Razotkriveno

Moldavac osumnjičen za tešku nesreću na autocesti nije imao radnu dozvolu u Hrvatskoj

Policija je potvrdila da Moldavcu u Hrvatskoj nije izdana dozvola za boravak i rad, a nije mu odobren niti privremeni ili stalni boravak.
Screenshot: Nova TV

Facebookom se širi netočna informacija o Moldavcu koji je osumnjičen za izazivanje prometne nesreće u karlovačkoj županiji i za ilegalno prevoženje jedanaestero migranata. Nakon što je napokon, poslije par dana nagađanja, utvrđeno da u prometnoj nesreći, koja je odnijela tri života, vozač automobila bio državljanin Moldavije, 14. siječnja se pojavila netočna tvrdnja da on u Hrvatskoj ima izdanu dozvolu za boravak i rad.

“TRGOVINA LJUDIMA SA SMRTNIM POSLJEDICAMA U HRVATSKOJ DOBIVA BLAGOSLOV MUP I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE…
Poznati svi detalji strašne nesreće na A1: osumnjičen strani državljanin s izdanom radnom dozvolom i boravkom u Republici Hrvatskoj od strane MUP je Moldavac, lagao je policiji, a migrante je vozio i u prtljažniku
Muškarcu koji je isprva tvrdio da je suvozač sada je određen pritvor”, dio je statusa korisnika Facebooka (arhiviran ovdje).

Screenshot/Facebook

U ostatku dugačkog statusa kopirani su dijelovi medijskih izvještaja o tada najnovijim detaljima prometne nesreće i njenim sudionicima. Ti se izvještaji temelje na priopćenju Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu u kojem je napisano da je predložen i određen istražni zatvor protiv osumnjičenog 30-godišnjeg moldavskog državljanina. Istog je dana, 14. siječnja, nastao i status u kojem se tvrdi da je osumnjičenik imao “blagoslov MUP-a” jer mu je MUP izdao dozvole.

Policija demantirala tvrdnje o radnoj i boravišnoj dozvoli

S obzirom na to da se korisnik Facebooka referirao na konkretan događaj — prometnu nesreću koja se dogodila kod Neretića 6. siječnja 2024. godine o kojemu postoje službeni izvještaji državnih organa, zatražili smo od policije da nam potvrdi točnost tvrdnji vezanih uz status osumnjičene osobe.

“Vezano uz Vaš upit, obavještavamo da osumnjičenoj osobi nije izdana dozvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj niti mu je odobren privremeni ili stalni boravak u RH. S obzirom da govorimo o osumnjičenoj osobi i da je nakon podnošenja kaznene prijave od strane policije svo daljnje postupanje preuzelo nadležno državno odvjetništvo, druge detalje ne možemo iznositi”, stoji u kratkom odgovoru koji je Policijska uprava karlovačka dostavila Faktografu.

Karlovačka je policija još na dan nesreće obavijestila javnost da se nesreća dogodila i da slijedi daljnje kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih okolnosti, kao i utvrđivanje identiteta svih sudionika. Tada je izvijestila da se prometna nesreća dogodila na 48 km autoceste A-1, kod Netretića te da je osobni automobil mađarskih nacionalnih oznaka udario automobil riječkih registracija. Identitet muškarca koji je upravljao vozilom mađarskih tablica tada nije bio poznat. Kasnije je tek otkriveno da je riječ o državljaninu Moldavije.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Prevozio više osoba u vozilu od dozvoljenog broja

Rezultati očevida s mjesta događaja, od 6. siječnja (1, 2), pokazali su da je muškarac neutvrđenog identiteta, “koji je uslijed nepropisnog kretanja vozilom voznom trakom iz pravca juga prema sjeveru odnosno prema Karlovcu, najprije udario u metalnu zaštitnu ogradu nakon čega je u nekontroliranom kretanju i zanošenju vozilom prešao centralni pojas autoceste i prešao na suprotnu kolničku traku, gdje je prednjom stranom vozila udario u prednji dio osobnog automobila riječkih registarskih oznaka s kojim je u pravcu Rijeke upravljao 48-godišnjak”.

