Eurostat je nedavno objavio podatke o neuobičajeno velikom skoku viška smrtnosti u Europi u srpnju 2022. godine, od čak 16 posto. Povezali su barem dio ovih smrti s toplinskim udarom koji je u Europi dizao temperature iznad 40 stupnjeva Celzijevih. Društvene mreže, pojedini mediji i političari, pak, daju naslutiti kako je stvarni uzročnik porasta viška smrtnosti – cjepivo protiv Covida-19.
Primjer su pratitelji molekularnog biologa Gordana Lauca, koji je pažljivo birao riječi tako da ne kaže ništa, a da ga mnogi vrlo dobro razumiju.
Ima nekoliko mogućih uzorka koje treba pažljivo istražiti, a dok se situacija ne razjasni trebali bismo prestati raditi bilo što što nismo radili 2019. godine…
Budući da je od mjera protiv Covida ostalo samo cijepljenje, brojni su komentatori ponovo iščitali da je ovaj višak mortaliteta dokaz o pogubnom djelovanju cjepiva. Sâm Lauc je u komentarima odbacio toplinski val, koji kao djelomično objašnjenje nudi Eurostat.
Facebook stranica “Građani za Mislava Kolakušića” ovih dana je podijelila video zapis u kojem hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu neutemeljeno povezuje višak smrtnosti u Europi tijekom ljetnih mjeseci s cijepljenjem protiv bolesti Covid-19.
Kolakušić, o čijim je netočnim i neutemeljenim tvrdnjama Faktograf pisao više puta [1, 2, 3, 4, 5, 6, 7] pita koji je uzrok što europske zemlje s najnižom stopom procijepljenosti imaju najnižu prekomjernu stopu smrtnosti, a zemlja s najvišom stopom cijepljenosti ima najveću prekomjernu stopu smrtnosti.
“U srpnju ove godine u odnosu na prosjek od 2016. do 2019. zabilježeno je ogromno povećanje stopa smrtnosti, u Hrvatskoj 14,6 posto, Italija 24,9 posto, Portugal 28,8 posto, Grčkoj 31,2 posto, Španjolskoj 36,9 posto i rekorderu Islandu 55,8 posto. Istovremeno je u Rumunjskoj zabilježeno povećanje smrtnosti od samo 2,4 posto a u Bugarskoj od 1,4 posto. Začudna je i razlika u stopama procijepljenosti. Na Islandu ona iznosi 83 posto dok je u Rumunjskoj 42 posto a u Bugarskoj 30 posto”, rekao je Kolakušić, pozivajući se na podatke Eurostata.
Video zapis u kojem se eurozastupnik pita jesu li tome uzrok klimatske promjene ili “nešto drugo” na Facebooku je podijeljen preko 3.400 puta.
Šaroliki podaci
Što se samih podataka o višku smrtnosti i broju podijeljenih doza po broju stanovnika tiče, prilično su šaroliki i do određene mjere prate tezu Lauca i Kolakušića. No, najprocjepljeniji nemaju istovremeno i najveću smrtnost. O šarolikosti govori i činjenica da je Hrvatska po višku smrtnosti usporediva s Norveškom, s kojom se inače nikada ne uspoređuje. Još je neobičnija usporedba Švedske i Islanda, koju ćemo posebno promotriti.
Naime, Eurostatovu tabelu o višku smrtnosti za 31 promatranu zemlju usporedili smo s podacima iz srpnja 2022. godine o utrošku doza cjepiva na stotinu stanovnika, koju objavljuje Oxfordov Our World In Data.
Pored Islanda i drugih zemalja sa skokom u mortalitetu većim od 30 posto koje spominje Kolakušić, tamno crvenom smo obilježili i Lihtenštajn (35.8) i Cipar (33). Crvenom smo označili zemlje s viškom mortaliteta između 20 i 30 posto, primjerice Maltu (26) i Švicarsku (26). Višak smrtnosti koji prelazi EU prosjek od 15.8 posto u srpnju 2022. imaju i Irska, Austrija te Slovenija, koje smo označili narančastom bojom.
