Pod povećalom

Zbog sporog povlačenja EU fondova, prijeti gubitak oko 2,65 milijardi eura iz proračunskog razdoblja 2014.-2020.

Radi kašnjenja projekata izgradnje željezničke infrastrukture Hrvatska bi mogla izgubiti oko milijardu eura iz fondova.
Pete Linforth (Pixabay)

Zbog sporosti provođenja projekata financiranih iz fondova EU, Hrvatskoj prijeti gubitak oko 20 milijardi kuna ili 2,65 milijardi eura iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godina. Sredstva iz tog razdoblja treba iskoristit do kraja ove, 2023. godine, ali je pitanje u kojoj će mjeri projekti biti dovršeni pa time i sredstva isplaćena.

Podatak o novcu bez kojeg bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja još je lani otkrila Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU navodeći i kako je nezadovoljna s realizacijom projekata modernizacije željezničke infrastrukture.

Podsjetila je pritom kako je u proračunskom razdoblju 2014.-2020. (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. ) željeznici na raspolaganju bilo oko 1,5 milijardi eura.

HŽ Infrastruktura mogla bi ostati bez milijardu eura

Od 20 milijardi kuna, odnosno 2,65 milijardi eura bez kojih bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja „na HŽ Infrastrukturu otpada oko milijardu eura“.

„Imamo još godinu dana za projekte koji su ugovoreni, a nisu realizirani i oni su kandidati za faziranje u novo razdoblje“, ponovila je Tramišak prije dvadesetak dana. Kao primjere velikih projekta koji su ugovoreni u proračunskom razdoblju 2014.-2020. godina, a čije će se financiranje prebaciti u aktualno proračunsko razdoblje (2021.-2027. godina) navela je izgradnju novih kapaciteta Instituta Ruđer Bošković, ali i željezničku infrastrukturu.

„Recimo, jedno veliko ulaganje je Hrvatski Leskovac-Karlovac. U tom projektu je bilo ugovoreno 2,7 milijardi kuna. Međutim, on je tek pokrenut i nije realno da će biti dovršen do kraja godine“, kazala je Tramišak misleći na kraj 2023. godine do kada se trebaju iskoristiti sredstva iz prošlog proračunskog razdoblja.

Financiranje rekonstrukcije postojeće i izgradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, definitivno će se „prebaciti“ u novo financijsko razdoblje. No, pitanje je hoće li i prva faza projekta biti dovršena do kraja ove godine i hoće li i koliko novca Hrvatska povući za taj posao iz proračuna EU fondova za razdoblje 2014.-2020. godina.

Željeznica iz Kohezijskog programa za razdoblje od 2021. do 2027. godine na raspolaganju ima više od 1,2 milijarde eura.

„Moramo puno više zasukati rukave. Odnosno, Hrvatske željeznice se moraju pobrinuti da te projekte puno brže i kvalitetnije realiziraju“, poručila je Tramišak.

Projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, zadnji je željeznički projekt potpisan za financiranje iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godina.

HŽ Infrastruktura je krajem srpnja prošle godine potpisala ugovor o rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac s konzorcijem Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail s.s. te s tvrtkom AŽD Praha s.r.o koja je jedan od vodećih europskih dobavljača signalnih, telekomunikacijskih, informacijskih i automatiziranih tehnologija usmjerenih na područje željezničkog i cestovnog prometa. Radovi su trebali započeti 8. rujna prošle godine. No, s njima se u startu kasni. Krivnju za to ne snosi izvođač radova.

Još bez dozvola

HŽ Infrastruktura još uvijek nije pribavila sve potrebne građevinske dozvole koje bi omogućile početak radova na prvoj dionici „riječkog“ pravca buduće nizinske pruge. Od 11 potrebnih dozvola za otvaranje radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na pružnoj dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dijelu pruge Zagreb-Rijeka, ishođeno je sedam građevinskih dozvola, dok je osma u postupku izdavanja pravomoćnosti. Tako je projekt na kojem su radovi trebali krenuti 8. rujna prošle godine još uvijek na čekanju.

