Ocjena točnosti

Hrvoje Zekanović netočno tvrdi kako oporba nije imala svoje prijedloge izbornih jedinica

U saborsku proceduru još je u lipnju 2022. ušao SDP-ov Zakon o izbornim jedinicama, a od svibnja ove godine tamo je i prijedlog Dalije Orešković.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

„Nijedan oporbeni klub, možda osim nekog manjeg, nije izašao s konkretnim prijedlogom kako bi izborne jedinice trebale izgledati“, poručio je, prema pisanju Hine, Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrvatske demokršćanske stranke (HDS) i partner vladajućeg HDZ-a.

Hrvatski sabor izglasao je u četvrtak, sa 77 glasova za i 56 glasova protiv, Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski Sabor. Prema tom zakonu ne mijenja se postojeći izborni sustav, ali se u određenoj mjeri mijenjaju “granice” izbornih jedinica zbog čega će oko petina birača promijeti izbornu jedinicu. Zagreb je, prema tom rješenju, podijeljen u tri izborne jedinice.

Oporbeni zastupnički klubovi najavili su da će zatražiti ocjenu ustavnosti tek usvojenog Zakona o izbornim jedinicama, a SDP i Most su već i ranije, između dvije saborske rasprave, od Ustavnog suda zatražili da se očituje o vladinom prijedlogu izmjena Zakona o izbornim jedinicama (1, 2, 3).

Oporba nezadovoljna zbog netransparentne procedure

Oporba je i nakon izglasavanja zakonskih izmjena ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, kao i procesom i transparentnošću njegova donošenja. Tako je Sandra Benčić, saborska zastupnica, ponovila da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na takav bizaran način  gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine te se do danas ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila (1, 2).

Možemo će odmah početkom sljedećeg tjedna uputiti zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu. Očekuju brzu i prioritetnu reakciju jer smatraju da je Zakon u izravnoj suprotnosti s onime što je rekao Ustavni sud. To podržavaju i druge oporbene stranke, pa je tako Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, podsjećajući kako je ta stranka i ranije zatražila Ustavnog suda da se očituje kako se ne bi gubilo vrijeme, ustvrdio kako je sada bitno da Ustavni sud ne odugovlači.

Istodobno je Marijan Pavliček, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista, izrazio  očekivanje da će Ustavni sud poništiti Zakon o izbornim jedinicama jer se pri izradi nije držalo njihovih preporuka.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

U saborskoj proceduri nalaze se dva oporbena prijedloga

Predstavnik vladajuće većine Zekanović, nije u pravu kada navodi kako nijedan oporbeni klub, osim možda nekog manjeg, nije izašao s konkretnim prijedlogom kako bi trebale izgledati izborne jedinice.

U saborskoj proceduri nalaze se dva prijedloga Zakona o izbornim jedinicama. Tako je SDP još u veljači 2022. godine predstavio svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama, a potom je taj dokument predstavljen i u Saboru (1, 2).

SDP-ov zakonski prijedlog u saborsku proceduru ušao je 20. lipnja 2022. godine, ali do danas se o tom dokumentu u Saboru nije raspravljalo. SDP je predložio uvođenje šest umjesto 10 izbornih jedinica u kojima se ne bi birao jednak broj zastupnika. Izborne jedinice pratile bi teritorijalni ustroj, a broj zastupnika koji se bira u svakoj izbornoj jedinici temeljio bi se na broju stanovnika. Grad Zagreb, koji je prema starom zakonu bio podijeljen u četiri izborne jedinice, prema SDP-u bi bio samostalna izborna jedinica.

U veljači ove godine Ustavni sud donio je odluku prema kojoj Zakon o izbornim jedinicama nije u suglasnosti s člankom 45. Ustava te se ukida. Ta je odluka temeljena na shvaćanju da, sada već bivši zakon, u sadašnjim uvjetima značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava jer glas svakog birača nema jednaku težinu.

Naime, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje kako se izborne jedinice ne smiju razlikovati više od + – 5 posto. Ta je  razlika bila primjetno veća u nizu izbornih jedinica i kroz niz izbornih procesa, a na što je Ustavni sud upozorio još 2010. godine. Vlada je svoj prijedlog novog izbornog zakona predstavila u svibnju ove godine te smo o tome u više navrata pisali (1, 2, 3, 4, 5).

SDP je iznio svoj prijedlog prije nego Vlada

SDP-ov prijedlog Zakona o izbornim jedinicama, o kojem se nije raspravljalo, u saborsku proceduru je ušao godinu dana prije no što je Vlada u postupak donošenja ovog srpnja uputila svoj zakonski prijedlog.

No, prijedlog kojeg je izradio SDP još u veljači 2022. (godinu dana prije odluke Ustavnog suda) nije jedino rješenje koje je oporba ponudila. U svibnju ove godine, svoj zakonski prijedlog u Sabor je uputila Darija Orešković, zastupnica Stranke s imenom i prezimenom. Taj je dokument u saborsku proceduru ušao 24. svibnja ove godine. Prijedlog je sličan SDP-ovom i prema njemu bi bilo šest izbornih jedinica (pri čemu je Zagreb jedna izborna jedinica). Broj zastupnika koji se biraju u Sabor ne bi bio jednak u svakoj izbornoj jedinici. No, ni taj zakonski prijedlog, kao niti onaj SDP-ov, nije raspravljen.

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.