Osim zemalja koje su imale najveći višak smrtnosti, zelenom bojom označili smo i one s najmanjim viškom mortaliteta, do tri posto. Na listi zemalja s najviše utrošenih doza na sto stanovnika prema onima najslabije procijepljenima to izgleda ovako:
Dakle, doista većina država s najmanjim viškom smrtnosti u srpnju je među zemljama s najslabijom procijepljenošću – Bugarska, Rumunjska, Litva i Latvija. Iznimka je Slovenija, koja je imala višak smrtnosti nešto iznad prosjeka.
Švedska i Island (cijepljeno) rame uz rame
Tri države s visokim, ali ne i najvišim viškom mortaliteta, nalaze se na europskom vrhu po broju utrošenih doza cjepiva na sto stanovnika. Redom su to mediteranske zemlje koje su u srpnju iskusile temperaturni šok: Malta, Portugal i Italija. No, višak mortaliteta u tim državama nije bio najviši u Europi, iako se kretao između visokih 20 i 30 posto u odnosu na pretpandemijski prosjek.
Najviši višak mortaliteta, iznad trideset posto, imale su države smještene oko sredine tabele po utrošku doza cjepiva na stotinu stanovnika. Spomenuti Island, rekordan po višku mortaliteta, nije imao iskustvo s temperaturnim anomalijama. No, Švedska koja se nalazi odmah uz Island po procijepljenosti, imala je rekordne temperature i – nizak višak mortaliteta (2,7).
Nižu procijepljenost po glavi stanovnika od ove dvije zemlje imaju i sljedeće četiri zemlje koje su rekorderi u višku mortaliteta: Španjolska, Lihtenštajn, Cipar i Grčka. Visoka procijepljenost nije se automatski “prevela” u visoku smrtnost, baš kao ni toplinski val.
Ovako je, naime, u srpnju izgledalo kretanje toplinskog vala Europom, prema programu Copernicus:
Prema ovoj vizualizaciji, osim Islanda, neuobičajeno visoke temperature nisu pogodile ni, primjerice, Cipar, ali jesu Švedsku i Francusku, kod kojih nije došlo do istog efekta.
Na žalost, od javnozdravstvenih vlasti Islanda i Grčke, nismo uspjeli doznati kako oni tumače ovako snažan skok u višku mortaliteta, kao ni znaju li išta o cijepnom statusu preminulih. Upit smo im poslali prije mjesec dana, ali ni nakon nekoliko požurnica nismo dobili odgovore. No, odgovorila su nam ministarstva zdravstva Cipra, Portugala i Španjolske.
Cipar
Zdravstvene vlasti na Cipru odgovorile su nam da su porast broja smrtnih slučajeva u srpnju 2022. zabilježili u 28. i 30. tjednu godine, dakle sredinom i krajem srpnja kada su temperature bile osobito visoke.”Porast se odnosi na osobe starije od 65 godina. Sredinom tjedna 28/2022 temperatura je naglo porasla (oko 15. srpnja), a posebno krajem srpnja. Uz to, broj potvrđenih slučajeva Covida-19 povećao se tijekom srpnja 2022., a prijavljeni smrtni slučajevi kao posljedica Covida-19 gotovo su se upeterostručili u usporedbi s lipnjem 2022.”, navelo je ciparsko ministarstvo zdravstva. Porast broja smrtnih slučajeva od Covida-19 dogodio se posebno od 27. tjedna 2022. do 30. tjedna 2022., naglašavaju.
No, ovdje se također ograđuju, jer će do sigurnijih zaključaka Ministarstvo zdravstva moći doći kada se završi evidentiranje i šifriranje uzroka smrti za 2022. godinu. Izravno smo ih upitali i postoje li znakovi da je povećana smrtnost u dobnim skupinama mlađim od 65 godina povezana s cijepnim statusom. Cipar se, ispostavilo se, bavio upravo mogućom vezom između cijepljenja i viška smrtnosti.
