Pod povećalom

Jedina prihvaćena primjedba na izborne jedinice: ustavni stručnjak Palić tražio je da se ispravi tipfeler

Demograf Nenad Pokos, na temelju čijeg prijedloga su vladajući krojili novi prijedlog izbornih jedinica, u javnom savjetovanju je upisao izračune koji pokazuju nesrazmjer popisa stanovnika i registra birača, ali nije dobio sadržajni odgovor.
HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor poslala prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama koji bi se, prema najavama premijera Andreja Plenkovića, u prvom čitanju na dnevnom redu Sabora trebao naći idućeg tjedna. Drugo čitanje očekuje se najesen, a novi bi zakon na snagu trebao stupiti do 1. listopada kada u skladu s odlukom Ustavnog suda iz veljače 2023. prestaje važiti postojeći zakon.

„U odnosu na dokument koji je otišao u javno savjetovanje odlučeno je da se riješi pitanje diskontinuiteta teritorijalnog u VIII. Izbornoj jedinici, koje je bilo i ranije, i prije ovog našeg prijedloga koji je, podsjećam, ostavio četiri petine birača u istoj izbornoj jedinici gdje su bili i do sada – da Grad Bakar bude u budućnosti ne više u VII. Izbornoj jedinici, nego u VIII. izbornoj jedinici. Na taj način nema više nikakvog diskontinuiteta bilo koje izborne jedinice na sljedećim izborima“, kazao je Plenković na sjednici Vlade.

U novom prijedlogu u VII. izbornoj jedinici sada su Karlovačka županija; Ličko-senjska županija; dijelovi Sisačko-moslavačke županije (gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak te općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina); dijelovi Primorsko-goranske županije (gradovi Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko te općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo) te dijelovi Zadarske županije (gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir).

U starom prijedlogu, među dijelovima Primorsko-goranske županije koji ulaze u VII jedinicu bio je i Grad Bakar.

Pristiglo 39 komentara

Iako bi se iz Plenkovićevih riječi mogao stvoriti dojam da je premještanje Bakra iz VII. u VIII. izbornu jedinicu rezultat komentara koji su stigli od stručne javnosti tijekom javnog savjetovanja, tome nije tako.

Bez obzira na prethodne riječi kako premijera Plenkovića, tako i njegovog ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice da će zainteresirana javnost imati prilike progovoriti o sadržaju zakona preko javnog savjetovanja te rasprave u Saboru ( 1, 2 ,3 ) – kad već nije bilo široke radne skupine u kojoj bi i oporba i ustavni stručnjaci mogli utjecati na budući izgled tog važnog zakona – činjenica je da je Vlada od upućenih 39 komentara i sugestija prihvatila samo jednu, a ona se nije odnosila na Bakar.

Jedini prijedlog koji je prihvaćen je onaj ustavnog stručnjaka Mate Palića koji je upozorio kako je u članku 5. pogrešno napisan naziv Virovitičko-podravske županije (u riječi „Virovitičko“ nedostajalo je jedno „i“).

U raspravi u kojoj su, između ostalih, sudjelovali i Pučka pravobraniteljica i udruga Gong i neki saborski zastupnici iznesene su sve ozbiljne primjedbe koje su i ranije iznošene: sporno je prekrajanje izbornih jedinica na način koji i dalje povezuje geografsko i kulturno nepovezane cjeline kao što je u već spomenutoj sedmoj jedinici spajanje Kutine ili Petrinje s Pagom i Delnicama, problem kreiranja prijedloga zakona u uskom krugu ljudi te na temelju registra birača čiji se podaci ne poklapaju s onima iz popisa birača.

Vlada je, međutim, od spomenutih komentara izrijekom prihvatila samo – popravljanje jednog tipfelera.

