Faktograf.hr

Samo činjenice

Mislav Kolakušić koristi lažne optužbe protiv Faktografa u pokušaju da zadrži briselsku plaću

Mislav Kolakušić najavio je podnošenje kaznene prijave protiv Faktografa, iako je kao bivši sudac sigurno svjestan da nismo uopće mogli počiniti kazneno djelo za koje nas optužuje.
EP / Alexis HAULOT

Mislav Kolakušić zloupotrijebio je govornicu Europskog parlamenta za klevetnički napad na Faktograf. Optužio nas je za kazneno djelo koje smo, kako kaže, počinili zajedno s Facebookom i Gongom (udrugom koja je izdavač portala Faktograf).

Evo što je Kolakušić kazao u Europskom parlamentu (pa zatim taj dio govora objavio na svom YouTube kanalu i neslužbenoj Facebook stranici putem koje se redovito obraća javnosti):

“Ograničavanje slobode govora je kazneno djelo, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u ostalim državama Europske unije. Pravo na utvrđivanje istine u modernim i demokratskim državama isključivo je dano u ruke sudova. Danas je utvrđivanje istine na društvenim mrežama predano u ruke sumnjivim organizacijama. Podnošenjem kaznene prijave protiv Gonga, Faktografa i Facebooka te odgovornih osoba radi kaznenog djela ograničavanja slobode govora i javnih nastupa iz članka 127. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ostvarujem svoju građansku dužnost. Obećajem da će svi oni koji su provodili cenzuru biti kazneno procesuirani. Održao sam svako svoje obećanje pa ću tako održati i ovo obećanje, makar trebalo 20 godina ili više”.

Članak 127. Kaznenog zakona, za čije nas kršenje Kolakušić optužuje, zabranjuje povredu slobode mišljenja i izražavanja misli. Evo što piše u tom članku zakona:

(1) Tko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog nastupa, slobodu tiska ili drugih sredstava priopćavanja ili slobodno osnivanje ustanova javnog priopćavanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ograniči slobodu izvještavanja.

(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko protupravno spriječi tiskanje, prodaju ili raspačavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih tiskanih stvari, ili proizvodnju i emitiranje radijskog i televizijskog programa, programa novinskih agencija ili objavljivanje drugih medijskih sadržaja.

Zbog čega Kolakušić napada Faktograf

Kolakušić nas, dakle, optužuje da mu ograničavamo slobodu govora. Sama činjenica da to radi putem video zapisa koje neometano dijeli društvenim mrežama pokazuje da Faktograf nikako ne može ograničiti Kolakušićevu slobodu govora. Ne možemo mu zabraniti da izgovara laži u Europskom parlamentu, niti da te laži putem interneta distribuira svojim obožavateljima. Ne možemo ni njima zabraniti da Faktografu šalju uvrede i prijetnje, koje zbog svog rada dobivamo u obilnim količinama.

Kolakušić je sasvim slobodan da govori što god hoće i tu slobodu obilno koristi, redovito putem društvenih mreža plasirajući laži i manipulacije o pandemiji Covida-19, cjepivima i epidemiološkim mjerama. Mediji mogu slobodno izabrati hoće li izvještavati o njegovim protuznanstvenim tiradama ili će ih zbog objektivne redikuloznosti radije ignorirati (što uglavnom i čine). Faktograf, dakle, Mislavu Kolakušiću nikako ne može uskratiti njegovo pravo na slobodu govora.

Jedino što Faktograf može je prokazivati Kolakušićeve lažne i neutemeljene tvrdnje, kao što smo radili i do sada [1, 2, 3]. Napisati da netko ne govori istinu (a Kolakušić često ne govori istinu) nije, međutim, ekvivalent uskrati ili ograničavanju prava na slobodu govora.

Kolakušić je, kao bivši sudac, toga naravno svjestan. Podnošenje kaznene prijave protiv Faktografa je uzaludan posao, jer nismo počinili nikakvo kazneno djelo. Štoviše, nismo čak ni u mogućnosti počiniti kazneno djelo za koje nas Kolakušić optužuje, jer nijedan medij ne može izabranom zastupniku u Europskom parlamentu oduzeti pravo na slobodu govora. Zbog čega onda Kolakušić najavljuje podnošenje besmislene kaznene prijave protiv Faktografa?

Vjerojatno zbog toga što je u predizbornoj kampanji.

Priprema za EU izbore

Idući izbori koji se u Hrvatskoj trebaju održati su, naime, izbori za Europski parlament. Novi saziv zastupnika u Europskom parlamentu birat ćemo na proljeće 2024. godine.

Na prošlim europarlamentarnim izborima, održanima 2019. godine, Kolakušić si je bez problema osigurao mjesto u EU parlamentu. Za njegovu listu glasalo je skoro 85 tisuća birača, a samo je Ruža Tomašić dobila veći broj preferencijalnih glasova birača.

Iste godine se Kolakušić kandidirao i za predsjednika RH. Po broju glasova bio je tek četvrti najuspješniji kandidat, ali za njega je ipak glasalo respektabilnih 112 tisuća građana.

U parlamentarne izbore 2020. i lokalne izbore 2021. Kolakušić se nije uključivao. Na odluku o apstinenciji vjerojatno je utjecala činjenica kako se radi o vrsti izbora na kojima je teško ostvariti zapažen rezultat bez razvijene stranačke infrastrukture. Razvojem infrastrukturnog okvira za politički rad Kolakušić se dosad nije bavio; preferirao je personalizirane izborne utakmice, oslanjajući se na snagu ličnog “brenda” među protestnim glasačima.