U prometnoj nesreći smrtno je stradalo dvoje hrvatskih državljana, 48-godišnji vozač i 47-godišnja putnica te jedan putnik iz vozila mađarskih oznaka (neutvrđenog identiteta). Ukupno 12 osoba je ozlijeđeno.

U međuvremenu su u medije počele pristizati informacije od kojih su neke dobivene od neimenovanih izvora iz istražnih tijela da je glavni osumnjičenik državljanin Moldavije koji je isprva tvrdio da je sjedio na mjestu suvozača. “Karlovačka policija, međutim, Moldavcu ne vjeruje. Smatraju da je upravo on sjedio za volanom terenca i da izjavom da je bio suvozač samo nastoji sa sebe odvratiti pažnju, svjestan tragedije za koju bi mogao biti odgovoran”, pisao je Jutarnji list 7. siječnja. Dnevnik.hr je sljedećeg dana, 8. siječnja, pisao kako policija pokušava do kraja rasvijetliti slučaj, no da je “komunikacija sa stranim državljanima jedva je moguća, što znatno otežava istragu”. Portal navodi i to da su dvojica stranaca, Moldavac i 15-godišnji Egipćanin zbrinuti u zagrebačkoj bolnici i da je obojici operirana kralježnica.

Karlovačko županijsko državno odvjetništvo je 8. siječnja objavilo novo priopćenje u kojemu je navelo da su ispitana dva svjedoka te da je potvrđen identitet dvije osobe koje su “u trenutku nastanka prometne nesreće bile u osobnom vozilu marke Mitsubishi Pajero čiji je vozač, prema dosad utvrđenom, uzrokovao prometnu nesreću”.

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu je potom, u posljednjem priopćenju, objavilo kako je 13. siječnja zaprimilo kaznenu prijavu karlovačke policije protiv državljanina Moldavije zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće i kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj. Postoji sumnja, navodi ŽDO, da se osumnjičenik nastojao materijalno okoristiti ilegalnim prevoženjem stranih državljana. On je prevozio jedanaest osoba (deset državljana Egipta i jednog državljanina Sirije) “koji su prethodno nezakonito i mimo granične kontrole” ušli u Hrvatsku. “Osnovano se sumnja da ih je smjestio u vozilo na način da ih je dio bio u prtljažnom prostoru vozila koje nije namijenjeno za prijevoz putnika i nema ugrađena sjedala i sigurnosne pojaseve, svjestan kako ih takvim nehumanim postupanjem i u takvim uvjetima dovodi u opasnost i ugrožava njihovo zdravlje”, navodi ŽDO u Karlovcu.

Prometna nesreća bivšeg ministra Marija Banožića

U status je, između paragrafa kopiranih iz medija, umetnut i autorov komentar o prometnoj nesreći bivšeg ministra obrane Marija Banožića:

“MUP je trebalo manje od 5 radnih dana da podnese kaznenu prijavu protiv stranog državljanina Moldavije bez da su utvrđene okolnosti izazivanja prometne nesreće s posljedicom smrti dvoje državljana Republike Hrvatske dok imamo primjer za ubojstvo s izravnom namjerom radi izazivanja prometne nesreće s posljedicom smrti Gorana Šarića od strane Maria Banožića do danas nije podignuta optužnica niti je obavljeno prvo saslušanje osumnjičenika a prošla su skoro 2 mjeseca od ubojstva…”

Nije do kraja jasno što je autor gore citiranog statusa htio pokazati digresijom koju je napravio kako bi usporedio ovu prometnu nesreću i onu u kojoj je bio bivši ministar. Policija je šest dana nakon nesreće podnijela kaznenu prijavu protiv moldavskog državljanina. Točno je da je u slučaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom, za čije je izazivanje osumnjičen bivši ministar Banožić proteklo dulje vrijeme. Ta se prometna nesreća dogodila 11. studenog 2023. godine u blizini Vinkovaca, a policija je 1. prosinca, kako su mediji pisali “u tajnosti”, podnijela kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra. Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima priopćilo je 5. siječnja da je donijelo rješenje o provođenju istrage protiv Banožića “zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu”.  Navedeno je rješenje 22. prosinca 2023. godine upućeno okrivljeniku Banožiću.

