Pod povećalom

Godina u dezinformacijama: 2023. kroz oči fact-checkera

Elon Musk iz Republike Srpske, zračne luke koje prodaju izgubljenu prtljagu za euro, čudotvorni lijekovi – samo su neke od brojnih dezinformacija koje su se lani širile regijom.

Ovaj članak objavljen je kao regionalna analiza redakcija SEE Check mreže 11. siječnja 2023.


Rat i ratna propaganda, negiranje klimatskih promjena, skepticizam prema cijepljenju, porast broja lažnih oglasa i nagradnih igara, sve raširenija primjena alata umjetne inteligencije (AI) u svrhu dezinformiranja – neki su od izazova za koje redakcije SEE Check mreže smatraju da su obilježile proteklu godinu. Konsenzus među redakcijama koje čine mrežu jest da je priljev dezinformacija u 2023., a u odnosu na 2022. godinu, stalan i stabilan, ali je u 2023. porasla složenost dezinformacija, posebno kad je u pitanju primjena alata umjetne inteligencije. 

Dezinformacijski trendovi

Dezinformacije o ratu u Ukrajini nastavile su se širiti, iako s manje intenziteta. Kako kaže Stefan Janjić, urednik srpskog FakeNews Tragača, “djeluje da je u 2023. među kreatorima dezinformacija konačno došlo do ‘zamora’ od tema rata u Ukrajini i cjepiva”. Međutim, eskalacija nasilja u Pojasu Gaze 7. listopada sa sobom je donijela i obilje dezinformacija. Utjecaj dezinformacijskih i propagandnih kampanja varirao je od države do države, o čemu možete čitati u našoj zajedničkoj analizi iz prosinca 2023. godine. 

Ekološke katastrofe također su poslužile kao povod za razne teorije zavjera vezane za klimatske promjene. Posebno su bili zloupotrijebljeni seizmički događaji i teške vremenske nepogode u Turskoj, Siriji, Maroku, na Havajima, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Kako je primijetio Samo Demšar, zamjenik urednika slovenskog Razkrinkavanja, ovo ljeto posebno je obilovalo dezinformacijama o vremenu i klimi. Istaknuo je teške poplave početkom kolovoza kao očit primjer tog trenda. Demšar je također uočio značajan porast dezinformacija povezanih s LGBTIQ zajednicom tijekom lipnja i srpnja, što se poklapa s Mjesecom ponosa.

Emir Zulejhić, urednik bosanskohercegovačkog Raskrinkavanja, pojašnjava da su se i u 2023. godini suočili sa svim globalnim trendovima dezinformacija – sukobi u Ukrajini i Gazi, prirodne katastrofe, Mjesec ponosa, dezinformacije o pandemiji Covida-19 – ali napominje da u bosanskohercegovačkom kontekstu imaju poseban ugao:

“Sve globalne dezinformacijske teme koje dopiru do nas gotovo uvijek završe umotane u širi narativ koji je u svojoj biti antizapadnjački i antiliberalan. Kakav god događaj bio, gotovo uvijek su SAD i zemlje EU-a, zemlje NATO-a i, općenito, zapadna politika, društvo i vrijednosti ti koji su krivci i meta.”

Fact-checkeri prate i lažno oglašavanje, koje je velik problem na društvenim mrežama. Tako Viola Keta, urednica u albanskom Faktoje, upozorava na porast dezinformacija u kontekstu oglašavanja na internetu koje se prikazuje kao novinarski sadržaj. To osobito uključuje oglase u kojima se koriste imena, fotografije ili videozapisi poznatih ličnosti za prodaju različitih proizvoda, kao i lažne nagradne igre koje koriste falsificirane identitete lokalnih i međunarodnih javnih ličnosti. Ivica Kristović, urednik na Faktografu, ističe problem evolucije prevarantskih taktika tijekom godine:

“Tijekom godine je ova vrsta prevare evoluirala na način da su se početkom godine takvi intervjui pojavljivali u pisanoj formi, dok su krajem godine prevaranti u tim prevarama počeli koristiti umjetnu inteligenciju te generirati audioizjave poznatih osoba kako bi prevare djelovale autentičnije. U tom smislu posebno ističem audio generiranu izjavu hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša, koju smo detektirali u rujnu.”

Lokalni izazovi

Pored globalnih trendova, dezinformatori su u različitim zemljama iskorištavali lokalne okolnosti. Na primjer, dvije masovne pucnjave u Srbiji u svibnju izazvale su val dezinformacija vezanih za te događaje, o čemu smo razgovarali s Vesnom Radojević, urednicom srpskog Raskrikavanja.

