Vlada i sindikati državnih i javnih službi uoči donošenja proračuna za narednu, 2024. godinu, otvorili su pregovore o rastu osnovice za izračun plaće u idućoj godini, kao i iznosima prigodnih nagrada – božićnice i uskrsnice.
Pregovarački odbor sindikata javnih službi na prvom je sastanku zatražio rast osnovice za izračun plaće za 15 posto te isplatu božićnice i uskrsnice u visini u ovoj godini isplaćenog regresa. Odnosno, po 300 eura za te prigodne nagrade.
Državne službe, kada je riječ o rastu osnovice, imaju nešto niže apetite, ali za sada ne iznose konkretan zahtjev (1, 2, 3).
Vladin pregovarački tim će idući tjedan u pregovorima s javnim službama, a potom i državnim, iznijeti svoje pregovaračke pozicije kada je riječ o rastu osnovice za izračun plaća, ali i drugim materijalnim dodacima. Cilj im je da pregovori traju što kraće, jer nema puno vremena do donošenja proračuna.
Zahtjev Pregovaračkog odbora sindikata javnih službi za Temeljni kolektivni ugovor (TKU), prema kojem bi osnovica za izračun plaće trebala rasti 15 posto, Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike smatra nerealnim. Kako je kazao, u ranijim pregovorima referentna vrijednost je bila stopa inflacije dok sada sindikati predlažu da ona bude povećanje minimalne plaće za 2024. godinu.
Vladina strana nije usamljena u želji da se pregovori sa sindikatima javnih i državnih službi okončaju što prije, bez obzira na zahtjeve koji se u pregovorima postavljaju. Ranijih godina ti su pregovori trajali i nakon što je proračun za naredno razdoblje bio donesen, pa se unaprijed znalo da će u rebalans i zbog dogovora postignutih sa sindikatima.
No, ovogodišnji pregovori javnih i državnih službi oko dodataka Temeljnom kolektivnom ugovoru u javnim službama, odnosno dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, dosta su specifični.
Nova prebrojavanja u pozadini
Naime, u pozadini tih pregovora odvija se novo prebrojavanje, odnosno utvrđivanje reprezentativnosti sindikata kako u javnim, tako i državnim službama koje može rezultirati promjenama u pregovaračkim odborima i javnih i državnih službi.
Štoviše, u slučaju javnih službi postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru već je trebao biti dovršen.
Naime, Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti još je 16. lipnja 2023. godine objavilo javni poziv „za utvrđivanje sastava pregovaračkog odbora sindikata za kolektivno pregovaranje o sklapanju Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama“ temeljem zahtjeva Sindikata Zajedno.
Taj sindikat djeluje od veljače 2018. godine. Sada su ocijenili da su dovoljno narasli i da mogu ući u sindikalni pregovarački odbor.
„Mi smo svjesni da smo reprezentativan sindikat i zato smo pokrenuli postupak utvrđivanja reprezentativnosti“, veli nam Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno. Sindikat se, s obzirom da su iscurili zakonski rokovi za provođenje postupka, raspitivao o tijeku postupka kod resornog ministarstva rada te im je odgovoreno kako postupak prebrojavanja još traje.
„Dosta je čudna ta situacija, a najčudnije je da su pregovori o TKU-u počeli, iako postupak utvrđivanja reprezentativnosti nije dovršen“, navodi Kušec.
Sindikati zainteresirani za sudjelovanje u postupku utvrđivanja pregovaračkog odbora sindikata javnih službi trebali su u roku od 30 dana od objave javnog poziva dostaviti podatke o broju svojih članova. Rok je istekao krajem srpnja.
Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti u roku od 15 dana od isteka roka u kojem sindikati trebaju dostaviti podatke o članstvu donosi rješenje kojim se utvrđuje reprezentativnost sindikata, odnosno broj i sastav pregovaračkog odbora za kolektivno pregovaranje.
To znači da je novi sastav pregovaračkog odbora za javne službe trebao biti poznat još sredinom kolovoza. Aktualni pregovori Vlade i sindikata otvoreni su 28. rujna, što znači da je bilo dovoljno vremena za sastavljanje novog pregovaračkog odbora sindikata javnih službi.
„Prvo prebrojavanje sindikata u javnim službama trajalo je sedam mjeseci, ali sada više nema razloga da postupak tako dugo traje“, navodi Kušec. Pritom ponavlja kako je Sindikat Zajedno „svjestan da je reprezentativan“ i da se trebao oformiti novi pregovarački odbor.
Zbog čega do toga nije došlo, pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Zanimalo nas je kada će biti poznati rezultati javnog poziva za utvrđivanje reprezentativnosti, zbog čega taj postupak nije proveden u zakonskom roku, ali i kako bi se eventualna promjena sastava pregovaračkog odbora odrazila na aktualne pregovore o dodatku TKU-u. Kada dobijemo odgovore, uključit ćemo ih u tekst.
Otvaranje pregovora o cjelovitom dokumentu
Iz Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, međutim, jasno proizlazi što bi se događalo da je postupak utvrđivanja reprezentativnosti dovršen i da je doneseno rješenje o sastavu novog pregovaračkog odbora. U tom slučaju, vladina i sindikalna pregovaračka strana ne bi sada mogli pregovarati o dodatku TKU-u, već bi se trebali otvoriti pregovori o cjelovitom dokumentu.
