Udruga U ime obitelji doživjela je još jedan neuspjeh na Ustavnom sudu. Ovoga puta nije uspjela srušiti Zakon o državnim maticama s pripadajućim Pravilnikom koji propisuju uvjete za upis promjene spola u maticu rođenih.
Ustavni sud većinom glasova nije prihvatio (1, 2) prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka 9.a Zakona o državnim maticama, kao ni prijedlog za ocjenu ustavnosti Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanja uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu. Oba prijedloga za ocjenu ustavnosti podnijela je udruga U ime obitelji na čijem je čelu Željka Markić.
Ustavni sud vrlo je brzo donio obje „odbijenice“. Prijedloge je udruga podnijela 14. veljače ove godine, a Ustavni sud je o njima odlučio već nakon nepuna četiri mjeseca, na sjednici 6. lipnja.
S većinom na Ustavnom sudu nisu se složili suci Miroslav Šumanović i Davorin Mlakar te su priložili izdvojena mišljenja.
Ustavni sud već je jednom, 2021. godine razmatrao prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 9.a Zakona o državnim maticama kada je, također većinom glasova, odbio prijedlog koji je tada podnio Andrija Laboš iz Samobora.
Promjena spola i transrodnost opsesivna je tema udruge U ime obitelji i čitavog niza klerikalno desnih udruga, inicijativa i pojedinaca koji pokušavaju na sve moguće načine osporiti pravo osobe na slobodno izražavanje svoje rodne i spolne pripadnosti kao i s tim povezana zakonska rješenja.
Ta tema nije zaobišla ni političke stranke. Tako je Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta u prošlom sazivu Sabora pokušao progurati prijedlog izmjena Zakona o državnim maticama, pa je i u nedavnim dogovorima oko koalicije DP-a i HDZ-a tražio da se u budući koalicijski sporazum uvrsti brisanje mogućnosti promjene spola. Je li to i uvršteno ne može se pouzdano znati jer je sadržaj Koalicijskog sporazuma ostao tajan, ali ni do kakvih promjena ne bi trebalo doći nakon ovakve odluke Ustavnog suda.
Zakon o državnim maticama
U prijedlogu za ocjenu ustavnosti, udruga U ime obitelji pokušala je osporiti članak 9.a Zakona o državnim maticama koji glasi: „Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove“.
U nastavku članka još piše da će se način prikupljanja medicinske dokumentacije i utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili života u drugom rodnom identitetu propisati posebnim propisom. To je potom i razrađeno u Pravilniku kojeg je U ime obitelji također pokušala osporiti, a o tome ćemo nešto kasnije u tekstu.
Za članak 9.a Zakona o državnim maticama Markićkina udruga u prijedlogu Ustavnom sudu ustvrdila je da je u suprotnosti s člancima 3., 5., 59. i 70. Ustava, koji jamče vladavinu prava, poštivanje pravnog poretka, pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdrav život.
„Obzirom na činjenicu da zakonodavac na Ustavom propisani način – zakonom, nije propisao pod kojim pretpostavkama, tko, kada, do kada, koliko puta itd. smije promijeniti spol odnosno zakonom nisu propisane temeljne materijalno pravne pretpostavke zaštite zdravlja odnosno zdravstvene zaštite u pogledu uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu odredbe članka 9.a Zakona o državnim maticama su suprotne Ustavu“, dio je primjedbi citiran u rješenju Ustavnog suda.
Pojednostavljeno, temeljni argument U ime obitelji je da se Zakonom o državnim maticama, a posebno pripadajućim Pravilnikom, zapravo regulira promjena spola, a da se ona nikako ne može propisivati podzakonskim aktima.
Stav Ustavnog suda je potpuno oprečan – suci naglašavaju da je ovdje riječ o tehničkim pitanjima, ne o uvjetima za promjenu spola nego o dokumentaciji koja je potrebna radi upisa promjene spola u maticu rođenih. Istodobno pojašnjavaju da pojam “promjene spola” u kontekstu izmjene podataka upisanih u državnoj matici podrazumijeva i “život u drugom rodnom identitetu”.
O tome Ustavni sud citira svoju prethodnu odluku iz 2021. godine da se „člankom 9.a Zakona o državnim maticama pojašnjava da pojam ‘promjene spola’ ne čini samo promjena spola do koje je došlo poduzimanjem odgovarajućeg operativnog zahvata i provođenjem hormonske terapije, koji rezultiraju potpunom i nepovratnom promjenom spola u fizičkom anatomskom smislu, već ‘promjenu spola’ čini i ‘život u drugom rodnom identitetu’ koji ne podrazumijeva kiruršku i hormonsku promjenu spola“.