Ne čudi stoga što se opet snažnije aktivirao ususret predstojećim europarlamentarnim izborima. Da Kolakušić želi zadržati poziciju u Europskom parlamentu – koja dolazi s mjesečnom bruto plaćom većom od osam tisuća eura i izdašnim budžetom za troškove smještaja, putovanja i održavanja vlastitog ureda – vidljivo je iz njegovih recentnih aktivnosti. Ovoga ljeta najavio je osnivanje europske stranke zajedno s nizozemskom nezavisnom zastupnicom Dorien Rookmaker (na naslovnoj fotografiji uz Kolakušića).

Stranku su nazvali Europski savez za slobodu i demokraciju. Iz šturih informacija dostupnih na službenoj web stranici može se doznati da Kolakušićeva europska politička obitelj okuplja deset manjih stranaka iz više zemalja EU. Hrvatska članica Europskog saveza za slobodu i demokraciju je Živi zid, nekad popularna antisistemska stranka čiji se rejting sasvim urušio nakon niza unutarstranačkih raskola.

Digitalna manipulacija

Kolakušić je vješto profitirao od živozidaških raskola: logistiku izbornih kampanja u kojima je sudjelovao 2019. odradila mu je stranka Slobodna Hrvatska, nastala nakon što su njeni članovi 2016. masovno napustili Živi zid.

Kolakušić se sa Slobodnom Hrvatskom razišao nakon poraza na predsjedničkim izborima. Sa sobom je u Brisel povukao tek potrebne mu operativce, uključujući bivšeg glavnog tajnika i glavnog internetskog propagandista Slobodne Hrvatske Dušana Cvetanovića, svojedobno jednog od istaknutijih članova Živog zida, koji je sada zaposlen u Kolakušićevom europarlamentarnom uredu. Očekivano, s obzirom da su komunikacijski stručnjaci isticali baš vješto vođenu digitalnu kampanju kao temelj Kolakušićevog dosadašnjeg političkog uspjeha.

Kolakušić koristi društvene mreže za identificiranje tema koje privlače pozornost javnosti te naglašava te teme kako bi si povećao vidljivost. U pitanju je primarno marketinški, ne politički rad, s obzirom da Kolakušić biračima zapravo nudi samo javni nastup, ne i stvaran politički sadržaj. Ali ne može se osporiti da Kolakušić ovakvom taktikom postiže rezultate.

U ranijim izbornim kampanjama je za komunikaciju s biračima primarno koristio Facebook, a u međuvremenu je izgradio i popularan YouTube kanal. Kad je na YouTube počeo postavljati video zapise u kojima propituje znanstvene činjenice o pandemiji i cjepivima protiv Covida-19 te dovoditi u pitanje legitimitet mjera kojima se suzbijalo širenje virusa, broj gledatelja na ovoj platformi mu je naglo počeo rasti.

Na početku mandata u Europskom parlamentu Kolakušić je putem YouTubea u javnost uglavnom slao poruke vezane za temu borbe protiv korupcije. Te snimke nisu privukle pretjeran interes, uglavnom dosežući nekoliko tisuća pregleda. No otkad je promijenio fokus svojih video obraćanja i počeo reciklirati popularne internetske dezinformacije povezane s pandemijom Covida-19, Kolakušićeve YouTube snimke bilježe desetke tisuća pregleda. Najpopularniji takav video skupio je više od pola milijuna pregleda, što Kolakušiću samo daje dodatan poticaj da nastavi širiti dezinformacije.

Kolakušić prijeti lažnim prijavljivanjem kaznenog djela

Bivši sudac koji se ranije reklamirao kao borac protiv korupcije tako je birače koji bi mu trebali osigurati novi europarlamentarni mandat i pripadajuće financijske privilegije identificirao među teoretičarima zavjere, protivnicima cijepljenja i samoprozvanim slobodarima koji osporavaju legitimitet organiziranog pokušaja suzbijanja javnozdravstvene ugroze čije bi ignoriranje izgledno rezultiralo kolapsom sustava javnog zdravstva, tj. nemogućnošću sustava da pruži skrb svima kojima bi ona bila potrebna.

Tijekom pandemije smo naučili da su ove skupine građana vrlo aktivne na društvenim mrežama, kao i da mnogi među njima nisu skloni favoriziranju činjenične točnosti informacija u javnom prostoru. Kolakušićev napad na Faktograf stoga je samo najnoviji primjer marketinškog oportunizma kojim ovaj eurozastupnik zamjenjuje stvaran politički rad.

Među mnogim biračima koje Kolakušić targetira svojim porukama Faktograf je na lošem glasu. Zbog naše suradnje s Facebookom i oni nas nazivaju cenzorima te nas optužuju da im uskraćujemo slobodu govora, iako Faktograf nema mogućnost cenzurirati ičiji govor na ovoj društvenoj mreži. Jedino što možemo je provjeravati činjeničnu točnost tvrdnji sadržanih u javnim postovima, temeljem čega Facebook smanjuje doseg dezinformirajućim objavama. Objave koje dolaze sa službenih stranica aktivnih političara Facebook pritom smatra izuzetkom te se njihov doseg ne smanjuje bez obzira na sadržaj objave.

Kolakušić, dakle, koristi ovaj napad na Faktograf u svrhe svoje političke kampanje, znajući da njegova prijava, ako je doista podnese, neće dovesti ni do kakve sudske presude. A kao bivši sudac, Kolakušić bi vjerojatno trebao biti svjestan da je lažno prijavljivanje kaznenog djela također kazneno djelo. Stoji to u članku 304. Kaznenog zakona, gdje piše da se zbog lažnog prijavljivanja kaznenog djela može zaraditi i višegodišnja zatvorska kazna.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.