“Ispitali smo je li smrtnost od svih uzroka stvarno porasla na Cipru tijekom prve dvije godine pandemije i jesu li neka povećanja povezana sa statusom cijepljenja. Izračunali smo tjedni višak mortaliteta za Cipar između siječnja 2020. i lipnja 2022., ukupno i po dobnoj skupini. Zaključci su bili da je prekomjerna smrtnost bila umjereno povećana na Cipru tijekom pandemije COVID-19, prvenstveno kao rezultat laboratorijski potvrđenih smrti od COVID-19. Rezultati studije pokazali su da ne postoji povezanost između stope cijepljenja i smrtnosti od svih uzroka te da se višak smrtnosti može pripisati Covidu19”, odgovorili su nam i postavili poveznicu na predobjavu studije, koja još nije recenzirana i objavljena.
Povećana smrtnost u skupini 18-49 “nije uzročno povezana s cjepivom”
Autori studije Europskog sveučilišta u Nikoziji te ministarstva zdravstva pritom su zabilježili i veću smrtnost od očekivane u dobnoj skupini između 18 i 49 godina koju su posebno istražili. Ispitali su koliko je osoba u dobi od 18-49 godina tijekom razdoblja istraživanja zapravo preminulo do 8 tjedana nakon što su primili prvu dozu cjepiva.
“Pronašli smo 18 takvih osoba s medijanom dobi od 41 godine, od kojih: 5 preminulih od traume, 1 zbog teške bolesti COVID-19, 5 zbog već postojeće maligne bolesti, 1 zbog kronične ciroze jetre, 1 zbog moždanog udara i 3 zbog infarkta miokarda (od kojih su 2 prethodno imala dijagnozu bolesti koronarne arterije). Dodatno, bio je jedan smrtni slučaj s dijagnosticiranom trombotičkom trombocitopenijom izazvanom cjepivom i drugi zbog subarahnoidalnog krvarenja; u oba slučaja kod žena i nakon primitka cjepiva ChAdOx1 nCov-19. S obzirom da su samo ova dva smrtna slučaja bila povezana s cijepljenjem, a ne njih 34 što bi se očekivalo na temelju naše analize, zaključujemo da je povezanost uočena između cijepljenja i prekomjerne smrtnosti u dobnoj skupini od 18 do 49 godina lažna i može se pripisati slučajnoj pogrešci i stoga nije uzročna“, navodi se u studiji.
Španjolska
Odgovorilo nam je i španjolsko ministarstvo zdravstva. Zahvaljujući ažurnom statističkom portalu MoMo Zdravstvenog instituta “Carlos III”, koji je nastao zbog promatranja viška smrtnosti u Španjolskoj upravo zbog toplinskih udara, rasprava o višku smrtnosti u toj zemlji odvijala se još početkom kolovoza (El Pais). Prema tom portalu, u srpnju 2022. u Španjolskoj je preminulo 11.380 osoba više od procjena temeljenih na prethodnim godinama. Od toga se petina, odnosno 2.223 smrti, procjenjuju kao posljedica vrućina. Sve su dobne skupine zabilježile višak mortaliteta.
Dobna skupina starijih od 85 godina zabilježila je najveći višak mortaliteta od čak 7.408 osoba, od čega se 1.417 pripisuje vrućinama.
U skupini 75 do 84 godine zabilježene su 2.662 smrti više od očekivanog prosjeka, a 509 ih se može pripisati povišenoj temperaturi.
U dobnoj skupini od 45 do 64 godine umrlo je 566 osoba više od prosjeka, od čega se 90 smrti pripisuje vrućini.
U skupini od 15 do 44 godine zabilježeno je 62 smrti viška, od čega se 20 pripisuje temperaturi.
Višak smrtnih slučajeva zabilježen je i kod djece. U skupini do 14 godina preminulo je 158 djece, umjesto očekivanih 144, od čega je 10 smrti pripisano visokim temperaturama, a četiri nisu.
Visoki udio cijepljenih među najstarijima
“Procjenjuje se da je velika većina viška smrtnosti dogodila kod vrlo starih ljudi, starijih od 85 godina i između 75 i 85 godina. Točni uzroci ne mogu se znati ili pripisati jednom specifičnom razlogu. Vrućina tih tjedana, COVID, posljedice pandemije (neizravni socio-zdravstveni uzroci, korištenje sustava, izolacija…), krhkost ranjivih ljudi u odnosu na sve navedeno. Stoga se radi o procjenama s kojima treba oprezno postupati, podatke konsolidirati i proučavati u budućnosti.”
