“Dobrodošli na Islamsko sveučilište igranja žrtve. Ovdje možete naučiti kako nabaciti punu šminku i plakati koristeći kemikalije, a zatim okriviti Izrael. Ovo sveučilište nudi poseban popust za žene i malu djecu”, stoji u Facebook objavi na engleskom jeziku.
Podrugljivo intoniran status prati video koji prikazuje ljude kako šminkaju muškarce, žene i djecu kako bi izgledali lakše ili teže ozlijeđeni. U sam video su integrirani natpisi na hindu i engleskom jeziku, a taj na engleskom kaže: “Prava istina o Palestini”. Korisnici društvenih mreža koji su ga podijelili sugeriraju da Palestinci lažiraju ozljede i potom za njih krive Izrael.
Međutim, kako je otkrilo nekoliko stranih medija specijaliziranih za provjeru činjenica (1, 2, 3), video nije uopće povezan s trenutnim izraelsko-palestinskim sukobom. Snimka je zapravo dio priloga koji je turska televizija TRT snimila 2017. godine. Glavna zvijezda priloga bila je Mariam Salah, samouka palestinska vizažistica koja se izvještila u stvaranju specijalnih efekata kao što su ozljede i rane.
Kratki isječak TRT-ova priloga koji prikazuje Salah kako šminka glumce, pojašnjava France24, širio se po Indiji, među profilima s islamofobnim i proizraleskim stavovima. Sličnih obmanjujućih, manipulativnih i netočnih sadržaja na temu nedavne eskalacije izraelsko-palestinskog sukoba na internetu ima nebrojeno mnogo.
Sukob koji traje preko sedamdeset godina, krvavo je eskalirao nakon 7. listopada 2023. godine kada je Hamas, militantna islamistička skupina koja kontrolira palestinski Pojas Gaze, pokrenuo višestruki napad na Izrael, ubivši preko 1.300 ljudi i uzevši preko 200 osoba kao taoce. Izraelu nije dugo trebalo da odgovori. Premijer Benjamin Netanyahu 9. listopada najavio je da će izraelska vojska napasti Hamas “kao nikad prije”, a ministar obrane Yoav Gallant naredio je “potpunu opsadu” Gaze i rekao da će zaustaviti opskrbu električnom energijom, hranom, vodom i gorivom toj palestinskoj enklavi.
Uslijedile su serije raketnih napada na pojas Gaze, uključujući stambene zgrade i zdravstvene ustanove.
Kao najsmrtonosniji incident u Gazi nakon eskalacije sukoba UN navodi (ali pozivajući se na Ministarstvo zdravstva u Gazi) eksploziju u arapskoj baptističkoj bolnici Al Ahli koja se dogodila 17. listopada i u kojoj je stradala 471 osoba, uključujući djecu, zdravstveno osoblje i raseljene osobe. Palestinske vlasti za to krive izraelski zračni napad, ali izraelska vojska kaže da je eksploziju izazvalo neuspješno lansiranje rakete militantne skupine Palestinski islamski džihad.
Kako stoji UN-ovom izvještaju, nasumično raketiranje palestinskih naoružanih skupina prema izraelskim naseljenim mjestima se nastavilo, ali do 19. listopada nije bilo izvješća o novim izraelskim žrtvama. Ukupno je oko 1.400 Izraelaca i stranih državljana ubijeno u Izraelu, prema podacima izraelskih vlasti, velika većina 7. listopada. Kumulativni broj smrtnih slučajeva u Pojasu Gaze, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravstva, iznosi 3.785 (do 19. listopada). Vjeruje se da su stotine dodatnih žrtava zarobljene ispod ruševina. Broj interno raseljenih osoba u Gazi procjenjuje se na oko milijun.
Komentirajući ovaj rat mnogi (1, 2, 3, 4, 5) nisu odoljeli isticanju starog klišeja da je “prva žrtva rata – istina”. Koliko je primjereno koristiti tako snažne riječi u situaciji kad se u tisućama zbrajaju ljudske žrtve na svakome je da procijeni, no točno je da je i ovaj rat izazvao teško zaustavljivu lavinu dezinformacija koja ima posljedice i u stvarnom životu.
Manipulacije vizualnim materijalima
Dok se u žarištu sukoba lokalno stanovništvo suočava s nedostatkom komunikacije, električne energije i internetske veze – koje bi im omogućile pristup bazičnim informacijama, javljanje svojim najbližima, ali i dokumentiranje štete, stradanja i zločina – u ostatku svijeta rapidno se šire neprovjerene i netočne informacije o stanju na terenu.