Od listopada, kada su nam iz HŽ Infrastrukture potvrdili da nemaju sve potrebne građevinske dozvole za početak radova na projektu vrijednom 2,72 milijarde kuna (odnosno 3,6 milijardi eura) do danas praktično se nisu dogodili nikakvi pomaci kada je riječ o brzini ishođenja građevinskih dozvola i početku radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge u dužini od 44,02 kilometara.

„Od ukupno 11 građevinskih dozvola do sada je ishođeno sedam pravomoćnih građevinskih dozvola i jedna građevinska za koju je u tijeku izdavanje pravomoćnosti“, odgovorili su nam na upit iz HŽ Infrastrukture. Riječ je o gotovo identičnom odgovoru kakvog smo primili i sredinom listopada. Jedina razlika je u tome da je dozvola za koju sada traje „izdavanje pravomoćnosti“ prije nepuna tri mjeseca bila u postupku javnog uvida.

„Očekujemo ubrzo izdavanje i preostale tri građevinske dozvole“, navode iz HŽ Infrastrukture. S obzirom na brzinu kojom se to odvija moglo bi proći još mjeseci prije no što sve potrebne dozvole za radove budu izdane. A bez dozvola, nema ni radova.

Što se tiče radova, u HŽ Infrastrukturi tvrde „kako su u tijeku radovi na krčenju grmlja i šiblja kao prva faza zemljanih radova“ te da bi se uskoro trebalo početi „i sa izvođenjem radova na podvožnjacima i nadvožnjacima“.

I u jesen prošle godine, iz te su kompanije tvrdili da se na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, unatoč izostanku građevinskih dozvola odvijaju radovi. Kako su nam tada iz HŽ Infrastrukture odgovorili, na dionici buduće nizinske pruge odvijaju se „pripremne radnje prije početka fizičkih radova“.

Kao što smo ranije pisali, HŽ Infrastruktura je za probleme s izdavanjem građevinskih dozvola okrivila zajednicu ponuditelja koja je još 2012. godine dobila posao izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. To je trebalo biti financirano iz pretpristupnog fonda IPA. Posao je kasnio pa je prebačen u proračunsko razdoblje 2014.-2020., odnosno financiran je iz Operativnog programa Konkurentnost i razvoj. Europska komisija je 2019. godine odobrila financiranje izgradnje dionice pruge, nakon što je uslijedio postupak javne nabave izvođača radova. On se otegnuo zbog žalbi.

Dugotrajni postupci javne nabave projekte ulaganja u željezničku infrastrukturu, ali i druge projekte, nerijetko koče. No, slučaj projekta Hrvatski Leskovac-Karlovac ukazuje i na probleme unutar samog investitora HŽ Infrastrukture jer je nejasno kako je posao izvođaču predan, a da nisu ishođeni svi potrebni dokumenti za radove.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, za sada je problem u nastajanju koji bi mogao utjecati na buduće povlačenje sredstava iz EU fondova, odnosno „pokrivanje“ troškova isključivo iz nacionalnog budžeta.

Pruga Dugo Selo – Križevci trebala biti dovršena 2020.

Puno veći i, za sada, problematičniji projekt je pruga Dugo Selo-Križevci čija je vrijednost 1,5 milijardi kuna. Većina od predviđenih oko milijardu eura „gubitaka“ u plaćanjima iz EU fondova vjerojatno će se odnositi na ogromna kašnjenja izgradnje te pruge.

Izgradnja je krenula u ljeto 2016. godine. Posao je trebao biti dovršen 2020. godine, naknadno je rok produžen na tekuću 2023. godinu. No, pitanje je hoće li taj projekt biti dovršen i u ovoj godini, zadnjoj u kojoj se može povući novac osiguran u proračunskom razdoblju 2014.-2020. godina. Taj veliki projekt, dio buduće nizinske pruge od Rijeke do granice s Mađarskoj, Hrvatska bi zbog kašnjenja mogla sama platiti (1, 2).

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.