Kada smo ih upitali i jesu li proučavali cijepni status preminulih, odnosno hoće li ga se uzeti u obzir u analizi visokog prekomjernog mortaliteta, odgovaraju da nisu i da neće. “Nemamo vlastite analize tog mogućeg odnosa”, naveli su u odgovoru.
Portugal istražuje, ali tumače rast vrućinom, posljedicama Covida, starenjem stanovništva, ali ne i vakcinacijom
Ministarstvo zdravstva Portugala odgovorilo nam je da “ne postoje dostupni znanstveni dokazi koji bi potvrdili postojanje uzročne veze između cijepljenja protiv Covida-19 i viška smrtnosti”. Naveli su i da će nastaviti sa sezonskim kampanjama cijepljenja, jer je cjepivo “najbolje dostupan alat za borbu protiv teških oblika bolesti i smrtnosti”. Cijeli odgovor možete pročitati ovdje.
Kretanje stopa smrtnosti ovise o starenju populacije i ekstrinzičnim faktorima, navode, kao što su pojava klimatskih i epidemioloških fenomena. Potencijalni uzroci se međusobno ne isključuju, nego “postoje međusobne veze između ekstremnih temperatura, respiratornih infekcija i stopa smrtnosti, koje su kompleksne i u sinergiji”.
“Periodi viška smrtnosti su uobičajeni u Portugalu i ponavljaju se, stoga njihovo bilježenje ne održava ništa neuobičajeno, kao ni promjenu u povijesnom uzorku. Veličina ovih viškova mora se usporediti s onima zabilježenim u prethodnim godinama i primjereno kontekstualizirana. Istraga razloga mogućih promjena u trendovima mora se provesti kroz dulje periode vremena, između pet i deset godina, kako bi se isključilo je li povećanje u danoj godini bilo jednokratan fenomen. Ovakvu studiju sada pripremaju portugalske institucije”, naveli su, dodajući i da se podaci o smrtnosti još uvijek provjeravaju.
Rast smrtnosti pripisan je, nastavljaju, ekstremnim temperaturama, koje se ne smiju podcijeniti.
“U srpnju je Portugal zabilježio najveći toplinski udar u zadnjim desetljećima”, piše Ministarstvo. Dodaju da je važno imati na umu kako infekcija Covidom-19 ima štetne učinke na postojeća medicinska stanja, pogotovo ona koja se tiču krvotoka, kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega pa “postoji povećan rizik od smrti od ovih bolesti koje se mogu pogoršati, pogotovo u periodima visokih temperatura”.
Lipanj 2022.
Povezivanjem stope cijepljenja protiv Covida-19 i jednomjesečne stope smrtnosti bavio se Reuters povodom reportaže iz britanske televizijske emisije GB News u kojoj se impliciralo da će zemlje s većom procijepljenošću imati veći višak smrtnosti. Povod su bili Eurostatovi podaci za lipanj 2022. Tada je najveća stopa viška smrtnosti zabilježena u Portugalu (+24%), Španjolskoj (+17%) i Estoniji (+16%). Istovremeno su četiri druge države članice zabilježile brojke koje su niže od mjesečnih prosjeka za period 2016.-2019: Mađarska (-0,3%), Italija (-1%), Slovačka (-2%) i Bugarska (-8%).
Jeffrey Morris, direktor biostatistike na Sveučilištu u Pennsylvaniji tom je prilikom rekao kako mogu postojati brojni razlozi za višu smrtnost koji nemaju nikakve veze s cijepljenjem.
“Zemlje se razlikuju po mnogočemu, a ne samo po procijepljenosti. Stoga stvarno ne možete izvući valjane zaključke o jednom čimbeniku, kao što je stopa cijepljenja iz agregiranih podataka na razini zemlje ”, rekao je za Reuters. Kada bi cjepiva doista izazivala značajan višak smrtnosti, to bilo evidentno u izvještajima o višku smrtnosti iz svih visoko procijepljenih zemalja, dodaje Morris.
