Hrvatska liječnička komora u odgovoru Faktografu pozvala je nadležne državne institucije da žurno reagiraju povodom pojave lažnih intervjua liječnika preko kojih se ljudima na internetu prodaju sumnjivi medicinski proizvodi.
Lažni intervjui s dr. Paladinom i predsjednikom Koalicije udruga u zdravstvu
Podsjetimo, Faktograf je krajem rujna objavio da se na internetu pojavio lažni intervju s uglednim hrvatskim neurokirurgom dr. Josipom Paladinom putem kojeg su se prodavale kapsule Tonerin.
“Netko koristi moje ime za promoviranje lijekova, a ja s njima nemam ništa. Ja sam profesionalac, kirurg i ne bavim se lijekovima. I drugi liječnici su ih prijavili policiji, to je cyberkriminal. Ja sam u tome bespomoćan. Sve sam prijavio stručnom društvu, Komori i policiji, ali ja više od toga ne mogu”, kazao nam je krajem rujna dr. Paladino potvrdivši da taj intervju nije dao i da nije odobrio korištenje svoga imena u promociji lijekova na Facebooku te da je “još u srpnju lažne intervjue prijavio policiji, Hrvatskoj liječničkoj komori i Ministarstvu zdravstva”.
Prije dva tjedna objavili smo i da se kao žrtva slične prevare za isti proizvod našao predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina. Belina nam je mailom potvrdio da je intervju izmišljen te da ni na koji način nije uključen u promociju kapsula tonerin.
Lažnim intervjuom s Krešimirom Dolićem prodaju “o caps” kapsule
Faktograf je prošlog tjedna objavio i najnoviji primjer lažnog intervjua. U ovom slučaju se za prodaju “o caps” kapsula iskoristio lažni intervju s doktorom iz splitskog KBC-a Krešimirom Dolićem.
U telefonskom razgovoru za Faktograf doktor Dolić potvrdio nam je da se radi o lažnom intervjuu, kazao je da se radi o krađi identiteta te da je cijeli slučaj prijavio policiji. Rekao nam je i da je od strane nekoliko osoba upozoren na lažni intervju, ali da je jedna pacijentica nažalost nasjela te kupila reklamirani ‘lijek’.
Ministarstvo zdravstva još uvijek šuti
S obzirom na pojavu već trećeg izmišljenog intervjua s liječnicima, kao i činjenicu da nam je dr. Paladino u rujnu kazao da zna da su i još neki drugi ugledni liječnici na isti način iskorišteni za promoviranje lijekova, 20. listopada poslali smo upite Hrvatskoj liječničkoj komori, MUP-u i Ministarstvu zdravstva te tražili odgovore što poduzimaju kako bi se ta praksa prekinula.
Hrvatska liječnička komora odgovorila nam je početkom prošlog tjedna, dok nam MUP i Ministarstvo zdravstva nisu poslali odgovore niti više od deset dana od upita.
No, nakon originalne objave članka dobili smo odgovor Policijske uprave zagrebačke u kojem stoji da oni nisu dobili prijavu dr. Paladina. “Obavještavamo Vas da nemamo zaprimljenu prijavu događaja koji navodite”, stoji u odgovoru PU zagrebačke na upit što se poduzelo vezano uz prijavu dr. Paladina.
“Nadalje, u slučaju da nam se obrati osoba s takvim informacijama, policijski službenici provest će kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ‘Nedozvoljena uporaba osobnih podataka’, stoji u odgovoru PU zagrebačke.
Iz policije su na sličnu temu, u kojoj se spominjala i prodaja Tonerina preko lažnih intervjua, progovorili i za RTL-ovu Potragu. “Nažalost, većina tih počinitelja je izvan područja Republike Hrvatske, zbog toga su kriminalistička istraživanja dugotrajna s neizvjesnim ishodima i zapravo prevencija, ne postati žrtva prevare, je jedini način da sačuvate vaš novac”, kazao je za Potragu Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti MUP-a.
Iz tog se odgovora može zaključiti da je policija uglavnom nemoćna u ulaženju u trag prevarantima koji lažnim intervjuima prodaju kapsule sumnjive kvalitete na internetu.
HLK: Nekoliko prijava lažnih intervjua
Iz Hrvatske liječničke komore potvrdili su da su u posljednje dvije godine dobili nekoliko prijava zbog pojave lažnih intervjua i izjava liječnika te da su u nekoliko navrata upozorili građane “na učestalu pojavu lažnih i netočnih oglasa o tzv. ljekovitim proizvodima i dodacima prehrani”.
