Satirični sadržaji na društvenim mrežama već su godinama plodno tlo za širenje teorija zavjera (1, 2, 3, 4). Dok ih pojedini korisnici dijele kako bi se našalili s bizarnostima koje kruže digitalnim okruženjem, drugi ih uzimaju zaozbiljno i doprinose širenju dezinformacija. Na sličan način funkcioniraju i sadržaji kreirani digitalnim alatima, primjerice, uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Koliko god izgledali ili zvučali nerealno, doći će i do dijela publike koja ih tretira kao stvarne.
Posljednjih dana na društvenim mrežama širi se tvrdnja koja je kombinacija to dvoje: satire i AI-a. Neki su korisnici Facebooka dijelili fotografiju drona u obliku goluba kojemu se navodno istrošila baterija usred čega se srušio na Dolcu, najpoznatijoj zagrebačkoj tržnici.
“Jedan od dronova za nadzor građana upravo snimljen na dolcu. Vjerojatno je ostao bez baterija pa se ugasio i pao. Fotografiju je poslao čitatelj. Pametnom dosta. Preuzeto”, sadržaj je jednog od postova na Facebooku (objavljen 1. lipnja 2024. godine, arhiviran ovdje).
Korisnik, međutim, nije naveo važnu informaciju – odakle je sadržaj preuzet. Naime, izvor je satirična Facebook stranica Uklonimo HAARP sa Hrvatske zemlje.
Socijalni eksperiment koji još uvijek traje
Stranica je kreirana u travnju 2015. godine, a njeni administratori su otada objavljivali različite sadržaje. Bili su to uglavnom satirični odgovori na aktualne teorije zavjere: HAARP, chemtrails, 5G, masoni i slično. Stranicu je u kratkom vremenu zapratilo oko 1 500 korisnika, a mnogi od njih bili su uvjereni da se radi o točnom i istinitom sadržaju.
U srpnju 2015. godine administratori su objavili status u kojem priznaju da je sadržaj stranice izmišljen te da se radi o “socijalnom eksperimentu”. “Zanimalo nas je dokle ide granica gluposti. Sve objave i slike su falsificirane uglavnom u Photoshopu. Hvala svima na ugodnim paranoičnim komentarima i porukama”, dio je Facebook statusa spomenute stranice (arhiviran ovdje).
Unatoč toj objavi, mnogi su pratitelji ostali uvjereni da je stranicu preuzeo netko treći, što su administratori demantirali u jednom od sljedećih postova. Stranica je ostala aktivna, a da je riječ o podrugljivim i satiričnim sadržajima naznačeno je i u osnovnim informacijama o njoj, gdje stoji oznaka “Comedian”.
Status s “golubom-dronom” objavljen je krajem svibnja na satiričnom profilu
Post koji je na toj stranici objavljen 27. svibnja 2024. godine o golubu-dronu koji se navodno srušio kod zagrebačke tržnice postao je viralan u samo par dana. Do objave ovog teksta post je imao preko 520 reakcija i 180 komentara te je podijeljen više od 940 puta. Dok su brojni korisnici propitivali autentičnost fotografije, dio korisnika izrazilo je zabrinutost i ozbiljno je shvatio mogućnost špijuniranja lažnim golubovima.
Korisnici iz Bosne i Hercegovine također su preuzimali taj sadržaj, pišući kako se golub-dron srušio u Živinicama, gradu u sjeveroistočnom dijelu zemlje.
“Jedan od dronova za nadzor građana u BiH upravo viđen u Živinicama. Vjerojatno je ostao bez baterija pa se ugasio i pao. Fotografiju poslao čitatelj jednom od BIH portala”, pisao je Viteški portal 1. lipnja 2024. godine (arhivirano ovdje).
Istog je dana takav status imala i Facebook stranica Balkan x portal. Također je poprilično viralan (85 dijeljenja do objave ovog teksta). Sadržaj je veoma sličan onome koji je objavljen par dana ranije na stranici Uklonimo HAARP sa Hrvatske zemlje samo što je tržnica Dolac zamijenjena gradom Živinice.
AI iskorištena za ismijavanje teorije zavjere
Fotografija uređaja za nadzor građana zamaskiranog u goluba širila se na drugim jezicima i drugim platformama (X, 9GAG, Reddit, BitChute, TikTok, Instagram). I ondje se moglo zateći dvije grupe komentatora i djelitelja: oni koji su post ozbiljno shvatili te oni koji upozoravaju da se radi o sadržaju generiranom uz pomoć umjetne inteligencije.
Preko Googleove obrnute pretrage slika pokušali smo doći do izvora fotografije. Najstariji rezultat koji ta tražilica nudi je objava od 25. svibnja 2024. godine s Threadsa, manje popularne Metine društvene mreže. Objavio ju je profil “runswithscissorsinthedark” u čijem se opisu može vidjeti da se također radi o satiri (“Humor. Satire. Snark. WOKE”).