Stručnjak Pokos ukazao na sporni registar

Demograf Nenad Pokos koji je u studenom izradio svoj prijedlog izbornih jedinica baziranih na istom broju jedinica i broju zastupnika koji se iz njih bira (naknadno je objasnio da je u takav prijedlog išao jer zajedno sa Zakonom o izbornim jedinicama nije ukinut i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u kojem izrijekom piše da će se birati po 14 zastupnika po izbornoj jedinici) i na čiji su se prijedlog kao polazišnu točku pozivali i ministar Malenica i drugi član HDZ-ove radne grupe Ivan Anušić iznimno se potrudio kritizirati ovaj prijedlog u javnom savjetovanju.

Uz svaku jedinicu Pokos je naveo koliki je nesklad između popisa stanovništva i registra birača na kojem se bazira ovaj prijedlog.

„U I. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 10,4 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U II. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 14,0 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U III. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 8,6 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U IV. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 13,2 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U V. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 21,1 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U VI. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 9,0 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U VII. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 14,6 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U VIII. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 13,6 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U IX. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 18,9 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

„U X. izbornoj jedinici broj birača iz svibnja 2023. veći je 15,6 % od broja punoljetnih stanovnika iz popisa 2021.“

Pobrojao je Pokos tako problem po pojedinim jedinicama da bi mu Vlada u savjetovanju odgovorila citiranjem odredbi Zakona o registru birača, ali ni na koji način nije adresirala nesrazmjer podataka iz popisa stanovništva s registrom birača.

Bakar se nije mogao opravdati

Ustavni stručnjak Mato Palić kazao nam je kako je dobro da je Vlada naknadno izmijenila poziciju Bakra – iako to nije izrijekom traženo u savjetovanju – jer se smještaj Bakra u VII. izbornu jedinicu nije mogao opravdati. Još je jedno takvo mjesto prekida kontinuiteta, u 10. izbornoj jedinici, ali je ono geografski opravdano zbog ušća Neretve. Navodi kako je i sam u članku u pravnom časopisu objašnjavao kako je potencijalni problem u prijedlogu činjenica da osma izborna jedinica ima teritorijalni prekid koji nije prouzrokovan nikakvim prirodnim, odnosno zemljopisnim razlozima.

U istom članku kao drugi potencijalni problem i on ističe spajanje nespojivih područja u istu cjelinu te citira kako Ustavni sud u svojoj Odluci kaže kako ˝delimitacijski postupak ‘crtanja’ spajanjem dijelova državnog teritorija koje bi građanima bilo teško pojmljivo zbog očiglednih odstupanja od socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu ne bi bilo moguće pravdati potrebama matematičke ujednačenosti izbornih jedinica“.

„Ilustracije radi“, navodi dalje Ustavni sud, „čak uz ostvarenje savršene matematičke jednakosti, izborna jedinica koja bi sadržavala primarno područja sjeverne Hrvatske, a kojima bi zbog matematičkog ujednačavanja prema drugim jedinicama bio priključen neki od otoka, teško da bi odagnala sumnju građana u iracionalnost i arbitrarnost izbornog sustava.˝

Upravo to se dogodilo spajanjem grada Paga, koji je na otoku, s Kutinom koja je zemljopisno u središnjoj Hrvatskoj, navodi Palić.

Na pitanje zašto sve to nije iznio u javnom savjetovanju, već je tamo tek ispravljao tipfeler, Palić navodi kako je sve planirao šire objasniti u časopisu, ali i kako će svoje stavove detaljnije iznijeti i na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora na kojem će se idući tjedan raspravljati o prijedlogu kojeg je Vlada uputila u Sabor. Očekuje da su i drugi ustavni stručnjaci zadržali raniji kritični stav o prijedlogu i da će se glavna rasprava voditi oko dva pitanja – upravo o granicama koje ne prate sugestiju kakvu je predložio Ustavni sud te oko razlike između popisa stanovnika i registra birača.

Ne očekuje, ipak, da će Vlada i nakon rasprave u Saboru išta mijenjati u svom prijedlogu, već smatra da je realno za pretpostaviti da bi parlamentarna opozicija mogla zatražiti novi pravorijek Ustavnog suda.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.