„Bitno je da, u svrhu izmjene podataka upisanih u državnoj matici, i jedno i drugo osobno stanje nekog pojedinca – i ‘promjena spola’ i ‘život u drugom rodnom identitetu’ – predstavljaju (naravno, na temelju medicinske dokumentacije i mišljenja nadležnog tijela) ‘promjenu spola’, to jest temelj za upis izmjene podataka u državnoj matici“, stoji, među ostalim, u rješenju Ustavnog suda iz 2021. godine kojeg sud smatra primjerenim citirati i u aktualnoj odluci.
Ustavni sud navodi da udruga nije navela ni jedan novi argument koji već nije iznesen 2021. godine te da nisu nastupile ni neke nove okolnosti pa da bi ustavni suci drukčije odlučili nego prije tri godine. Stoga su prigovore U ime obitelji o članku 9.a Zakona o državnim maticama i ovoga puta ocijenili neutemeljenim.
Pravilnik o medicinskoj dokumentaciji
Udruga U ime obitelji i u osporavanju pripadajućeg Pravilnika zapravo koristi iste argumente kao i protiv Zakona o državnim maticama, uz male nadopune, pa tako navodi da je i Pravilnik suprotan člancima 3., 5., 59. i 70. Ustava, ali i (osporavanom) članku 9.a Zakona o državnim maticama kao i članku 36. Zakona o sustavu državne uprave.
I u tom drugom prijedlogu za ocjenu ustavnosti udruga Željke Markić tumači da Pravilnik utvrđuje uvjete i pretpostavke za promjenu spola ili život u drugom rodnom identitetu. Prema njezinom shvaćanju, pitanje promjene spola i života u drugom rodnom identitetu pitanje je prava na identitet i prava na zdravlje i kao takvo se ne može uređivati podzakonskim propisom.
Smatraju da osoba prije svega mora biti punoljetna, što bi trebao propisati zakon, da bi ta osoba potom mogla na temelju Pravilnika prikupiti dokumentaciju na osnovu koje će Nacionalno zdravstveno vijeće donijeti konačnu odluku.
U ime obitelji navodi i da je vladavina prava ozbiljno ugrožena jer ne postoji poseban zakon o promjeni spola te da i Nacionalno zdravstveno vijeće mišljenje donosi „bez uporišta u propisima“.
Ministarstvo zdravstva u svojem očitovanju odbacuje sve prigovore udruge i ponavlja, kao i Ustavni sud, da se tu ne radi o propisivanju pravnih pretpostavki zdravstvene zaštite u pogledu uvjeta za promjenu spola ili života u drugom rodnom identitetu, nego se propisuje potrebna dokumentacija i način njezinog pribavljanja.
Također i ministarstvo i Ustavni sud upozoravaju na bitnu razliku – promjena rodnog identiteta je pravni postupak promjene podataka u matičnim knjigama kojeg provodi nadležni ured državne uprave, a promjena spola ili života u drugom rodnom identitetu je medicinski postupak za koji pacijent treba dati informirani pristanak sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata.
Ustavni sud je utvrdio i da je osporavani Pravilnik donijela ovlaštena osoba – ministar zdravstva. U ovom slučaju to je bio ministar Siniša Varga u vrijeme vlade premijera Zorana Milanovića 2014. godine. Pravilnik je donesen upravo na „intervenciju“ Ustavnog suda, odnosno nakon što je Ustavni sud u izvještaju Vladi 9. travnja 2014. godine utvrdio propust nadležnog ministra da nije u zakonskom roku donio propis za izvršenje Zakona o državnim maticama.
Prema ocjeni Ustavnog suda, Pravilnik je u granicama koje je odredio zakon.
Što se tiče prigovora o Nacionalnom zdravstvenom vijeću da ono djeluje bez uporišta u propisima, Ustavni sud navodi da je člankom 146. Zakona o zdravstvenoj zaštiti „propisana nadležnost, sastav i imenovanje Nacionalnog zdravstvenog vijeća koje ima devet članova, od kojih najmanje četiri osobe podzastupljenog spola, koje imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog ministra iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi praćenja svih područja zdravstvene zaštite, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja, davanja mišljenja vezano uz promjenu spola i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku“.