“U takvim oglasima i tekstovima se često pojavljuju izmišljene izjave ili intervjui stvarnih ili lažnih liječnika”, napisali su u odgovoru Faktografu iz Hrvatske liječničke komore.
HLK traži žurnu reakciju državnih institucija
HLK je potvrdila da je komora, kao i njezini članovi čiji su identiteti ukradeni te zlorabljeni, prijavila te postupke nadležnim institucijama zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela i protuzakonitih radnji, no očekuju i reakcije drugih državnih institucija kako bi se ovakva opasna i štetna praksa prekinula.
“Liječnička komora poziva ponovno nadležne institucije uključujući Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva te u konačnici i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, pod čijom su ingerencijom tiskani i elektronički mediji, da žurno postupaju u skladu sa svojim ovlastima”, stoji u odgovoru HLK-a te se dodaje da će se “zbog zaštite zdravlja građana obratiti i Vijeću za elektroničke medije, od kojeg očekuje donošenje preporuke elektroničkim medijima vezano uz ove opasne primjere lažnog oglašavanja”.
HLK: Postoji opasnost da ti proizvodi mogu ozbiljno narušiti zdravlje
Kao što je Faktograf ranije pisao, još opasnije od toga da se u prodaji lijekova i medicinskih proizvoda koriste izmišljeni intervjui sa zdravstvenim stručnjacima je činjenica da se kroz te članke provlači i cijeli niz neznanstvenih i opasnih teza o liječenju bolesti, na što upozoravaju i iz liječničke komore.
“Komora je upozoravala građane da se tu ne radi samo o neistinitom oglašavanju te eklatantnoj krađi identiteta uglednih stručnjaka, nego i opasnosti da proizvodi koji se tako oglašavaju sadržavaju toksične tvari koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje, pa i uzrokovati smrt. Nazivanje takvih proizvoda lijekovima zakonom je zabranjeno, budući da takvi proizvodi nisu i ne mogu biti registrirani kao lijekovi, niti im se mogu pripisivati svojstva koja imaju isključivo lijekovi. Proizvodnja, oglašavanje i distribucija lijekova i medicinskih proizvoda visoko je regulirana djelatnost, koja podliježe brojnim zakonskim propisima i inspekcijama”, stoji u odgovoru HLK.
Konkretno u slučaju kapsula Tonerin, one se u objavama na Facebooku i u člancima s izmišljenim intervjuima “reklamiraju” kao preparat koji će “5 kilograma krvnih ugrušaka otopiti preko noći” te će “krvne žile biti čiste kao u dobi od 20 godina”, kao što su se provlačile i neznanstvene teze da pacijentima kemoterapija nije nužna ili da “uzimanje tableta uništava tijelo”, dok se kod kapsula “o caps” navodi da više “nema potrebe za naočalama i kontaktnim lećama” jer je izmišljen “novi način korekcije vida bez operacije”.
Tonerina nema u internetskim bazama lijekova i medicinskih proizvoda Agencije za lijekove i medicinske proizvode, što znači da u Hrvatskoj nije registriran kao lijek ili medicinski proizvod. Uz to, Tonerin se ne može pronaći niti u registru dodataka prehrani. I u slučaju “o caps” kapsula, hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) potvrdila je u odgovoru Faktografu da one nisu registrirane ni kao lijek, a niti kao medicinski proizvod.
HALMED: Ne kupujte lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe
HALMED je u odgovoru Faktografu naveo da su “na crnom tržištu Hrvatske (ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici, elektronička pošta i sl.) zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine. Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, njihova kakvoća je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata” te upozorio građane da lijekove, iz sigurnosnih razloga, kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima jer se tamo nalaze provjereni i odobreni lijekovi”.
Iznijeli su i podatak da se prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da je oko 50% lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. “Stoga HALMED apelira na hrvatske građane da ne kupuju i ne koriste lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe jer takvi proizvodi nisu provjereni niti sigurni za primjenu. Građani uvijek moraju biti svjesni da time izlažu svoje zdravlje velikom riziku”, poručili su iz Agencije.
Podaci SZO-a pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.), dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.).
NAPOMENA – U članak je 3. studenog dodan odgovor Policijske uprave zagrebačke te je iz naslova maknuta tvrdnja da MUP šuti.
