Razotkriveno

“Danska studija” ne govori ništa o sigurnosti cjepiva

Pismo istraživača iz Danske na društvenim mrežama se pogrešno tumači kao potvrda da su cjepiva protiv Covida-19 opasna.
Foto: Pixabay

Sigurnost cjepiva protiv Covida-19 i dalje je tema o kojoj antivakseri neumorno šire dezinformacije. Jedan je korisnik Facebooka tako na svom profilu podijelio informaciju da je “izašla danska studija koja potvrđuje da je u određenoj seriji cjepiva broj neželjenih događaja bio 1 na 20 primijenjenih doza, a razlika u broju neželjenih događaja je bila i 1000:1 od serije do serije”.

“Najbolje od svega je to da su najproblematičnije serije bile one prve izdane, što znači da je odobravanje cjepiva promatralo baš te visoko rizične serije cjepiva. Kako nisu vidjeli koliko ima nuspojava prilikom odobravanja, kako to kasnije diljem svijeta kompletni zdravstveni sustavi nisu primjetili tu ”sitnicu”, ja ne znam. Želim vjerovati da su radili u dobroj vjeri i savjesno”, stoji u statusu.

Prije svega, valja napomenuti da danska studija koju spominje autor statusa zapravo nije studija već istraživačko pismo objavljeno u ožujku ove godine u časopisu European Journal of Clinical Investigation o nuspojavama na različite serije cjepiva protiv Covida-19 proizvođača Pfizer/BioNTech.

Autor statusa objavi prilaže i link koji vodi na video na Youtubeu u kojem o cjepivima govori John Campbell, umirovljeni edukator medicinskih sestara o čijim su dezinformacijama više puta pisali strani fact-checking mediji (1, 2).

Pismo

Campbell je, naime, početkom srpnja objavio video u vezi s nalazima u spomenutom istraživačkom pismu sugerirajući pritom da cjepiva protiv Covida-19 nisu sigurna. Tih je dana u svom podcastu ugostio liječnicu Vibeke Manniche, ujedno i koautoricu navedenog istraživačkog pisma koja je, kako navodi portal Health Feedback, i ranije širila dezinformacije vezane za Covid-19.

Autori istraživačkog pisma analizirali su broj nuspojava povezanih s 52 serije Pfizer/BioNTech cjepiva protiv Covida-19. Kako navode, ukupno 10.793.766 doza primijenjeno je na 4.026.575 osoba uz korištenje 52 različite serije cjepiva BNT162b2. Registrirano je 43.496 nuspojava kod 13.635 osoba. Ukupna broj nuspojava sa svakom serijom podijeljen je s brojem doza u seriji kako bi se dobila stopa nuspojava na 1000 doza.

U svojoj su analizi koristili javno dostupne podatke Danske agencije za lijekove, navodeći pritom da je taj sustav sličan američkom sustavu prijavljivanja nuspojava cjepiva (VAERS). Podsjetimo, taj je sustav, o kojem je Faktograf pisao više puta (1, 2, 3, 4), često korišten kako bi se širile dezinformacije i neutemeljeni zaključci o sigurnosti cjepiva. Najviše zbog toga što svatko može anonimno prijaviti nuspojave putem interneta.

Autori u pismu navode korelaciju između broja sumnjivih nuspojava i tri različite serije cjepiva protiv Covida-19. Zaključak je da postoji velika varijacija u broju nuspojava ovisno o seriji te da bi ta varijacija mogla biti posljedica razlika u proizvodnji cjepiva, skladištenju, transportu, kliničkom rukovanju i aspektima kontrole.

Autori su za kraj naveli da “rezultati upućuju na postojanje sigurnosnog signala koji ovisi o seriji za cjepivo BNT162b2 te je potrebno više studija kako bi se istražilo ovo preliminarno opažanje i njegove posljedice”.

Osim toga, naveli su i danski sustav ima ista ograničenja kao i VAERS te priznali da se signali koje otkriju ti sustavi ne mogu u koristiti za utvrđivanje uzročnosti.

Kritike

Kako navodi Health Feedback, jedna od glavnih manjkavosti pisma jest što se u njemu ne povlači paralela između stopa nuspojava kod cijepljenih ljudi s općenitim stopama takvih događaja. Stoga se ono i ne može koristiti za donošenje zaključaka o tome povećava li cijepljenje ukupni rizik od bolesti i smrti. Naime, iako postoji velika varijacija u broju izvješća od serije do serije, pismo nije pružilo dokaz da je ta varijacija posljedica problema sa sigurnošću cjepiva.

Istraživačko pismo i Campbellove interpretacije istog za danski portal TjekDet komentirao je Anton Pottegård, profesor farmakoepidemiologije sa Sveučilišta južne Danske koji je pojasnio da varijacije mogu biti posljedica raznih čimbenika koji utječu na stopu prijavljivanja nuspojava. Pottegård je istaknuo da je Danska agencija za lijekove u početku primila mnogo izvješća o blagim nuspojavama, nakon čega su vlasti kasnije objavile da cijepljeni ne moraju prijavljivati ​​simptome slične gripi ili crvenilo na mjestu uboda, što su neke od najčešćih nuspojava.

“Kultura prijavljivanja također bi se mogla razlikovati između mjesta cijepljenja.  Na primjer, stručnjaci u zdravstvenim ustanovama su skloniji prijavljivanju u usporedbi s osobljem u centrima za cijepljenje. Stoga bi se stopa izvješćivanja za jednu seriju mogla značajno razlikovati od druge ovisno o tome gdje su te serije cjepiva poslane”, rekao je Pottegård.

Sličan argument istaknuo je i Anders Hviid, voditelj epidemioloških istraživanja na Institutu Statens Serum (SSI) i profesor farmakoepidemiologije na Sveučilištu u Kopenhagenu koji uputio je pismo uredniku časopisa u kojem je objavljeno istraživačko pismo.

“Postoje i druga pitanja u vezi s ovim podacima. Na primjer, tijekom početkom razdoblja prve su serije bile malene, a liječnici su trebali prijaviti sve, od lokalnih reakcija, groznice, glavobolje itd. Taj se period ne može usporediti s kasnijim razdobljem pandemije i drugim serijama kad su javnozdravstvene vlasti sugerirale da se manje ozbiljne, prolazne nuspojave ne bi trebale prijavljivati. Budući da autori nemaju podatke o primijenjenim dozama, već samo o isporučenim bočicama, usporedbe su dodatno iskrivljene”, napisao je (1, 2).

Hviid je zaključio kako istraživačko pismo netočno prikazuje podatke studije i ima niz nedosljednosti u izvješćivanju koje bi također trebalo ispraviti, stoga ono ni ne može poslužiti kao dokaz koji govori nešto o sigurnosti cjepiva.

Danska agencija za lijekove, komentiravši ovu analizu, za portal TjekDet priopćila je da farmaceutske vlasti istražuju sve potencijalne nuspojave nakon cijepljenja protiv Covida-19.

Autor statusa na Facebooku također sugerira kako zdravstveni sustavi diljem svijeta nisu primijetili nuspojave, što je također pogrešna teza.

Recimo, danske su vlasti zaustavile upotrebu cjepiva AstraZeneca Covida-19 nakon izvješća o poremećajima zgrušavanja krvi, a regulatorne agencije diljem svijeta otvoreno su iskomunicirale mogućnost rijetkih nuspojava, poput miokarditisa i krvnih ugrušaka (1,2).

Budući da se u njegovoj objavi ne navode svi faktori bitni za razumijevanje istraživačkog pisma kojim se bavi, ocjenjujemo je kao neutemeljenu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.