Pod povećalom

Zakon o radu između dva čitanja prošao je tek kozmetičke popravke

Propisan je minimum uvećanja plaće za posebne uvjete rada, kao i prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom i blagdanima, s tim da će za dio radnika ostati upitno ostvarenje tog minimalnog uvećanja.
Faktograf

Izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR) Vlada će, ipak, propisati iznos minimalnog uvećanja plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom. Sada se ZOR-om propisuje kako radnik u tim situacijama „ima pravo na povećanu plaću“, a to uvećanje određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, što je u praksi dovodilo do situacija da je radnik to pravo konzumirao i ako mu je je poslodavac isplatio kunu uvećanja plaće. Ubuduće to uvećanje neće smjeti biti niže od 30 posto.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Nakon provedene rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna ZOR-a u saborskom prvom čitanju, Vlada je odlučila uvažiti manji dio prijedloga oporbenih zastupničkih klubova, među kojima je i jasno propisivanje minimalnog uvećanja plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, kao i rad nedjeljom, blagdanom i nerednim danima utvrđenim zakonom. Prema prijedlogu zakonskih izmjena i dopuna pripremljenih za drugo saborsko čitanje, dokumentu kojeg je Faktograf dobio na uvid, minimalno uvećanje plaće ne smije biti niže od 30 posto.

Pritom se dodatno objašnjava kako su otežani uvjeti rada, u smislu ZOR-a, uvjeti rada za koje su procjenom rizika na radu kod poslodavca utvrđene opasnosti, štetnosti i napori koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

„Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrđuje se za koje poslove koje radnik obavlja kod poslodavca postoje otežani uvjeti rada za koje radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću“, propisuje se. No, ukoliko povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad nije određeno u minimalnom iznosu od 30 posto, odnosno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odnosno ako „ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće“.

Pod primjerenim povećanjem plaće, kako predlaže Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, odnosno Vlada, „smatra se povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad“. Ako ga nije moguće utvrditi, „radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja“.

Značajnijih korekcija nema

Vlada raspravu provedenu u Saboru nije iskoristila za suštinske izmjene svog prijedloga izmjena i dopuna ZOR-a. Osim određivanja minimalnog iznosa uvećanja plaće za posebne uvjete rada, kao i prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanima i zakonom propisanim neradnim danima (s tim da će za dio radnika, s obzirom na ogradu u prijedlogu zakonskih izmjena, ostati upitno ostvarenje tog minimalnog uvećanja) nekih značajnijih korekcija startnog vladinog prijedloga nema.

Saborski zastupnici, prije svega iz redova oporbe, iznijeli su cijeli niz primjedbi na rješenja koja se nude kada je riječ o reguliranju platformskog rada. Najčešće su, pritom, problematizirali agregatore, odnosno posrednike koji su specifični za rad putem digitalnih platformi u Hrvatskoj. Iako je traženo da se njih „isključi“ iz zakonskih odredbi kako bi teret obaveza prema radnicima imale digitalne platforme, Vlada na to nije pristala, što se i očekivalo.

Naime, Hrvatska je i u svojim stajalištima o direktivi o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi tražila da se u taj dokument uvrsti i poseban pojam poslodavca – posrednika – kako bi se uvažile specifičnosti pojedinih država članica. Razlog zbog kojeg je to predložila je činjenica da se u Hrvatskoj 80 posto platformskog rada odvija preko posrednika.

Rad nedjeljom

Između dva saborska čitanja, Vlada je dodatno razjasnila mogućnost odbijanja rada nedjeljom. Tako poslodavac pri odlučivanju o rasporedu radnog vremena radnika koji bi uključivao rad nedjeljom, „mora voditi računa o pravu radnika na tjedni odmor, a radnik ima pravo, u slučaju rasporeda rada nedjeljom, odbiti rad i zbog toga ne smije trpjeti štetne posljedice“.

Međutim, „pravo odbijanja rada nedjeljom ne ostvaruje radnik u slučaju prijeke potrebe za njegovim radom i radnik koji je zaposlen kod poslodavca kod kojeg se zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla rad nedjeljom ne može isključiti“.

Istodobno, poslodavac kod kojeg se zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla rad nedjeljom ne može isključiti, „mora voditi računa da osigura radniku najmanje jedan tjedni odmor nedjeljom u razdoblju od četiri uzastopna tjedna“.

Agencijski rad

Vlada je između dva čitanja zakonskih izmjena i dopuna brisala odredbu o mogućnosti ugovaranja nepovoljnijih uvjeta rada za agencijske radnike u odnosu na uvjete rada radnika zaposlenog kod korisnika. Naime, gotovo desetljeće moguće je ugovoriti nepovoljnije uvjete rada za agencijske radnike u odnosu na uvjete rada kod poslodavca kod kojeg je agencijski radnik ustupljen, ali samo kolektivnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata. No, takvih kolektivnih ugovora u dosadašnjoj praksi nije bilo pa je iz zakona izbrisano nešto što se u praksi ne primjenjuje.

Zanimljivo je i kako je dopunama zakonskih odredbi Vlada omogućila pravo na nedostupnost nakon radnog vremena, ali ne za sve radnike već isključivo one koji rade na izdvojenom mjestu rada. Za te je radnike uvedena i mogućnost odbijanja radnog zadatka tijekom korištenja prava na odmore i dopuste, osim u slučaju prijeke potrebe.

Vlada je donekle korigirala i prijedlog kojim se sindikatima omogućuje ugovaranje većih prava za svoje članove. Tako će povoljnija prava (božićnica, regres, jubilarna nagrada, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu) za svoje članove moći ugovarati sindikati koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Odustalo se tako od konstrukcije prema kojoj bi ta prava ostvarili samo članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora.

No, ukupna visina materijalnih prava za članove sindikata „ne smije se na godišnjoj razini ugovoriti više od dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru“. Pritom će sindikat poslodavca informirati o tome tko od radnika ostvaruje povećana prava.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.