Neke dezinformacijske sadržaje vezane uz trenutni sukob koji su se širili društvenim mrežama na našem jeziku Faktograf je ranije ocijenio kao netočne. Primjerice, pisali smo kako su neki su korisnici dijelili video-snimku koja prikazuje djecu zatvorenu u kavezima dok im se odrasli muškarci, navodno pripadnici Hamasa, smiju. No, snimka ne potječe iz najnovije eskalacije izraelsko-palestinskog sukoba, niti je s njom u vezi.
Među domaćim korisnicima Facebooka također se brzo proširila tvrdnja da su izraelske snage bombardirale pravoslavnu crkvu u Gazi, no pokazalo se veoma brzo da je crkva tada (9. i 10. listopada) još uvijek bila čitava te da se u njoj održavali obredi. Crkva je u međuvremenu zaista bombardirana, u noći s 19. na 20. listopada.
Dijelili su se i stariji video-snimci s navodima da su nastali ovog mjeseca: jedan takav navodno prikazuje konvoj kamiona s humanitarnom pomoći na granici Egipta i Pojasa Gaze (ali je zapravo nastao 2021. godine), a drugi “obične ljude” koji nose pomoć iz Egipta u Pojas Gaze (na društvenim mrežama se pojavio u kolovozu 2023. godine).
Kako je pisao AFP Fact Check, nerijetko se događa da scene iz video-igara i video-simulacija budu na društvenim mrežama predstavljene kao stvarne scene iz ratne zone. To se događalo usred Ruske invazije na Ukrajinu, a događa se i sada, u jeku izraelsko-palestinskog sukoba. Na Facebooku su se dijeli video-isječci koji su navodno prikazivali raketne napade ili pucanje na helikoptere usred bijela dana u satima nakon Hamasova napada na Izrael. Pokazalo se da je većina tih isječaka kružila interentom i prije napada, a pripisuju se istom izvoru: video-igri “Arma” koju je razvila češka tvrtka Bohemia Interactive.
Tvrtka je nekoliko puta reagirala na takvu zloupotrebu njihovih vizuala, a na svojim internetskim stranicama je objavila savjete za razlikovanje stvarnih videa od simulacija. Nakon širenja dezinformacija o sukobu Izraela i Hamasa na X-u je poručila da je “obeshrabrujuće vidjeti da se igra koju svi volimo koristi na ovakav način”.
“Iako smo pronašli načine da se donekle učinkovito pozabavimo ovim problemom, bliskom suradnjom s vodećim agencijama za provjeru činjenica, nažalost ne možemo ga u potpunosti ublažiti”, stoji u postu.
Netočni citati stranih lidera
Kako se sukob krenuo razbuktavati pojavila su se brojna pitanja te se počelo spekulirati o tome hoće li se borbe voditi na više frontova. Mnoge promatrače zanimalo je hoće li se rat proširiti na cijelu regiju, a neki su otišli i dalje, pitajući se hoće li doći do novog svjetskog rata. Ulje na vatru u ionako kaotičnom trenutku dolile su i dezinformacije o umiješanosti drugih država u konflikt.
Video-zapis iz 2014. na kojem Abu Obaidah, glasnogovornik Hamasove Izz el-Deen al-Qassam brigade, zahvaljuje Iranu na podršci i slanju oružja, na društvenim je mrežama krivo predstavljen kao nedavni, odnosno da je nastao nakon Hamasovog napada na Izrael 7. listopada 2023. U stvarnosti je, otkriva Reuters Fact Check (u članku objavljenom 11. listopada), nastao 2014. godine.
Full Fact je 13. listopada izvijestio o tome kako su se internetom širili video-zapisi koji pokazuju ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kako “upozoravaju Ameriku” zbog njezine podrške Izraelu. U video-zapis Putinovog govora umetnuti su engleski titlovi prema kojima Putin navodno govori: “Amerika želi uništiti Izrael, kao što smo mi u prošlosti uništili Ukrajinu, Upozoravam Ameriku. Rusija će pomoći Palestini i Amerika ne može učiniti ništa”. Međutim, u originalnom videu, koji je nastao u prosincu 2022. godine ne spominju se ni Izrael, niti Palestina. U drugom je videozapisu Erdoganov govor titlovan tako da izgleda kako Erdogan upozorava Ameriku da se ne miješa u rat Izraela i Palestine te da je njegova zemlja spremna braniti Palestinu “pod svaku cijenu”. Video-zapis je objavljen ranije ove godine, u srpnju, a Full Fact je utvrdio da se u njemu ne spominje Amerika.