Nacionalno zdravstveno vijeće daje svoje stručno mišljenje na temelju prikupljene dokumentacije. Mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća predstavlja dokument na temelju kojeg nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, donosi rješenje o upisu promjene spola u matici rođenih kao izmjena podataka u temeljnom upisu.
Time se Ustavni sud ponovno vraća na početnu i osnovnu tezu – ni Pravilnik, kao ni Zakon o državnim maticama, nisu propisi koji reguliraju postupak promjene spola, nego se ovdje radi isključivo o formalno-pravnom postupku kod izmjene podataka u temeljnom upisu u državnim maticama.
I posljednji prigovor udruge U ime obitelji o tome da je nužno donijeti poseban zakon o promijeni spola i života u drugom rodnom identitetu, Ustavni sud je elegantno otklonio. Ustvrdio je da Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati ustavnost zakona s Ustavom zbog toga što zakonodavac u zakonu nešto nije uredio ili je propustio urediti. Pri tome se poziva na svoje prethodna rješenja iz 2000. i 2003. godine.
Izdvojena mišljenja Šumanovića i Mlakara
Ustavni sudac Miroslav Šumanović priložio je izdvojeno mišljenje i u slučaju članka 9.a Zakona o državnim maticama i u slučaju Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanja uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu.
Njemu se pridružio i sudac Davorin Mlakar u izdvojenom mišljenju, ali samo o Pravilniku. Sudac Mlakar, naime, nije odlučivao o utemeljenosti prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o državnim maticama, jer je on bio saborski zastupnik kada je Sabor donio sada osporavani članak 9.a. Iz istog razloga u tom su se iz odlučivanja izuzeli i ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović i ustavni sudac Josip Leko.
U izdvojenom mišljenju o spornom članku 9.a Zakona o državnim maticama, sudac Šumanović se pozvao na svoje izdvojeno mišljenje kada je Ustavni sud odlučivao i 2021. godine.
Prije svega, smatra da je sintagma „života u drugom identitetu“ de facto ideološki konstrukt, a ne pravni standard, što je narušavanje načela vladavine prava i pravne sigurnosti.
U tom kontekstu, promjena temeljnog upisa spola kao identitetske odrednice u državnoj matici rođenih po osnovi „života u drugom rodnom identitetu“ je, po Šumanoviću, zapravo opis činjenice nečije volje da bude određenog spola drukčijeg od njegovog biološkog, a ne upis promijenjenog spola kao stvarne empirijske provjerljive činjenice.
„Time se državna matica rođenih pretvara u evidentiranje virtualne ili subjektivne ‘stvarnosti’, odnosno u unošenje podataka koji nemaju usidrenost u zbilji i objektivnoj stvarnosti. To može rezultirati i pravnim kaosom ako npr. biološka žena, naknadno upisana kao muškarac prema ‘osjećaju’ rodne pripadnosti, rodi dijete“, smatra Šumanović.
U izdvojenom mišljenju ističe i kako ni pravno-politički nije jasno koga se ovim zakonom zapravo štiti odnosno koje se vrijednosti promoviraju. Je li riječ o zaštiti privatnosti i osobne autonomije shvaćene kao apsolutno pravo svakoga da za sebe odredi vlastiti smisao i osobni identitet neovisno o biološkim datostima ili se ovdje ide zaštitnički prema seksualnim manjinama, s obzirom na to da upis promjene spola ovisi o mišljenju zdravstvene institucije na temelju ekspertize psihijatra i kliničkog psihologa. Šumanović tu dodaje i pojam rodne neusklađenosti za koju tvrdi da je „u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD), nakon revizije 2018. godine, označena šifrom HA 60 što upućuje na bolest koju treba liječiti“.
„Može li, načelno, upis u javne evidencije biti adekvatna medicinska terapija?“, osebujno, ali potpuno ozbiljno se pita ustavni sudac.
Dobar dio izdvojenog mišljenja ustavni sudac Miroslav Šumanović posvećuje razlikovanju pojmova „rod“ i „spol“ u svjetlu ustavnih odredbi, a dotiče se i medicinske znanosti koja „ne poznaje rod kao relevantnu kategoriju nego samo ženski i muški spol u čovjeka“.
Pitanje, kako kaže Šumanović, navodne diskriminacije rodno neusklađenih osoba neće se riješiti dopuštanjem da se upišu u maticu rođenih po „rodnom identitetu“, jer „to ne obuhvaća samo mogućnost da se upišu kao ženski ili muški rod, nego podrazumijeva i neku treću identitetsku mogućnost iz dijapazona rodova (homo, gey, lesbian, queer, trans, incesty, animal, pedo…)“.