Pronalaženje valjanog odnosa između cjepiva i viška smrtnosti, navodi Morris, zahtijevalo bi “podatke na razini pojedinca” te uključivanje brojnih varijabli kao što su uzrok smrti, statusa cijepljenja ljudi, dob i spol, socioekonomski status, prethodna zdravstvena stanja te povijest infekcije virusom SARS-CoV-2.
Na takvu manjkavu analizu upozorio je i glasnogovornik Statiste, stranice s koje su preuzeti podaci o procijepljenosti stanovništva, koji je rekao da je “usporedba sa samo jednim mjesecom očito besmislica”. Osim toga, iz Eurostata su poručili kako se više stope smrtnosti mogu dijelom objasniti toplinskim valom. No, to se ne nudi kao jedini uzrok.
Procjene u slučaju Britanije
Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) pokazuju da su za vrijeme ekstremnih vrućina (otprilike polovica srpnja 2022.), stope smrtnosti bile više za šest posto u odnosu na ostale dane. Statistika je to koja ne ulazi u onu Eurostatovu, budući da Velika Britanija više nije dio EU.
Analizirajući razlog više smrtnosti u britanskim se medijima navodilo nekoliko faktora. Neke od njih navelo je u odgovoru i španjolsko ministarstvo zdravstva, no BBC u britanskom slučaju spominje i da ove statistike ne uzimaju u obzir činjenicu da je u populaciji sve više starijih ljudi.
Na višu stopu smrtnosti moglo je utjecati i to da dio stanovništva ima slabiji imunitet zbog prethodne infekcije Covidom-19 te da pandemija dovela do toga da su ljudi postali nezdraviji zbog povećane konzumacije alkohola i niže razine tjelesne aktivnosti.
Nadalje, pandemija je znatno preopteretila zdravstveni sustav što je rezultiralo time da su ljudi umirali zbog nedostatka pravovremene medicinske skrbi. Vrijeme čekanja do dolaska hitne pomoći se produljilo, a jednom kada dođu do bolnice, pacijenti su i dalje bili osuđeni na višesatno čekanje (BBC).
Kako navodi The Guardian, pretvaranje zdravstvenog sustava u službu za Covid-19 tijekom prvog i drugog vala infekcije spriječilo je mnoge rane dijagnoze te liječenje nekih drugih stanja, poput karcinoma i bolesti srca, koja sad ubijaju ljude. Osim toga, činjenica je da Covid-19 i dalje kruži te ubija ljude, posebice one starije i necijepljene.
Rupa u podacima na Islandu
Iako nam, kako smo naveli, islandske vlasti nisu odgovorile na upit, oni vode statistiku o mortalitetu. Još uvijek nisu objavili podatke za srpanj. Iz objavljenog je vidljivo da općenito bilježe veću smrtnost ove godine. Prosječno je 53,8 osoba umrlo svaki tjedan 2022. godine, više nego 2017.-2021., kada je u prosjeku umrlo 45 osoba. Island je na proljeće 2022. zabilježio rekordnu smrtnost u zadnjih pet godina.
Umjesto 90 do 100 smrti na 100.000 stanovnika, u travnju 2022. zabilježili su 130 smrti.
Na proljeće se, naime, dogodio prvi značajan susret Islanda s novim koronavirusom i to s njegovom najzaraznijom, omikron varijantom, protiv koje je zaštita cjepivom pokazala daleko najslabije rezultate.
Tek tada pojavljuje se veći broj preminulih od Covida, da bi ih najviše bilo zabilježeno u lipnju i kolovozu 2022.
No, statistika o Covidu ne objašnjava višak mortaliteta u srpnju. Ako zaprimimo odgovore islandskih javnozdravstvenih službi, naknadno ćemo ih uvrstiti u ovaj tekst.
DOPUNA: Ovaj tekst je dopunjen 3. studenog 2022. odgovorom ciparskog ministarstva zdravstva, a 16. studenog odgovorom portugalskog ministarstva.