Nakon što je taj korisnik objavio sliku goluba-drona, drugi korisnik ga je zamolio da “ne koristi AI kako bi dao odobrenje za redikuloznu teoriju zavjere”. On je na to odgovorio: “Koristio sam AI da ismijavam redikulozne teorije zavjere. Žao mi je što u tome niste vidjeli humor”.
“Ptice nisu stvarne” još je jedan sociološki eksperiment
Radi se o sada već poznatoj parodiji na teorije zavjere koju je inicirao Amerikanac Peter McIndoe. Stvorio ju je 2017. godine, sasvim spontano, kada su se na ženskom maršu u Memphisu sukobile različite skupine (pristaše i protivnici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa). McIndoeu, tada studentu, palo je na pamet podići transparent koji nema nikakve veze s temom prosvjeda pa je nosio natpis “Ptice nisu stvarne”.
Kasnije je skupio velik broj simpatizera te je sam nastupao u medijima promovirajući teoriju da su ptice zapravo bespilotne letjelice kojima vladajući nadziru građane. Sadržaji koje je taj “pokret” objavljivao na društvenim mrežama oponašali su one iz zavjeraških krugova (posebice QAnona) te stvorili dojam da je uistinu riječ o novoj teoriji zavjere.
Iako su se pokretu pridružili ljudi koji su odmah bili svjesni da je riječ o dobroj zabavi i ismijavanju teorija zavjera, dio ljudi je zaista počeo sumnjati da ptice ne postoje. Istovremeno, dio medija je McIndoea shvatio ozbiljno, odnosno, povjerovao je da on i ljudi oko njega zaista vjeruju u teoriju koju plasira javnosti. Riječ je zapravo o “zavjeri unutar zavjere” i kolektivnoj zafrkanciji.
Taj je trend došao i do nas. Otvarane su Facebook grupe i stranice “Ptice nisu stvarne” (1, 2) čijim je administratorima namjera bila kolektivna zabava. Naravno da se i ondje pojave svojevrsni uljezi: oni koji zaista misle da ptice ne postoje te oni koji zaista misle da toliko ljudi sumnja u postojanje ptica.
McIndoe je nakon 2021. godine izašao iz uloge “zavjeraša” i počeo davati ozbiljne izjave za medije (1, 2), objašnjavajući svoje motive za pokretanje i održavanje parodije. U principu, slično se dogodilo i s domaćom stranicom Uklonimo HAARP sa Hrvatske zemlje. Pokretači parodije objasnili su svoje pozicije, ali se ta informacija putem izgubila, a dezinformacija nastavila lutati digitalnim okruženjem.
Dronovi u obliku ptica postoje, ali ne koriste se masovno
Proizvodnja i korištenje bespilotnih letjelica već je uzela maha, a znanstvenici inženjeri pokušavaju osmisliti i one koje oponašaju žive letače. Istraživači sa Sveučilišta Stanford razvili su dron PigeonBot, dron koji oblikom izgleda poput ptice, ali je i dalje prostim okom vidljivo da se radi o uređaju. Nizozemska kompanija Guard From Above, ranije poznata po treniranju orlova koji ruše dronove, razvila nešto napredniji model ptice-drona Evolution Eagle.
Međutim, oponašati let ptica nije nimalo jednostavno. Ptice imaju mogućnosti letenja prema gore i naprijed istim zamahom krila dok većina bespilotnih letjelica imaju različite instrumente za generiranje ove dvije sile. Važan je i materijal, a umjetnim se ne može replicirati stvarni let ptica.
Dronovi i druge letjelice također zahtijevaju mnogo motora, senzora i kontrolnih petlji. Teško da ih se sve može strpati u veličinu jednog goluba (primjerice ovog koji se dijeli na društvenim mrežama), a da se ne izgubi na uvjerljivosti.
Razvoj tehnologije za sobom donosi i upozorenja stručnjaka o ugrozi privatnosti i invazivnom nadzoru građana. Dronovi (iako korisni u brojnim sektorima poput službi za spašavanje, poljoprivredi, istraživanju prirode) posebno su opasni jer mogu nadzirati ljude s dovoljne distance, a uz minimalnu vidljivost. Engleska nevladina organizacija Privacy International drži da “nadzor dronovima omogućuje široko i sustavno praćenje i prikupljanje detaljnih podataka o aktivnostima i kretanju pojedinaca, što predstavlja ozbiljnu prijetnju osobnoj privatnosti i s njom povezanim slobodama”.
Iako postoji realna bojazan od prekomjernog nadzora koji mogu provoditi vlade i privatne korporacije, a razvojem i pristupačnošću tehnologije, postat će im lakše ga provoditi, ne postoje nikakve potvrde ili dokazi da se to čini dronovima koji izgledaju poput ptica (a da, pri tome, prave ptice uopće ne postoje).