TKU za službenike i namještenike u javnim službama ugovoren je lani na rok od četiri godine i u primjeni je od svibnja 2022. godine. Sindikati članovi pregovaračkog odbora reprezentativni su tijekom trajanja TKU-a, dakle četiri godine. U tom periodu, nadogradnja TKU-a se ugovara aneksima.
Međutim, prema odredbama Zakona o reprezentativnosti, ako se tijekom važenja TKU-a provede postupak utvrđivanja reprezentativnosti te se pritom ne utvrdi reprezentativnost svih sindikata koji su prethodno utvrđeni kao reprezentativni ili su sudjelovali u pregovaračkom odboru ili je utvrđena reprezentativnost jednog ili više drugih sindikata, može se pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora.
Dakle, da su se poštivali rokovi za utvrđivanje reprezentativnosti, pregovarački odbor sindikata javnih službi moguće bi bio u izmijenjenom sastavu, što znači da sada s Vladom ne bi mogli pregovarati o dodatku TKU-u, već bi trebali otvoriti pregovore o cjelokupnom dokumentu. Takav razvoj situacije zasigurno ne odgovara sindikatima, ali ni vladi.
Pregovori za potpuno novi TKU bi trajali i moguće bi ušli u iduću izbornu godinu. Sindikati javnih službi, članovi aktualnog pregovaračkog odbora, svjesni su da je 2024. godina pregovarački izgubljena i da se sada trebaju izboriti za što bolje pozicije članstva u idućoj proračunskoj godini jer je pitanje hoće li imati priliku sjesti za pregovarački stol s vladinim pregovaračima prije jeseni iduće godine.
Službenički sindikat imao je koristi od nedavnog štrajka
Slična situacija je i u državnim službama, iako je u tom području postupak utvrđivanja reprezentativnosti još u zakonskim okvirima.
Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLSN) u kolovozu je zatražio ponovno utvrđivanje reprezentativnosti za državne službe u kojima su reprezentativna samo dva policijska sindikata – Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a.
Gubitku reprezentativnosti SDLSN-a kumovala je decentralizacija, odnosno prebacivanje poslova državne uprave na županije prije tri godine. No, taj je sindikat početkom lipnja ove godine organizirao štrajk službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu koji je trajao gotovo dva mjeseca (1, 2, 3, 4). Službenički sindikat od štrajka je profitirao jer je okupio novo članstvo.
„Mi smo procijenili nakon štrajka da smo reprezentativni. U kolovozu smo poslali zahtjev za utvrđivanjem reprezentativnosti u državnim službama. Povjerenstvo je tek nedavno objavilo poziv“, veli nam Iva Šušković, predsjednica SDLSN-a.
„Očito nije bilo volje ili interesa da naš sindikat u ovoj fazi sudjeluje u pregovorima“, navodi Šušković, smatrajući kako je postupak prebrojavanja mogao biti dovršen da je pokrenut onda kada je sindikat uputio zahtjev.
Javni poziv za utvrđivanje reprezentativnosti u državnim službama objavljen je 19. rujna i sindikati zainteresirani za prebrojavanje još imaju vremena dostaviti podatke o svom članstvu. Taj postupak, dakle, još nije izašao izvan vremenskih okvira koji su propisani zakonom.
No, kada se dovrši i ako se izmijeni sastav pregovaračkog odbora državnih službi, kao i u slučaju javnih, neće se moći pregovarati o aneksima Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, već će se trebati otvoriti novi pregovori o cjelokupnom dokumentu.
Kao i u slučaju TKU-a za javne službe, i Kolektivni ugovor za državne službe potpisan je u svibnju prošle godine na rok od četiri godine, ali bi se u slučaju izmijenjenog pregovaračkog odbora na strani sindikata trebalo pregovarati o posve novom kolektivnom ugovoru.
Zakon o reprezentativnosti ne propisuje nikakve sankcije za nepoštivanje rokova za donošenje rješenja o reprezentativnosti sindikata. To je, prema riječima Šušković, još jedan pokazatelj da zakonsko rješenje nije dobro. Naime, dok sindikati trebaju poštivati rokove dostave dokumentacije (jer će u protivnom ispasti iz igre) za samo Povjerenstvo nema nikakvih sankcija ako u rokovima ne provede provjeru i izda rješenje o reprezentativnosti.
Da je postupak prebrojavanja sindikalnog članstva u javnim službama proveden u rokovima, sastav pregovaračkog odbora vjerojatno bi bio izmijenjen i sada bi se razgovaralo o novom TKU-u, a ne o dodatku kojim se regulira nova visina osnovice, kao i visina dodataka poput božićnice, uskrsnice, jubilarne nagrade. Takvo “otvaranje” već ispregovaranog dokumenta zasigurno ne odgovara sindikatima. Kao što ni sindikatima državnih službi zasigurno ne bi odgovaralo ponovno pregovaranje o svim odredbama njihova kolektivnog ugovora.