Prijetnje, u znak podrške Palestini, nije davao ni katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani. Na X-u se širio videozapis u kojem on navodno prijeti prekidom svjetske opskrbe prirodnim plinom ako Izrael ne prestane bombardirati Gazu. AP Fact Check je 16. listopada utvrdio da je snimka stara više od šest godina, a više izvora mu je potvrdilo da se emir kratko u svom govoru osvrnuo na palestinsko pitanje, no ne i da je prijetio uskraćivanjem prirodnog plina ostatku svijeta.
Iako Amerika podržava Izrael, nedugo nakon Hamasovog napada, već 7. listopada, na X-u se pojavila snimka zaslona koja navodno prikazuje dopis američkog predsjednika Joea Bidena koji obećava 8 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu. Međutim, kako je utvrdio AFP Fact Check, takav dopis ne postoji na internetskoj stranici Bijele kuće ili Federalnog registra.
Ta je slika zapravo editirana verzija autentičnog memoranduma kojim je SAD, u srpnju ove godine, odlučio alocirati 400 milijuna dolara za pomoć Ukrajini. Biden je tek 19. listopada, u svom govoru u Bijeloj kući najavio da će Kongresu poslati hitan proračunski “zahtjev za financiranje potreba američke nacionalne sigurnosti, za potporu našim kritičnim partnerima, uključujući Izrael i Ukrajinu”.
Što rade društvene mreže i vlasnici platformi?
Posebno je problematično kada neprovjerene informacije, posredstvom društvenih mreža, uđu u širi javni dijalog, ističe organizacija Electronic Frontier Foundation (EFF) koja se zalaže za poštivanje ljudskih prava u digitalnom okruženju. EFF za primjer uzima raširenu tvrdnju da su pripadnici Hamasa odrubili glave bebama i maloj djeci: “To nije bilo provjereno, ali je razdražilo korisnike na društvenim mrežama i dovelo do toga da više od pet vodećih novina u Ujedinjenom Kraljevstvu stavi tu priču na svoju naslovnicu. Navod je dodatno legitimiziran kada je predsjednik Biden tvrdio da je vidio ‘provjerene slike terorista koji odrubljuju glave djeci’. Bijela kuća kasnije je povukla ovu tvrdnju. Izraelski dužnosnici su nakon toga izvijestili da ne mogu potvrditi da je Hamas bebama odrubio glavu”.
EFF je također kritizirao platforme poput Mete, X-a, TikToka jer ne čine dovoljno na suzbijanju dezinformacija koje se ondje šire, a tiču se izraelsko palestinskog sukoba. “Kao što smo rekli mnogo, mnogo puta, moderiranje sadržaja ne funkcionira u slučaju masovnosti i ne postoji savršen način za uklanjanje lažnih ili obmanjujućih informacija s društvenih medija. Ali platforme poput X-a nazadovale su tijekom prošle godine. Nekada relativni lider u transparentnosti i moderiranju sadržaja, X je kritiziran jer nije uspio ukloniti govor mržnje i onemogućio je opcije koje korisnicima omogućuju prijavu određenih vrsta dezinformacija”, tvrdi EFF.
Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton pisao je predstavnicima Mete, X-a, TikToka i YouTubea, vezano uz širenje dezinformacija i ilegalnog sadržaja na tim platformama u kontekstu oružanog sukoba u Izraelu i Pojasu Gaze. Pozvao se na propise Europske unije, odnosno Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koji regulira sadržaj na internetu, a za prijestupnike propisuje novčane kazne. Od Mete i X-a je tražio da dokažu da su poduzeli “pravovremeno, temeljitu i objektivnu akciju”.
Neke društvene mreže uvele su posebne mjere za suzbijanje štetnih sadržaja. Kompanija Meta, vlasnica Facebooka, Instagrama, WhatsAppa, Threadsa i Messengera, priopćila je 13. listopada da je u tri dana nakon Hamasovog napada na Izrael uklonila ili označila uznemirujućim više od 795 000 sadržaja na hebrejskom i arapskom zbog kršenja njihovih pravila. Kako je objasnila Meta, na njihovim platformama zabranjen je nasilan i eksplicitan sadržaj, kao i onaj koji veliča Hamas, a njega je tvrtka označila kao opasnu organizaciju.
Međutim, korisnici društvenih mreža optuživali su Facebook i Instagram za potiskivanje propalestinskih objava i kad one ne krše pravila tih platformi. Sada Social, organizacija koja se zalaže za zaštitu digitalnih prava Palestinaca, tvrdi slično: “Digitalne platforme uvele su više od 4 800 restriktivnih mjera protiv palestinskih sadržaja. To uključuje ograničenja, obustave, brisanja sadržaja, ukidanja računa i uklanjanja stranica. Treba naglasiti da stvarni broj vjerojatno premašuje prijavljene brojke, posebno s obzirom na to da je Meta otkrila uklanjanje 795.000 dijelova sadržaja”. Organizacija kaže i da je utišavanje ključnih medijskih platformi “duboko alarmantno” jer se stanovništvo Gaze uvelike oslanja na digitalne izvore informacija. “Ometanje pristupa digitalnim informacijama i zabrana širenja sadržaja zaraćenim stranama predstavlja prijetnju usporednu s vojnim aktivnostima na terenu”, poručuje Sada Social.
