„Statistika nikada nije sve, ali je treba uzeti u obzir. Na kraju dana, odnosno na početku ove ili na kraju 2022. godine, ta europska statistika govori sljedeće – da su cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda u EU prosječno rasle 23,8 posto, a u Hrvatskoj nešto iznad 18, čini mi se 18,4 posto. Ako govorimo o cijenama hrane (…) trebalo je proći godinu dana da se vidi učinak mjera i cijela situacija u zemlji. Iako su cijene hrane rasle i značajno opteretile naše građane i tu smo jedan posto u siječnju 2023. u odnosu na siječanj 2022. godine“, ustvrdila je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede govoreći o utjecaju vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu.
Kada govori o cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda ministrica Vučković je neprecizna. Europski statistički ured (Eurostat) početkom siječnja objavio je prve procjene cijena poljoprivrednih proizvoda prema kojoj je prosječna cijena poljoprivrednih dobara u cjelini u Europskoj uniji porasla za 24 posto između 2021. i 2022. godine. Hrvatska je blago ispod europskog prosjeka s rastom cijena poljoprivrednih proizvoda u 2022. godini od 19,4 posto (1, 2, 3).
Cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda, međutim, rasle su i više od europskog prosjeka
Rast cijena poljoprivrednih proizvoda potaknuli su poremećaji na globalnim poljoprivrednim tržištima uslijed ruske agresije na Ukrajinu. Obje su zemlje značajne izvoznice žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica, ali i gnojiva (1, 2, 3). Na cijene u poljoprivredi snažan utjecaj, podsjetio je Eurostat, imala je i suša kao i inflatorni pritisci potaknuti poskupljenjem energije zbog postupnog smanjenja opskrbe ruskim plinom.
Prema podacima Eurostata, u EU su najviše poskupjele žitarice (45 posto) i jaja (43 posto) kao i mlijeko (31 posto). Rast cijena zabilježen je u svim grupama poljoprivrednih proizvoda izuzev voća koje je u prosjeku bilo tri posto jeftinije.
Lani su cijene žitarica rasle od 33-34 posto u Austriji, Nizozemskoj i Latviji do 67 posto u Mađarskoj, odnosno 70 posto u Finskoj. Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s poskupljenjem žitarica od 52 posto.
Jaja su lani najviše poskupjela u Francuskoj (76 posto) i Belgiji (74 posto), dok je najblaži rast zabilježen u Cipru i Grčkoj (7 posto). Hrvatska je pratila europski prosjek s poskupljenjem jaja za 43 posto.
Cijene mlijeka lani su rasle od tri posto na Cipru do nekih 50 posto u Latviji, Mađarskoj, Litvi i Belgiji. U Hrvatskoj je mlijeko lani poskupjelo 20 posto.
Cijena hrane nije rasla 1 posto, već gotovo 18
Podatak o tome da smo na „otprilike jedan posto u siječnju 2023. u odnosu na siječanj 2022. godine“ kada je riječ o rastu cijena hrane, nije točan. Podaci Eurostata kazuju kako je na razini EU-a hrana u siječnju 2023. godine u odnosu na siječanj 2022. bila skuplja 18,4 posto, dok je na razini eurozone godišnji rast bio 16,6 posto.
Hrvatska je iznad prosjeka eurozone te je siječnju ove godine zabilježen rast cijena od 17,9 posto na godišnjoj razini. Cijelu prošlu godinu cijene su rasle, kada se promatra po mjesecima u odnosu na prošlu godinu. I dok je u lipnju zabilježen godišnji rast cijena hrane od 17,5 posto, već u srpnju je zabilježen rast od 19 posto na godišnjoj razini, da bi se u narednim mjesecima blago ubrzavao do 20,5 posto u listopadu prošle godine. U prosincu prošle godine cijene su na godišnjoj razini bile više 19,7 posto.