“U Srbiji je u ovoj godini dosta pažnje javnosti okupiralo nekoliko događaja – od masovnih ubojstava u osnovnoj školi i u okolini Mladenovca, preko krize na Kosovu i izbora do ekonomske krize. Tako su odmah nakon masovnih pucanja medije preplavile navodne izjave ubojica, informacije s njihovih saslušanja, detalji s mjesta zločina, itd. U većini slučajeva to su bili neutemeljeni tekstovi. Vrlo često o događajima koji okupiraju pažnju, mainstream mediji u Srbiji izvještavaju neprofesionalno, uz niske standarde i nepoštovanje Kodeksa novinara.”

U Srbiji su tijekom 2023. održani parlamentarni i lokalni izbori, koji su također bili popraćeni raznim oblicima dezinformiranja. Kao glavni izvor manipulativnih vijesti Radojević navodi mainstream medije. Pojašnjava da su političari, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, dominirali na listi proizvođača dezinformacija:

“Već godinama unazad, mogu slobodno kazati, najveći dezinformatori su predstavnici najviših vladajućih struktura, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. On u svojim rukama ima i medije koji su izrazito neprofesionalni i pristrani prema vlastima. To su obračunski listovi, a ne mediji, zapravo, i sudjeluju u jednom potpunom sluđivanju javnosti dezinformacijama i negativnim kampanjama.”

Radojević primjećuje i prisutnost polarizirajućih narativa u medijima, gdje je često prisutan scenarij “mi protiv njih”, u kojem se vladajuća stranka prikazuje pozitivno, dok se opozicija optužuje za urotu protiv interesa Srbije.

Stefan Janjić iz Fake News Tragača naglašava da je većina njihovih napora usmjerena na razotkrivanje dezinformacija koje kruže društvenim medijima. Iako su mainstream mediji postali nešto oprezniji u širenju eksplicitnih dezinformacija, vjerojatno pod utjecajem Metinog programa koji ograničava domet lažnog sadržaja, Janjić ističe da narativne strategije u medijima nisu pokazale značajnu inovativnost. Mediji se i dalje oslanjaju na reciklirane manipulacije, što ukazuje na stalni problem s kvalitetom i integritetom širenja informacija.

“Primjećujemo pad broja dezinformacija koje direktno i nedvosmisleno možete osporiti dokazima. Rekao bih da je većina redakcija, čak i krajnje tabloidnih, postala oprezna pa radije umjesto otvorenog laganja biraju suptilnije tehnike manipulacije i propagande. Dakle, njihova namjera je i dalje jasno vidljiva, svakodnevno krše Kodeks novinara, ali je eksplicitnih laži manje – barem prema našem iskustvu. Zašto je to tako? Pretpostavljam da iza ovog trenda ne stoji bilo kakvo moralno prosvjetljenje i zalaganje za istinu, već briga za vidljivost. Meta program doprinio je tome da lažne objave budu manje vidljive na Facebooku i Instagramu, što direktno utječe na zaradu manipulatora, vjerujem da dvaput razmisle prije nego što na pisanje teksta.”

Još jedan okidač za dezinformacije u Srbiji bio je incident u Banjskoj, regiji na sjeveru Kosova, gdje je najmanje 30 naoružanih muškaraca opkolilo samostan u blizini srpske granice. Ovaj događaj bio je značajan razlog za zabrinutost među fact-checkerima u Albaniji, koji su ga naveli kao jedan od ključnih događaja prethodne godine za generiranje dezinformacija. Druge prevladavajuće teme u Albaniji, kažu fact-checkeri, obuhvaćaju niz pitanja, uključujući domaću politiku, propagandu, narativ o “velikoj Albaniji”, a koji često dolazi iz Srbije, kao i složene bilateralne odnose Albanije i Grčke.

Izborna i neizborna godina

U Crnoj Gori u 2023. godini održani su lokalni, predsjednički i parlamentarni izbori, što je u kontekstu dezinformacija u prvi plan dovelo izborne teme i narative. Kako kaže Darvin Murić, urednik crnogorskog Raskrinkavanja:

“Ono što je bilo specifično je trend objavljivanja lažnih istraživanja javnog mnijenja na društvenim mrežama, portalima, ali čak i na sajtovima i stranicama pojedinih partija koje su sudjelovale u izborima. Čak smo imali i istraživanje nepostojeće istraživačke kuće koja se uvijek javi pred izbore u Crnoj Gori. Ovog puta su tvrdili da su ispitali više od polovine građana u Crnoj Gori, a njihovo ‘istraživanje’ objavilo je mnogo medija, naročito onih koji su bili jasno opredijeljeni koga podržavaju u izbornoj trci.”