Meta pak tvrdi da su njena pravila osmišljena kako bi korisnici bili sigurni, da politiku moderiranja sadržaja jednako primjenjuju diljem svijeta i da “nema istine u sugestiji da namjerno potiskujemo glasove”.
Otežan pristup provjerenim informacijama
Dezinformacije i neprovjerene tvrdnje, kao i lažni ili montirani vizualni materijali, otežavaju rad humanitarnih organizacija na terenu, istraživača koji pokušavaju dokumentirati ratne zločine, kao i novinara koji javnosti trebaju dati provjerene i točne informacije. Novinari i istraživači se zbog toga uvelike oslanjaju na digitalne alate ili kombiniraju više metoda kako bi utvrdili vjerodostojnost materijala.
Human Rights Watch, međunarodna nevladina organizacija koja istražuje i izvještava o kršenju ljudskih prava širom svijeta, razvila je metodologiju verificiranja video-materijala preko javno dostupnih alata i uspješno je verificirala neke od materijala.
Iako su u nedostatku podataka i izvjestitelja s terena digitalni alati važni za otkrivanje točnosti, s njima treba postupati oprezno. Kako je pojasnila platforma 404 Media, online alati za otkrivanje slika kreiranih pomoću umjetne inteligencije mogu, ali i ne moraju, ispravno raditi. Uzeli su za primjer viralnu fotografiju za koju Izraelci kažu da prikazuje spaljeno tijelo djeteta ubijenog u nedavnom napadu Hamasa. Alat koji bi trebao raspoznati je li fotografija stvarna, ocijenio je da je fotografija proizvod umjetne inteligencije. Međutim, brojni stručnjaci su rekli kako postoje određene manjkavosti tog alata, a da sve upućuje na to da je fotografija autentična.
I prije sukoba koji je ovaj mjesec krvavo eskalirao, put do pravih i točnih informacija iz Izraela i Palestine bio je otežan. Iako postoje razlike, u obje zemlje medijske su slobode uvelike ograničene. Prema posljednjoj procjeni medijskih sloboda koju provodi međunarodna nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF), Izrael je u “problematičnoj skupini” zemalja, dok je Palestina u onima s “veoma ozbiljnom” situacijom. Prema bodovanju RSF-a, od mogućih 100 bodova koji označavaju zemlju sa slobodnim medijima, Izrael ima 57.57 bodova, a Palestina 37.86.
Palestinski novinari su sustavno izloženi nasilju zbog izvještavanja o događajima na Zapadnoj obali, a izraelskim izvjestiteljima zabranjen je ulazak u Pojas Gaze.
“Pod izraelskom vojnom cenzurom, izvještavanje o raznim sigurnosnim pitanjima zahtijeva prethodno odobrenje vlasti. Osim mogućnosti građanske tužbe za klevetu, novinari mogu biti optuženi i za kazneno djelo klevete i ‘uvrede javne službene osobe’. Postoji zakon o slobodi informacija, ali ga je ponekad teško provesti”, stoji u profilu države Izrael koji je izradio RSF. Stoji i to da arapski novinari u Izraelu nailaze na više poteškoća u svom radu od nearapskih kolega, “prije svega zbog napetosti svojstvenih izraelsko-palestinskom sukobu”.
Kada piše o stanju palestinskog medijskog krajolika, RSF piše kako su na Zapadnoj obali novinari žrtve kršenja slobode medija “i od strane palestinskih vlasti i izraelskih okupacijskih snaga”. U Pojasu Gaze, prijetnja medijima su izraelski vojni napadi i politika koji provodi Hamas. “Hamas i Islamski džihad maltretiraju i ometaju novinare za koje se sumnja da surađuju s Izraelom”, pisao je RSF prije izbijanja najnovijeg sukoba, a sada situacija može biti samo bitno gora.
Otkako je počeo rat, od 7. do 20. listopada potvrđeno je 20 smrti novinara: 17 Palestinca, tri Izraelca i jedan Libanonac.
Napomena: Faktograf.hr surađuje s Metom na suzbijanju dezinformacija na društvenim mrežama kroz Facebookov Third Party Fact-Checking program.
