Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike do kraja 2024. godine planira izraditi „interaktivne internetske alate za izradu procjene rizika prema poslovima u određenim djelatnostima“. Kako se navodi Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2024. godine, kao i akcijskim planom koji ga prati, dokumentima koji su do kraja listopada u postupku savjetovanja, za izradu online alata procjene rizika na radnom mjestu trebalo bi se utrošiti 2,275 milijuna kuna.
S izradom internetskih alata za izradu procjene rizika na radnom mjestu Hrvatska kasni, u ovom trenutku, četiri godine. Te alate, ili većinu njih, trebalo je izraditi još 2017. godine. To je bila jedna od mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva koja nikada nije provedena do kraja (1, 2).
Plan je Vlade bio da već u 2017. godini poslodavci koji imaju do 50 zaposlenih, odnosno mikro i mali poduzetnici, mogu sami izraditi procjenu rizika za radna mjesta, dokument koji proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu.
Umjesto angažiranja specijaliziranih tvrtki koje se bave zaštitom na radu i plaćanja tog posla, poslodavci bi sami izradili procjenu rizika koristeći online alate. Pomoć bi im pružali Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) i Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR). Te Zavode Vlada je 2018. godine ukinula, odnosno HZZZSR pripojila Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a ZUZNR ministarstvu nadležnom za rad.
Posao izrade digitalnih alata za procjenu rizika ne zahtjeva neku posebnu „hrvatsku školu“, jer su ti alati još od 2010. godine dostupni i jer je Hrvatska već preuzela interaktivnu procjenu rizika za frizere, kozmetičare, njegovatelje starijih osoba i dadilje.
Prijevod ili izrada vlastitih alata?
Sustav interaktivne procjene rizika za mikro, mala i srednja poduzeća izradila je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) 2009. godine, a godinu dana kasnije počeli su se i koristiti. Riječ je o OiRA alatima (Online Interactiv Risk Assessment – Internetska interaktivna procjena rizika) koje bi Hrvatska trebala prevesti, kao što je učinjeno za četiri zanimanja.
No, Hrvatska još nije sigurna koju će opciju odabrati – prijevod postojećih alata ili izradu vlastitih. Kako se navodi prijedlogom Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje, „standardiziranjem izrade procjena rizika po djelatnostima lakše će se izrađivati analize novih opasnosti, štetnosti i napora, izdvajanje djelatnosti, odnosno poslova na kojima najčešće nastaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i ozljede na radu sa smrtnim ishodom“.
Ističe se kako je jedan od načina unapređivanja zaštite na radu upravo izrada interaktivnih procjena rizika po djelatnostima pa je potrebno „staviti poseban naglasak“ na njihovu izradu.
„Takvi alati, dostupni na internetu i jednostavni za uporabu, pomoći će mikro, malim i srednjim poslodavcima napraviti vlastitu procjenu rizika utemeljenu na ‘dobroj praksi’ bez dodatnih financijskih troškova“, navodi se u nacionalnom programu uz naglasak kako su dobar primjer interaktivne internetske procjene rizika OiRA alati koje je razvila EU-OSHA.
„No, potrebno je ili izraditi vlastite alate za interaktivnu izradu procjene rizika ili početi primjenjivati OiRA alate, odnosno prevesti ih na hrvatski jezik uz promotivnu kampanju kojom će se mikro, mali i srednji poslodavci pobliže upoznati s tom mogućnošću“, dodaje se u dokumentu, uz objašnjenje da će se poslodavci pohađanjem radionica za izradu interaktivne procjene rizika osposobiti za izradu vlastite procjene rizika.
Nakon što je u četiri godine Hrvatska priredila interaktivne alate za procjenu rizika u četiri zanimanja – umjesto u daleko više područja kao što je najavljivala – prostora za novu odgodu projekta baš i nema. Naime, projekt kojeg najavljuje Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje planira se financirati sredstvima Europske unije iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godine. Planiranih 2,275 milijuna kuna iz Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali trebalo bi potrošiti do kraja 2023. godine ili će propasti.
Broj specijalista medicine rada se smanjuje
Realizacija projekta koji je trebao zaživjeti prije četiri godine, nije jedini iskorak koji država u području zaštite na radu planira u naredne tri godine.
Stručnjaci medicine rada trebali bi se vratiti u tvrtke, odnosno na mjesta rada. Nekada su liječničke ordinacije, pa i medicina rada, bile sastavni dio tvorničkih postrojenja. Danas su to zasebne ordinacije, dok specijalisti medicine rada i sporta radna mjesta obilaze u sklopu njihova nadzora. Drugim riječima, „radi utvrđivanja rizika radne sredine koji mogu utjecati na zdravlje radnika u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu, radnicima i njihovim povjerenikom“. Osim toga, sudjeluju i u radu odbora za zaštitu na radu koji su obaveza kod poslodavaca s 50 i više zaposlenih.
Resorno ministarstvo rada, međutim, zakonskim izmjenama planira propisati „njihovu obvezu prisutnosti na mjestima rada u određenom vremenskom periodu s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na mjestima rada“.
Pitanje je hoće li za to biti dovoljno liječnika jer samo ministarstvo u dokumentu ističe kako se broj timova i specijalista medicine rada smanjuje. Tako su lani radila 122 tima medicine rada (109 u punom radnom vremenu) u kojima je radilo 145 specijalista medicine rada. U 2017. godini bilo je 146 timova u punom radnom vremenu sa 151 specijalistom medicine rada.
Dokument ukazuje i kako u Hrvatskoj nije uspostavljen sustav stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika sustava zaštite na radu kao i načina vrednovanja usavršavanja. Također, ne postoji registar stručnjaka zaštite na radu.
„Različiti sadržaji koji nisu verificirani izvode se od strane pojedinih strukovnih udruga, ustanova za obrazovanje odraslih i drugih organizatora, pri čemu stručnjaci zaštite na radu i drugi zainteresirani sudjeluju ovisno o osobnom interesu, mogućnostima i odobrenju poslodavca“, stoji u vladinom dokumentu te se ističe kako je uz stalno stručno usavršavanje potrebno uspostaviti registar stručnjaka zaštite na radu „koji su status stekli polaganjem stručnog ispita ili im je status priznat temeljem dosadašnjih propisa“.
Resorno ministarstvo priznanje i da u Hrvatskoj nije moguće potpuno utvrditi stanje zaštite na radu „zbog nedostataka u cjelovitom i svrhovitom prikupljanju podataka u području sigurnosti i zdravlja na radu“.
„Za sada ne postoji propisani informacijski sustav koji bi omogućavao prikupljanje cjelovitih podataka u ovom području, te njihovo ažuriranje. Prikupljaju se samo određeni podaci i to parcijalno u više institucija“, navodi se u dokumentu te naglašava kako je posljedica „nedostatak jednoznačnih i vjerodostojnih podataka u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, što je temelj svake analize i prikaza stvarnog stanja“.