Popis stanovništva u Crnoj Gori također je izazvao značajnu količinu dezinformacija, potaknutih političkim i etničkim tenzijama. Osvrćući se na godinu iza nas, Murić primjećuje da je “2023. bila intenzivnija u pogledu dezinformiranja, iako smo prošle godine tijekom prvih mjeseci ruske agresije na Ukrajinu mislili da se ti rekordi ne mogu oboriti”.

U Bosni i Hercegovini u godini bez izbora, nije bilo značajnih lokalnih incidenata koji su doprinijeli povećanju dezinformacija. Međutim, Zulejhić ističe da su bosanskohercegovački mediji, kao i mediji iz okolnih zemalja, preplavili društvo velikom količinom novih dezinformacija iz susjedstva. To se odnosi na informacije o izborima i masovnim pucnjavama u Srbiji, izborima i popisu stanovništva u Crnoj Gori, kao i pucnjavi u Banjskoj.

“Ne treba nam nikakav novi veliki lokalni događaj da bismo imali poplavu dezinformacija. U BiH su repetitivne dezinformacije koje se javljaju svake godine u isto vrijeme dovoljno velik problem. Puno je godišnjica različitih ratnih zločina koji su se dogodili u BiH devedesetih godina, a koje znaju potaknuti pojavu ponavljajućih dezinformacija i različitih narativa temeljenih na njima, poput godišnjice genocida u Srebrenici 11. srpnja. Pored godišnjica ratnih zločina, drugi događaji koji pokreću val dezinformacija u Bosni i Hercegovini oni su koji se donekle tiču njene državnosti, kao što su Dan državnosti BiH (25. studenog), Dan nezavisnosti (1. ožujka), Dan Republike Srpske (9. siječnja), dan uspostavljanja Daytonskog sporazuma (21. studenog) i Dan potpisivanja Dayonskog sporazuma (14. prosinca), rekao je Zulejhić za SEE Check.”

Uzimajući u obzir dezinformacije koje se ponavljaju svake godine na određene datume, Raskrinkavanje je 2023. počelo eksperimentirati s konceptom “prebunkinga”. Ovaj pristup, koji se oslanja na ranija iskustva i podatke, teži proaktivnom upozoravanju javnosti na moguće lažne tvrdnje i narative, pružajući činjenice još prije nego što se neistinite tvrdnje pojave. Glavni cilj je umanjiti utjecaj dezinformacija prije nego steknu širu popularnost.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Prijetnje i tužbe

Fact-checkeri u jugoistočnoj Europi ne suočavaju se samo s izazovima identifikacije i razotkrivanja dezinformacija, već i s problemom uznemiravanja. Istraživanje koje su u lipnju 2023. proveli Faktograf i organizacija “Zašto ne?”, izdavač portala Raskrinkavanje.ba, bavi se napadima na fact-checkere od strane političara i političarki, javnih osoba, kao i kampanjama koje se protiv fact-checkera vode na društvenim mrežama. Darvin Murić ovako opisuje iskustvo crnogorskog tima:

“Nerijetko smo meta desničarskih portala koji šire dezinformacije, ali to je nešto na šta smo kao fact-checkeri, nažalost, i navikli.”

Studija Faktografa pokazuje da je uznemiravanje posebno intenzivno među redakcijama i fact-checkerima koji sudjeluju u Metinom programu provjere činjenica. Sudjelovanje u ovom programu, čiji je cilj suzbijanje dezinformacija na Metinim mrežama Facebooku i Instagramu, povećava vidljivost fact-checkera koji postaju mete uznemiravanja, što odražava kontroverznu prirodu njihovog rada u sve više polariziranom okruženju dezinformacija. Ovaj nalaz rezonira s iskustvima Demšara iz slovenskog Razkrinkavanja, čiji je izdavač udruga “Oštro”:

“Otkako smo 2022. godine postali nezavisni fact-checkeri za Metu, ponekad primamo prijetnje u vezi sa sadržajem koji provjeravamo, budući da korisnik može vidjeti tko je označio njegovu objavu u Facebook alatu i okrivljuje ‘Oštro’ za pokušaj skrivanja istina.”

Studija otkriva i zabrinjavajući trend: novinarke koje se bave provjerom činjenica često su nerazmjerno izloženije uznemiravanju, što potvrđuju iskustva Viole Kete. Keta je na čelu redakcije albanskog portala Faktoje, koju uglavnom čine žene i s nama je podijelila mučna iskustva s kojima se suočavaju u svom radu:

“Rad našeg tima imao je ličnu cijenu. Suočili smo se s ponižavajućom kampanjom, posebno intenzivnom u svibnju, u predizborno vrijeme. Ovu kampanju karakterizirala je distribucija dezinformacija, uvreda i omalovažavanja na društvenim mrežama, te manipuliranih fotografija usmjerenih na članove tima Faktoje. Bilo je i emisija u kojima su gostovali takozvani stručnjaci koji su napadali Faktoje, bez prisustva naših predstavnika.”

