Među korisnicima društvenih mreža šire se neutemeljene tvrdnje francuskog znanstvenika Luca Montagniera o cjepivima protiv Covida-19 (primjer arhiviran ovdje).
Montagnierove netočne tvrdnje o cijepljenju prenosi i rubni portal Epoha (arhivirano ovdje). Njihov članak podijeljen je skoro 200 puta u različitim Facebook grupama, a ukupno je na Facebooku generirao 1627 interakcija (prema podacima servisa CrowdTangle).
Evo što kaže Montagnier:
“Ova cjepiva uopće ne štite i to polako izlazi na vidjelo. To je danas znanstveno prihvaćeno od svih. To pokazuju ne samo znanstveni eksperimenti, već i svi pacijenti kod kojih su analizirani učinci cjepiva, kako bi se to dokazalo da cjepivo ne funkcionira. Umjesto da nas štite, kako je bilo rečeno, može se čak dogoditi i da potiču druge infekcije. Protein koji se koristi u cjepivima protiv ovog virusa je zapravo toksičan – to je otrov.
Namjena cjepiva nije da ubija ljude, već da ih štiti, a bilo je jako puno smrtnih slučajeva – čak i kod mladih sportaša koji imaju velike srčane probleme zbog ovog cjepiva. Apsolutni je zločin davati danas ovo cjepivo djeci. Također ovo cjepivo može izazvati vrlo ozbiljne neurološke poremećaje u mozgu. Zbog dugoročnih nuspojava ovog cjepiva, mnogo je ljudi koji neprestano umiru. Neurološki poremećaji mogu nastati ne samo od druge doze, već i od prve. Ni danas nitko od nas ne može predvidjeti koliko će ovih ljudi, koji su već sada cijepljeni, imati ozbiljne neurološke probleme u budućnosti”.
Luc Montagnier glasoviti je francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 2008. godine. Nagrađen je zbog otkrića HIV-a, virusa koji uzrokuje AIDS.
Unatoč primljenoj Nobelovoj nagradi, Montagnier u međunarodnoj znanstvenoj zajednici ne uživa naročit ugled. Tijekom karijere Montagnier je, naime, zastupao različite pseudoznanstvene teze (Wikipedia). Nije stoga iznenađujuće što se s pojavom Covida-19 uključio u širenje dezinformacija o samom virusu, ali i cijepljenju.
Cjepiva dokazano štite od Covida
Montagnierova tvrdnja da cjepiva uopće ne štite protiv Covida-19 evidentno je netočna. Da cjepiva doista izazivaju imunološki odgovor, pokazuju ne samo različita znanstvena istraživanja, već i podaci prikupljeni uporabom cjepiva. U svijetu je dosad podijeljeno 9,8 milijardi doza cjepiva protiv Covida.
Točno je da zaštita od zaraze koju cjepiva pružaju opada već nakon nekoliko mjeseci, kao i da cjepivo slabo štiti od zaraze omikron sojem novog koronavirusa.
Međutim, cjepivo pruža vrlo solidnu zaštitu od hospitalizacije i smrti. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da, u razdoblju od 3. do 16. siječnja, 65 posto pacijenata hospitaliziranih zbog Covida u hrvatskim bolnicama nije bilo cijepljeno. U ranijim izvještajima HZJZ-a, prije pojave omikrona, taj je udio uglavnom bio i znatno veći te se vrtio oko 75 posto.
Cjepivo, dakle, ne pruža stopostotnu zaštitu, ali Montagnierova tvrdnja da uopće ne štiti od Covida naprosto nije točna. Isto kao što nije točna ni tvrdnja da je cjepivo štetno.
Nuspojave cjepiva
Montagnierove tvrdnje da je cjepivo otrovno za ljudski organizam, da masovno ubija ljude i izaziva neurološke poremećaje također nemaju utemeljenje u činjenicama.
Točno je da su neke vrlo rijetke nuspojave cjepiva otkrivene tek nakon što je cjepivo pušteno u promet. Takve nuspojave uključuju trombozu, miokarditis, perikarditis, Guillain-Barréov sindrom, trombocitopeniju i imunološku trombocitopeniju. Smrtonosni neurološki poremećaji kakve Montagnier spominje nisu uočeni.
Pritom, male su šanse da postoje dodatne nuspojave koje još nisu otkrivene. Nekoliko je razloga za to: globalna kampanja cijepljenja traje već dulje od godinu dana, cijepljeno je više od 60 posto svjetske populacije, a međunarodna regulatorna tijela pomno nadziru primjenu i eventualne nuspojave cjepiva protiv Covida-19, upravo zbog činjenice da je puštanje tih cjepiva u promet administrativno ubrzano pa su se na tržištu našla pod uvjetnim odobrenjem.
Faktograf se već raspitivao o mogućnosti da se nuspojave manifestiraju sa znatnijim vremenskim odmakom. Evo što nam je tad rekao Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju HZJZ-a:
“S obzirom na poznate nuspojave cjepiva koje eventualno mogu dovesti do smrti i poznata vremena latencije od cijepljenja do razvoja tih nuspojava, nije za očekivati da smrt nastupi kao posljedica cijepljenja više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Iznimno, smrt kao posljedica Guillain-Barre sindroma kao posljedice cijepljenja mogla bi nastupiti i više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Naravno, ako bi se znalo da je osoba razvila nuspojavu cijepljenja (npr. trombozu s trombocitopenijom, emboliju ili miokarditis) u očekivanom vremenu javljanja – unutar par tjedana od cijepljenja – pa se dugo liječila i na kraju od toga umrla, to bi se pripisalo cjepivu”.
Drugim riječima, ako posljedice cjepiva kakve Montagnier opisuje nisu uočene do sada, mala je šansa da će se pojaviti u budućnosti.
