Ocjena točnosti

U Plenkovićevim vladama ministri su se vrtjeli kao na traci

U prošloj Plenkovićevoj vladi promijenilo se 35 ministara, uglavnom zbog afera. Od srpnja 2020. nova je Vlada bila stabilnija - do uhićenja aktualnog ministra.
foto HINA/ Tomislav Pavlek/ tp

„Činjenica je da od 2016. godine od kada je premijer Plenković preuzeo HDZ i vodi Vladu RH niti jedna vlada nije duže od godinu i pol, dvije, imala stabilnost, da su se ministri vrtjeli kao na traci, da je razlog uvijek bio isti, a to je korupcija, nepotizam i klijentelizam“, ustvrdila je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka u Saboru, najavljujući kako je sedam oporbenih klubova u saborsku proceduru uputilo zahtjev za raspisivanjem prijevremenih izbora.

Te riječi Sandre Benčić su točne, odnosno uhićenje dosadašnjeg ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata označilo je okončanje do sada najdužeg razdoblja  stabilnosti koje je trajalo 19 mjeseci – od formiranja druge Plenkovićeve vlade u srpnju 2020. – usprkos krize zbog korone i gotovo nepostojeće obnove nakon potresa.  Glavni uvjet za tu stabilnost bila je dovoljno snažna pobjeda na prijevremenim izborima koja je HDZ-u omogućila samostalno formiranje Vlade kojoj podršku daje tanka, ali poslušna koalicija u Saboru.

Nestabilna prva Vlada

Prva vlada premijera Andreja Plenkovića nije za svog postojanja imala razdoblja od godine ili dvije bez velikih korupcijskih afera i nestabilnosti.  Ta je Vlada prisegla u listopadu 2016. godine,  nakon što je HDZ Vladu (po drugi puta) sklopio u zajedništvu s Mostom. Od samog početka krenule su trzavice između partnera u Vladi  koje su kulminirale šest mjeseci kasnije kada je premijer pred kamerama na sjednici Vlade zamolio tajnicu da napiše razrješenja Mostovih ministara Vlahe Orepića, Ante Šprlje i Slavena Dobrovića. Na toj sjednici Vlada je odlučivala o prijedlogu oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, a ministri Dobrović, Orepić i Šprlje nisu na poziv Plenkovića odbacili taj prijedlog. Kasnije je ostavku dao i četvrti ministar iz Mostove kvote Ivan Kovačić koji u trenutku spornog glasanja nije bio na sjednici.

Oporba je tada tražila glasanje o povjerenju Mariću zbog afera povezanih s preuzimanjem Agrokora. Saborsko glasanje završilo je sa 75 glasova „protiv“ povjerenja Mariću te 75 glasova „za“, uključujući glas bivšeg SDP-ova zastupnika Tomislava Sauche i Marić je ostao u Vladi.

Nakon razvrgavanja koalicije s Mostom zazivali su se, kao i danas, prijevremeni izbori, ali do njih nije došlo, već je Plenković ubrzo dogovorio suradnju s HNS-om, oporbenom strankom koja je na izbore išla u koaliciji sa SDP-om.

Prva Plenkovićeva Vlada uspjela je preživjeti gotovo puni četverogodišnji mandat (na izbore se 2020. išlo nekoliko mjeseci ranije jer je Plenković želio iskoristiti dobre ishode prvog vala borbe protiv korone). To, međutim, ne znači da je Vlada bila stabilna. Dapače, bila je to Vlada koja je promijenila najviše ministara još od vremena kada je polupredsjednički sustav zamijenjen parlamentarnim sustavom.

Promijenilo se 35 ministara

U toku tog prvog mandata razriješeno je 15 ministara, odnosno na 20 ministarskih mjesta promijenilo se 35 ministara (ukupnih rošada na čelu ministarstava bilo je 38, ali su Tomislav Čorić, Marko Pavić i Lovro Kuščević usred mandata mijenjali resore), a najčešći razlog odlaska ministara bila je upravo korupcija, odnosno afere koje su se razvlačile u javnosti. Plenković je ponavljao obrazac – nereagiranje na medijska otkrića afera njegovih ministara, da bi potom ili oni „sami“ podnijeli ostavke ili bi ih zahvatila naknadna reskonstrukcija vlade.

Osim ministara Davora Ive Stiera koji je iz Vlade otišao na vlastiti zahtjev nakon okončanja koalicije s Mostom, Marije Pejčinović Burić koja ja usred mandata otišla na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe te Nade Murganić koja je „rekonstruirana“ zbog lošeg vođenja širokog resora socijale i demografije, uz sve razrješene ministre vezale su se naznake nekih korupcijskih ili nekretninskih afera, a protiv nekih od njih nakon kraja ministarskog mandata pokrenuti su kazneni postupci (Lovro Kuščević, Gabrijela Žalac).

U sklopu rekonstrukcije nakon dogovora s HNS-om u lipnju 2017. pao je i dotadašnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić čiju je smjenu opozicija tražila zbog afere plagijat.

Zbog afere Borg, vladu je u proljeće 2018. napustila Martina Dalić, a nju je na mjestu ministra gospodarstva zamijenio Darko Horvat koji se upravo zbog djelovanja u tom ministarstvu sada nalazi u istražnom zatvoru.

U srpnju 2019., nakon što su ostavke opterećeni imovinskim aferama dali prvo Lovro Kuščević, a potom i Goran Marić, došlo je do rekonstrukcije Vlade u kojoj se Plenković riješio i aferama opterećenih Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića te Nade Murganić kojoj se pripisivala nesposobnost za vođenje složenog resora socijale.

Pola godine kasnije zbog nekretninskih afera smijenjen je ministar zdravstva  Milan Kujundžić, a nešto prije novih izbora ostavku je dao Damir Krstičević, formalno kao čin odgovornosti nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, iako su mediji prethodno izvještavali i o njegovim aferama.

Kad je riječ o prvoj Plenkovićevoj Vladi, teško se može okarakterizirati da je ona u bilo kojem dijelu mandata imala razdoblje duže stabilnosti, neopterećene aferama.

Nakon uspjeha na izborima u srpnju 2020. prisegla je druga Plenkovićeva vlada. Relativno mirno razdoblje okončano je uhićenjem jednog aktualnog ministra (koji je u međuvremenu razriješen), pokretanjem istrage protiv potpredsjednika Vlade te medijskim najavama da je pod lupom istražitelja uz Horvata i Borisa Miloševića i ministar Josip Aladrović.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.