Pored direktnog uznemiravanja, fact-checkeri se suočavaju i s pravnim izazovima, posebno u vidu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbe). Cilj ovih tužbi je zastrašivanje i ušutkivanje onih koji govore o pitanjima od javnog interesa, stvarajući ozbiljne pravne prepreke za one koji provjeravaju činjenice. Radojević iz Raskrikavanja otkrila je da su se tijekom 2023. suočili s 14 SLAPP tužbi, što ukazuje na pravne rizike koji su povezani s razotkrivanjem dezinformacija. Faktograf se trenutno suočava sa šest tužbi vezanih za provjeru izjava javnih osoba. Bosanskohercegovački portal Raskrinkavanje bori se sa sličnim pravnim izazovima. I Stefan Janjić kaže da se njegov tim suočio s nekoliko prijetnji tužbama, koje ipak nisu rezultirale stvarnim pravnim postupcima.

Naglašavajući značaj ovog problema, redakcija SEE Check mreže pisala je o izazovima koje SLAPP tužbe predstavljaju za fact-checkere u jugoistočnoj Evropi u listopadu prošle godine. Naša analiza ukazuje na zabrinutost unutar fact-checking zajednice, budući da se SLAPP tužbe sve češće koriste kao alati za ometanje rada onih koji se trude razotkriti i suzbiti dezinformacije.

Izgledi za 2024.

Govoreći o svojim očekivanjima za 2024. godinu, fact-checkeri predviđaju kontinuiranu borbu protiv dezinformacija, a očekuju porast dezinformacija koje generiraju alati umjetne inteligencije, kao i njihovu sve veću sofisticiranost. Stefan Janjić smatra da će postati sve zahtjevnije razotkrivati dezinformacije i osporavati tvrdnje.

“Ranije smo, u okviru treninga koje smo organizirali, mogli građanima poručiti: ‘Ako vam je nešto sumnjivo, dobro se zagledajte, možda ćete uočiti detalj koji odskače’. Sada ulazimo u eru manipuliranja masprodukcijom krajnje uvjerljivih i sofisticiranih lažnih sadržaja, bit će užasno teško ustanoviti što je zaista istina. Nadam se da će napredak softvera za prepoznavanje deepfakea pratiti napredak samog deepfakea.”

U Sloveniji i Hrvatskoj postoji povećana zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na integritet predstojećih europskih izbora, s obzirom na ogroman potencijal sofisticiranih alata umjetne inteligencije da generiraju uvjerljiv lažan sadržaj.

“S obzirom na to da su se ove godine pojavile AI generirane snimke izjava javnih osoba, uglavnom vezanih uz prevare s lijekovima, druge godine očekujemo da će se isti alati koristiti, ali za potrebe izbora – odnosno da bi se na društvenim mrežama i u medijskom prostoru mogle pojaviti lažne izjave političara, ali vezane za izbore”, kaže Faktografov Ivica Kristović.

Redakcije Faktografa i bosanskohercegovačkog Raskrinkavanja računaju na intenzivan rad uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj te lokalnih izbora u BiH.

Fact-checkeri dijele očekivanje da će 2024. godina donijeti rast količine dezinformacija. 

“S napretkom umjetne inteligencije, kontinuiranim oružanim sukobima, krhkom situacijom na Zapadnom Balkanu, kao i nadolazećim izborima u mnogim zemljama, u zemljama regije, Evropi i šire, očekujemo intenzivan protok dezinformacija”, komentira Viola Keta.

Darvin Murić iz crnogorskog Raskrinkavanja ukazuje na inherentno nepredvidivu prirodu fact-checking novinarstva, koje je pod značajnim utjecajem globalnih događaja:

“Bavimo se poslom koji je dominantno nepredvidiv i ovisi o globalnim događajima koji proizvode valove dezinformacija. Ovdje bih prije rekao što želim, a ne šta očekujem – što manje velikih globalnih događaja.”

Međutim, nisu sve perspektive tmurne. Unatoč izazovima, Vesna Radojević ostaje optimistična u pogledu stalne predanosti njezine mreže i kolega u zaštiti slobode medija i činjenično utemeljenog izvještavanja. 

“Najmanje što očekujem jeste da naša mreža i sve kolege iz regije rade i dalje predano i budu bastioni slobode medija, profesionalnih standarda i glorificiranja činjenica, ne manipulacija, poručuje Radojević.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.