Prema dostupnim podacima, ni u slučaju Banožića, a niti u slučaju moldavskog državljanina, još nisu podignute optužnice već su postupci u fazi državnoodvjetničke istrage. Razlika između Banožića i moldavskog državljanina je u tome što bivši ministar nastavak procesa čeka na slobodi, dok je moldavskom državljaninu sudac istrage Županijskog suda u Karlovcu odredio istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, dok je odbio prijedlog državnog odvjetništva da mu se pritvor odredi i radi opasnosti od ponavljanja djela.

Dezinformacije i napadi na strane radnike

Također, nije jasno otkud autoru statusa podatak da je osumnjičenik za nesreću kod Netretića strani radnik, odnosno državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi na temelju izdane dozvole za boravak i rad.

Državljanin treće zemlje (stranac koji nije državljanin država članica Europskog gospodarskog prostora) može raditi u Hrvatskoj na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. O izdavanju dozvole za boravak i rad odluku donosi policijska uprava. Prošle je godine ukupno izdano 172 499 dozvola za boravak i rad. Od toga je 112 981 izdano za novo zapošljavanje. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2023. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38 236), Srbije (24 028), a zatim Nepala (23 493) i Indije (15 627).

U Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. Međutim, kako upozorava pučka pravobraniteljica i organizacije civilnog društva (1, 2, 3) strani su radnici pogotovo oni neeuropskog porijekla poput Nepalaca i Indijaca sve češće izloženi predrasudama, diskriminaciji i nasilju.

Hrvatski mediji navode da se u mjesec dana dogodilo barem sedam fizičkih napada na strane radnike. Kako je za RTL televiziju rekao Durga Adhikari iz Udruženja Nepalaca u Hrvatskoj, žrtva posljednjeg napada bio je platformski radnik, dostavljač hrane kojega su napadači dozvali k sebi lažnom narudžbom. Dostavljač iz Pakistana dobio je narudžbu i kad je donio hranu, lokalci su ga napali, zbog čega je sada u bolnici. Po sličnoj su špranci, izvijestio je RTL, organizirani napadi krajem prosinca u zagrebačkoj Dubravi i u Sesvetama: dostavljače su domaćini dočekali uz prijetnje nožem.

Strani radnici i migranti postali su jedna od glavnih tema političara na desnici, o čemu rado govore u saborskim klupama, pred televizijskim kamerama i na društvenim mrežama. Također, rasistički i ksenofobni komentari usmjereni protiv stranih radnika sve su prisutniji i kod drugih korisnika na društvenim mrežama (1, 2, 3). Posljednja je lavina takvih komentara pokrenuta nakon novogodišnje noći, odnosno dočeka Nove godine na glavnom zagrebačkom trgu zbog činjenice da su se slavlju pridružili i “tamnoputi” strani državljani. Kako je Faktograf ranije pisao, neki su korisnici društvenih mreža, a zatim i pojedini portali (1, 2) otišli korak dalje od podrugljivih i uvredljivih komentara, iznoseći optužbe protiv neimenovanih stranaca s dočeka. Zagrebačka policija, međutim, nije zabilježila nikakve incidente u koje su navodno bili uključeni strani radnici u novogodišnjoj noći.

U statusu koji smo u ovom tekstu analizirali također postoje naznake da se kaznena djela počinjena početkom mjeseca na hrvatskim cestama žele netočno pripisati stranim radnicima i na taj ih način dodatno diskreditirati. Suprotno tvrdnjama nekih Facebook korisnika, u krijumčarenje ljudi i tešku prometnu nesreću koja se dogodila početkom godine, nije uključen strani radnik, odnosno osoba čiji je status u Hrvatskoj reguliran radnom i boravišnom dozvolom. Stoga ocjenjujemo da je riječ o još jednoj dezinformaciji.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.