Faktograf.hr

Samo činjenice

U drugim zemljama uvođenje eura nije “drastično” povećalo cijene, rast bi trebao onemogućiti dvojni prikaz

Iskustva drugih članica pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro donio jednokratan i blag porast cijena.
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

„Svi pokazatelji u svim ostalim zemljama koje su ušle u eurozonu govore da će doći do drastičnog poskupljenja svih cijena te da u prvom mahu plaće i mirovine to neće moći pratiti“, ustvrdio je Marijan Pavliček, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista, objašnjavajući u programu N1 zašto njegova stranka kreće u inicijativu referenduma oko uvođenja eura.

Ilustrirao je to i pretpostavkom kako će „jedan umirovljenik imati 300 eura mirovine, a vekna kruha će koštati euro i pol“ te dodao kako će „naši umirovljenici ulaskom u eurozonu više od 50 posto svoje mirovine trošiti na prehrambene proizvode, a gdje su troškovi stanovanja, a gdje su lijekovi i sve ostale potrepštine koje su im potrebne za svakodnevni život“.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Međutim, kao što je Faktograf već ranije pisao (1,2,3), iskustvo zemalja koje su ulazile u eurozonu prije nas ne dokazuje da je tamo došlo do drastičnog povećanja cijena zbog uvođenja eura.

Iskustva starih, ali i novijih članica Europske unije, pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu bio blag i jednokratan.

Gornja granica učinka konverzije na ukupni HIPC (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) u novim zemljama članicama, prema ocjeni Eurostata, nije prelazila 0,3 postotna boda, naveo je Andreja Pufnik u pregledu „Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj“ koji je u izdanju Hrvatske narodne banke objavljen 2017.

Posebnu pažnju treba posvetiti na ugostiteljske usluge

Procjene za Hrvatsku, a na osnovu iskustava ostalih zemalja, kazuju da bi učinak konverzije u Hrvatskoj mogao iznositi oko 0,20 postotnih bodova na povećanje indeksa potrošačkih cijena (IPC), odnosno oko 0,37 postotnih bodova na HIPC u razdoblju od pola godine prije i nakon konverzije.

„Konverzija bi mogla imati izraženiji učinak na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om, ponajviše zbog većeg udjela usluga smještaja u tom indeksu“, navodi Pufnik, ističući kako se ocjenjuje da bi najveći doprinos ukupnom porastu cijena zbog konverzije mogle dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge (u slučaju HIPC-a), odnosno rekreativne i kulturne usluge te ugostiteljske usluge (u slučaju IPC-a).

Pritom, uvođenje eura moglo bi više pogoditi građane s višim dohotkom jer je „udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti, poput ugostiteljskih usluga, rekreativnih i kulturnih usluga, vozila – u njihovoj potrošačkoj košarici veći. S druge strane, konverzija u euro u manjoj bi mjeri mogla utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka, primjerice umirovljenici ili nezaposleni“. Tako bi prosječnom kućanstvu euro doprinos porastu cijena iznosio 0,19 postotnih bodova. No, ako je nositelj kućanstva fizički radnik doprinos bi bio 0,18 postotnih bodova, nefizički radnik – 0,25 postotnih bodova, samozaposleni – 0,21 postotni bod, nezaposleni ili umirovljenik – 0,16 postotnih bodova.

Prelazak s nacionalne valute na euro u najvećem broju članica EU najčešće je potaknuo rast cijena u restoranima i kafićima, ali i uslužnim djelatnostima poput frizerskih usluga i usluga centara za uljepšavanje. Značajniji mjesečni rast cijena u restoranima nakon konverzije zabilježen je u većini starih zemalja eurozone, a najizraženiji je bio u Nizozemskoj (3,5 posto), Njemačkoj (2,2 posto) i Finskoj (2 posto), dok su te cijene u Austriji, Belgiji i Grčkoj rasle blago – od 0,2 do 0,5 posto.

Susjednu Sloveniju prelaskom na euro, osim ugostiteljskih usluga, najviše je iznenadio rast postolarskih usluga, servisa kućanskih aparata, prijevoza, ali i rekreativnih i sportskih usluga. Upravo u Slovačkoj su najviše rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, prijevoza, medicinskih proizvoda, usluge pomoći u domaćinstvu, popravci i održavanje stambenih objekata.

Obaveza dvojnog prikazivanja cijena

Hoće li se u Hrvatskoj ponoviti iskustva drugih članica ili će se projekcije pokazati netočnima tek će se, naravno, vidjeti s uvođenjem eura. Eskalacija cijena trebala bi se spriječiti dvojnim prikazivanjem cijena u kunama i eurima. Ta će obveza biti uvedena 30 kalendarskih dana nakon što Vijeće EU-a odluči da Hrvatska zadovoljava potrebne uvjete za uvođenje eura i utvrdi fiksni tečaj konverzije, a ostat će na snazi sve do isteka 12 mjeseci nakon dana ulaska u euro.

Kako je to navedeno u Nacionalnom planu zamjene kune u euro, obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora. Osim na stavke potrošnje, kao što su računi u trgovinama, računi za komunalne usluge, cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i na primanja stanovništva kao što su izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, izvješća o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim ili mirovinskim fondovima i slično.

Umirovljenici i s kunama žive ispod praga siromaštva

Pavličekova procjena o očekivanom padu standarda života umirovljenika manipulativna je utoliko što se crni standard koji on očekuje zbog ulaska u euro umirovljenicima u stvari već događa i s nacionalnom valutom kunom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina onih koji su pravo na mirovinu ostvarili ove godine je 2.806 kuna, (372 eura po referentnom tečaju od 7,53450), što je ispod praga rizika od siromaštva kako ga definira Državni zavod za statistiku, odnosno ona već ni sada nije dostatna za pokrivanje hrane, režija i lijekova.

Kad je riječ o samoj cijeni kruha, ona je u 2020., i prije ovogodišnjih poskupljenja te najave novih bila veća od prosjeka EU, bez obzira na to što koristimo kune, a ne eure.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.