„(…) Ako se ukinula Uprava za europske poslove koju smo mi vratili vjerojatno da postoji i neka kvalitativna razlika u pitanju ispunjavanja uvjeta (…)“, ustvrdio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova tijekom rasprave o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice.
Rasprava o tom zakonskom prijedlogu dijelom se pretvorila u „prepucavanje“ koja je Vlada zaslužnija za ulazak Hrvatske u šengensko područje. Europski parlament prošli je mjesec podržao ukidanje kontrola na unutarnjim granicama između šengenskog područja i Hrvatske. Formalna odluka donesena je prošli tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije (EU).
„Što se tiče zasluga drugih, vi ne možete kolega Bauk reći da ste u vašem mandatu dali sve za projekt, ako ste ukinuli Upravu za europske poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova“, tijekom rasprave je Božinović kazao Arsenu Bauku, saborskom zastupniku SDP-a. Na njegov upit kada je to bilo Božinović je uzvratio: „2012. preustrojem MUP-a“.
Koalicijska Vlada SDP-a koju je vodio Zoran Milanović današnji predsjednik države vladala je od 23. prosinca 2011. godine do 22. siječnja 2016. godine. U toj Vladi Arsen Bauk je bio ministar uprave.
Tvrdnja Davora Božinovića, međutim, nije točna. Naime, u listopadu 2011. godine je Vlada koju je vodila Jadranka Kosor donijela odluku o preustroju MUP-a, odnosno o njegovom unutarnjem ustrojstvu. U toj je Vladi Božinović bio na dužnosti ministra obrane.
Ustroj MUP-a
Prema Uredbi iz listopada 2011. godine u sjedištu MUP-a ustrojeno je 10 ustrojstvenih jedinica: Kabinet ministra, Ravnateljstvo policije, Uprava za koordinaciju rada policijskih uprava i policijskih postaja na područjima posebne državne skrbi, Tajništvo ministarstva, Uprava za pravne poslove i ljudske potencijale, Uprava za materijalno financijske poslove, Uprava za razvoj, opremanje i potporu, Uprava za upravne i inspekcijske poslove, Samostalni odjel za unutarnju reviziju, Odjel za suradnju s Vojnim ordinarijatom u Republici Hrvatskoj.
Niti jedna od tih ustrojstvenih jedinica nije bila zadužena za europske poslove. Posebnu jedinicu koja će se baviti tim poslom uvela je SDP-ova koalicijska Vlada preustrojem MUP-a.
U lipnju 2012. godine tako je donesena Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova kojom je u tom ministarstvu ustrojeno 11 ustrojstvenih jedinica: Kabinet ministra, Samostalna služba za unutarnju reviziju, Samostalna služba za suradnju s Vojnim ordinarijatom u Republici Hrvatskoj, Samostalna služba za informacijsku sigurnost, Ravnateljstvo policije, Glavno tajništvo, Samostalni sektor za europske integracije i međunarodne poslove, Uprava za pravne poslove i ljudske potencijale, Uprava za materijalno-financijske poslove, Uprava za razvoj, opremanje i potporu, Uprava za upravne i inspekcijske poslove.
Iz toga proizlazi da je u mandatu koalicijske Vlade SDP-a ustrojena posebna jedinica u MUP-u koja se bavi europskim poslovima. Uredba o unutarnjem ustroju MUP-a iz 2012. godine doživjela je niz promjena. MUP ih je sve evidentirao na svojim mrežnim stranicama.
Samostalni sektor za europske integracije i međunarodne poslove, u ožujku 2015. godine preoblikovan je u Samostalni sektor za šengensku koordinaciju i projekte Europske unije. On je djelovao do 2020. godine, kada je aktualna Vlada donijela novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu MUP-a povećavši broj ustrojstvenih jedinica na 14. U tom preustroju formirana je i Uprava za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije.
Hrvatska je šengensku pravnu stečevinu prihvatila prilikom pristupanja Europskoj uniji 2013. godine. U ožujku 2015. godine Hrvatska je Europsku komisiju obavijestila da je spremna „započeti postupak šengenske evaluacije u svim relevantnim područjima politike od 1. srpnja 2015. s ciljem donošenja odluke Vijeća o potpunoj primjeni šengenske pravne stečevine“ (1, 2).
Za šengen 281 preporuka
Od 2016. do 2019. godine vođeni su postupci evaluacije u kojima su sudjelovali stručnjaci iz Europske komisije i država članica EU. U listopadu 2019. godine Komisija je potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje šengenskom području. Kao što smo ranije pisali, to zeleno svjetlo ima svoju mračnu stranu – ponašanje hrvatskih vlasti prema izbjeglicama i migrantima koji su zlostavljani premlaćivani prilikom pokušaja prelaska hrvatske državne granice.
Tijekom evaluacije provjeravana je primjena šengenske pravne stečevine u područjima zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, upravljanja vanjskim granicama, vraćanja, šengenskog informacijskog sustava, vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Evaluaciju su pratila izvješća i preporuke za ispravljanje uočenih nedostataka.
Hrvatska je prva članica EU koja je prošla opsežan i detaljan proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području. Ukupno je trebala ispuniti 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine pri čemu se 145 preporuka odnosilo samo na područje vanjske granice. U veljači prošle godine zaključen je zadnji akcijski plan u području upravljanja vanjskim granicama.