Iz svega što je naveo sudac Šumanović proizlazi da je ispravno priznati isključivo medicinsku, kiruršku i hormonalnu promjenu spola, dok je život u drugom rodnom identitetu običan ideološki konstrukt, koji vodi do neizbježne rodne ideologije, iz kojeg se ne mogu crpiti određena prava.
Istu argumentaciju sudac Miroslav Šumanović koristio je i u izdvojenom mišljenju o Pravilniku, kojeg je podržao i Mlakar, uz dodatak da se slaže s udrugom U ime obitelji da ne postoji bilo kakvo normativno uporište za odlučivanje Nacionalnog zdravstvenog vijeća o životu u drugom rodnom identitetu.
Bartuličina politička tema
Teze udruge U ime obitelji lani je kroz prijedlog izmjena Zakona o državnim maticama u Saboru pokušao progurati Stephen Nikola Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta i bliski suradnik Željke Markić.
Osnovni cilj je bio izbrisati članak 9.a Zakona čime bi onemogućio upis promjene spola u temeljnom upisu matice rođenih pa čak ukloniti i članak 9. koji omogućava naknadni upis, odnosno bilješku u matici rođenih da je osoba tijekom života promijenila spol.
U obrazloženju prijedloga, Bartulica dramatizira do krajnjih granica. Spominje „rodno ludilo“, odnosno ponašanje koje potiče i promovira transrodnost.
„Svakodnevno smo sve više svjedoci globalne agende koja nastoji izbaciti pojam ‘muškarca’ i ‘žene’ te se, vodeći se subjektivnim unutarnjim osjećajem nepripadnosti jednom od biološki nedefiniranih rodova uvodi pojam ‘ono’. Evidentno je da nametanje takvih tema među mladima, pogotovo putem utjecaja od strane društvenih mreža i drugih medija, predstavlja izravnu i ozbiljnu opasnost za našu djecu i mladež“, nabraja Bartulica u svojem prijedlogu.
Iznosi paušalne ocjene o sve većem broju upisa promjene spola u maticama rođenih i da se sve više promjeni spola podvrgavaju maloljetne osobe, a što je Faktograf ranije opovrgnuo.
Bartuličin prijedlog izmjena Zakona o državnim maticama doživio je neslavnu sudbinu. Nije raspravljen ni na jednom saborskom odboru, o njemu se nije očitovala ni Vlada i nikada nije došao na plenarnu raspravu. Danas je ostao zaboravljen u bespućima dnevnih redova bivšeg saziva Sabora kao samo još jedna neraspravljena točka.
Pokušaj oživljavanja prijedloga bio je kroz predizborni politički program Domovinskog pokreta u kojem stoji zalaganje za izmjene Zakona o državnim maticama, a Bartulica je, kako smo već spomenuli, tu agendu pokušao progurati i kroz koalicijski sporazum DP-a i HDZ-a.
Nakon sklapanja koalicijskog sporazuma, koji nikada nije predstavljen, ta se tema nije otvarala niti ju je Bartulica naknadno problematizirao, valjda zaokupljen utrkom za Europski parlament i vlastitim aferama o čemu je opširno pisao i Faktograf (1, 2, 3, 4).
Dosadašnji neuspjesi na Ustavnom sudu
Inače, udruga U ime obitelji ni do sada nije bila osobito uspješna sa svojim inicijativama na Ustavnom sudu.
Nisu uspjeli kao supotpisnici prijedloga za ocjenu ustavnosti tzv. Zakona o pobačaju odnosno Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1971. godine.
Ustavni sud nije prihvatio ni njihov prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o životnom partnerstvu osoba istoga spola. Odbačena je kao nedopuštena i ustavna tužba udruge vezano za ukidanje mjere roditelj-odgojitelj u Zagrebu.
Ustavni sud je odbio i žalbu udruge kada se ona 2020. godine žalila na odluku Državnog izbornog povjerenstva da U ime obitelji ne može imati neovisne promatrače na predsjedničkim izborima jer su podržali jednu od kandidatkinja, odnosno Kolindu Grabar-Kitarović.
Ustavni sud je prije deset godina odlučio i da nisu ispunjeni uvjeti za raspisivanje referenduma „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“, jer inicijativa U ime obitelji nije skupila dovoljno potpisa.
S druge strane, udruga U ime obitelji vjerojatno svojim najvećim uspjehom kada je riječ o Ustavnom sudu smatra to što im je prošao referendum o braku.
