postane gradonačelnik, nije mogao zaustaviti ni Tomaševićev rekordni rezultat od gotovo 200 tisuća birača, niti uvući svog protukandidata u negativnu kampanju, usprkos tome što je Možemo! dva tjedna uoči drugog kruga neprestano bilo u obrambenom stavu.

Gotovo dvije trećine glasača u drugom krugu i 23 zastupnička skupštinska mandata platforme Možemo uvećanih za SDP-ovih pet Tomaševiću daju siguran mandat za preuzimanje administracije grada, kojim je 20 godina vladao čovjek s oko 250 nerazriješenih kaznenih prijava, a koji je pritom razrušen u potresu i osiromašen pandemijom koronavirusa.

Ova platforma je, podsjetimo, pored Zagreba osvojila i 5 mandata u istarskoj županijskoj skupštini te 23 mjesta u gradskim vijećima svih gradova u kojima se natjecala: Karlovca, Pule, Osijeka, Splita, Dubrovnika, Rijeke, Korčule i Pazina. Drugi krug je donio platformi Možemo i jednu gradonačelnicu – Suzanu Jašić, koja je u Pazinu, administrativnom središtu Istre, porazila IDS-ovog Renata Krulčića.

Gubitnici IDS, SDP i BM365

Osim Pazina IDS je izgubio i sedam općina te gradove Vodnjan, Pulu i Buzet, kao i Cres u Primorsko-goranskoj, tako da se nakon višedesetljetne vladavine Istrom može govoriti o raspadu monopola IDS-a. U srazu u utrci za župana razlika između IDS-ovog Borisa Miletića i SDP-ovog Danijela Ferića je toliko mala da SDP-ovci traže ponovo brojanje glasova.

U Istri je SDP imao više dobitaka nego izgubljenih jedinica lokalne samouprave, uključujući Buzet. Bilježe i pobjede u Opatiji i u Korčuli, no generalno su smanjili broj svojih gradonačelnika za 12. Izgubili su koalicijsku vlast i načelnika HSS-a u Samoboru, ali i Zagrebačku te Bjelovarsko-bilogorsku županiju, dok su vlast zadržali u Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj.

Stranka preminulog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića BM365 je također izgubila što se izgubiti dalo. Opstali su unutar vrlo širokih koalicija u Zagrebačkoj županiji, u Brckovljanima i Velikoj Gorici – s HDZ-om.

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.