“Da li vitamin K (daje se odmah po rođenju) izaziva retardaciju, autizam, moždane infarkte i epilepsiju kod djece?”
Pitanje je to koje se nalazi na početku Facebook statusa objavljenog na profilu privatnog korisnika, a ispod kojeg je kao izvor potpisana dr. Slađana Velkov, zagovarateljica alternativne medicine s čijim smo se dezinformacijama susreli više puta (1, 2).
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
“Vitamin K povećava koagulabilnost krvi i dovodi do blažih ili težih moždanih infarkta, (začepljenja krvnih sudova u mozgu) i posljedica kao što su blaga ili teža retardacija, autizam, cerebralna paraliza, epilepsija i mnogi drugi poremećaji koje ne povezujemo s nečim što se tako bezazleno zove: vitamin K”, stoji u Facebook statusu.
Nadalje, u Facebook objavi se navodi da vitamin K povećava koagulabilnost i dovodi do moždanih udara kod beba “kao što rade i cjepiva” te da su istraživanja pokazala da se kod djece koja su dobila vitamin K u prvom tjednu života šansa za pojavu raka do desete godine života povećala tri puta.
Osim toga, navodi se da studije pokazuju da se rak i leukemija javljaju dva puta češće kod djece koja su dobila taj vitamin pri rođenju. Riječ je o neutemeljenim tvrdnjama za koje se ne navodi nikakav izvor.
Od objave 28. listopada status na Facebooku prikupio je šest dijeljenja i 18 ostalih reakcija.
Funkcija vitamina K
Vitamini su organski spojevi koji su u malim količinama nužni za normalno funkcioniranje ljudskog i životinjskog organizma, a dijele se na one topljive u vodi te one koji se tope u mastima.
Funkcija vitamina K jest sinteza protrombina i nekih drugih čimbenika zgrušavanja krvi, a znak njegovog nedostatka u organizmu jest usporeno zgrušavanje krvi (Enciklopedija.hr).
Autori Medicinskog priručnika za pacijente koji je nastao pod pokroviteljstvom Hrvatskog liječničkog društva navode kako se u novorođenčeta zbog manjka vitamina može razviti hemoragična bolest.
“Bolest se razvija jer placenta slabo propušta masti, uključujući i vitamine topive u mastima; jer jetra novorođenčeta nije dovoljno zrela da bi stvarala dovoljnu količinu protrombina (jedan od čimbenika zgrušavanja krvi), za što je potreban vitamin K; jer je majčino mlijeko siromašno vitaminom K—sadrži samo 1 do 3 mikrograma u litri, dok kravlje mlijeko sadrži 5 do 10 mikrograma u litri; i jer tijekom prvih nekoliko dana života crijevo nije naseljeno bakterijama koje stvaraju vitamin K”, navodi se u priručniku.
Hemoragična bolest novorođenčadi razvija se općenito 1 do 7 dana nakon poroda, a simptomi se očituju krvarenjem na koži, u želucu ili u prsnom košu. U težim se slučajevima krvarenje može dogoditi i u mozgu.
Studije nisu utvrdile vezu između vitamina K i razvoja karcinoma i leukemije
Točno je da od 60-ih godina dvadesetog stoljeća postoji praksa davanja vitamina K novorođenčadi.
Preporuka je to Američke akademije pedijatara (AAP) iz 1961. godine u kojoj stoji da se djeci pri rođenju daje doza od 0.5 do 1 mg, što je jednaka doza koju preporučuju i kanadska strukovna udruženja.
Dječja bolnica Mott koja djeluje pri Sveučilištu u Michiganu procjenjuje da, kada bi medicinski djelatnici prestali davati vitamin K djeci pri rođenju, njih 12.000 do 80.000 bi godišnje razvilo hemoragičnu bolest.
Iako se u Facebook statusu ne navodi o kojim je točno studijama riječ, a koje navodno dokazuju povezanost vitamina K i razvoja karcinoma kod djece, najvjerojatnije je riječ o studiji provedenoj 1990. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, čiji su autori tvrdili da ta veza postoji.
Kako navodi AFP Fact Check, nakon objavljivanja te studije, provedene su brojna istraživanja kako bi se utvrdilo je li vitamin K siguran za novorođenčad.
Međutim, američka i švedska studija iz 1993. te englesko istraživanje iz 2003. godine nisu utvrdile navodnu vezu između uzimanja vitamina i razvoja karcinoma i leukemije.
Zaključno, a suprotno netočnom navodu iz statusa na Facebooku, medicinske institucije utvrdile su sigurnost i preporučuju davanje vitamina K kod novorođenčadi kako bi se spriječio razvoj hemoragične bolesti. Također, američka i švedska studija iz 1993. te englesko istraživanje iz 2003. godine nisu utvrdile navodnu vezu između uzimanja vitamina i razvoja karcinoma i leukemije.