Dok izvještaji o toplinskom valu pune naslove medija, što sa savjetima o očuvanju zdravlja, što s pojašnjenjima da se radi o posljedicama globalnog zatopljenja, neki se korisnici društvenih mreža bave poricanjem ovog globalnog problema.
Oni pokušavaju plasirati tezu da je ljetnih vrućina bilo i prije, a da se ove recentnije iskorištavaju kako bi se zastrašilo građane i uvjerilo ih da se radi o posljedicama klimatskih promjena, koje, prema njima, zapravo ne postoje.
“Pa kako funkcionira propaganda?
Prva slika je iz 2018, kada su svi još mogli misliti normalno, veselo i optimistično – kako lijepo!
I druga je iz 2023 skoro ista temperatura, ali karta je već obojena krvavo crveno i zastrašujuća”, sadržaj je posta koji je objavljen na Facebooku 10. srpnja 2024. godine (arhiviran ovdje).
Ta se tvrdnja ilustrira s dvije meteorološke karte Europe. Prva karta, na kojoj je naznačeno da datira od 29. srpnja 2018. godine, prikazuje tradicionalnu kartu vremenske prognoze u bojama koje odgovaraju krajoliku i reljefu Europe s vremenskim simbolima sunca, oblaka i kiše te brojevima Celzijevih stupnjeva.
Druga je nedatirana radarska karta (za koju se u tekstualnom dijelu posta tvrdi da je iz 2023. godine) u nijansama crvene i narančaste, s označenim europskim gradovima i predviđenim temperaturama, izraženih Celzijevim stupnjevima. Temperature prikazane na dvije karte uglavnom su slične, u rasponu od srednjih 20 do visokih 30 Celzijevih stupnjeva.
Ovi su se sadržaji na društvenim mrežama počeli širiti prošle godine, a do danas su, osim na engleskom, prošireni i na drugim jezicima: slovenskom, turskom, bugarskom i francuskom. Posebno je viralan post na slovenskom jeziku te je do objave ovog teksta podijeljen preko 10 tisuća puta.
Radi se o različitim grafičkim prikazima dviju meteoroloških stranica
Korisnici društvenih mreža tvrde da se upotrebom crvene i narančaste na drugoj karti pokušava dodatno izdramatizirati situaciju te da prognostičari pokušavaju obmanuti gledatelje i natjerati da pomisle kako su temperature skočile na alarmantne razine zbog klimatskih promjena – dok su zapravo temperature ostale iste.
Portali za provjeru točnosti tvrdnji (Reuters i USA Today) još su prošle godine analizirali ove sadržaje i utvrdili da nisu točni. Karte su izradile dvije odvojene nizozemske meteorološke internetske stranice koje koriste različite grafike.
Karta iz 2018. godine prikazuje vremensku prognozu Weerplaze, nizozemske stranice za vremensku prognozu. Njena karta je i kasnije izgledala tako (topografski prikaz u bojama krajolika sa simbolima vremenskih prilika). Pronašli smo slične grafike tog meteo-servisa iz 2018., 2019. i 2020. godine.
Jaco van Wezel, glavni urednik Infoplaze, medija koji upravlja Weerplazom rekao je prošle godine za Reuters kako njihova karta, za razliku od stranice s kojom ju se uspoređivalo, prikazuje temperaturne i vremenske simbole bez korištenja interpolacije podataka za izradu karte u drugim bojama. “Moguće je da će te stranice s vremenom prilagoditi svoje skupove boja”, dodao je. Prema njemu, nema smisla uspoređivati ove dvije karte jer se radi o dva “potpuno različita proizvoda”. Kaže da je besmisleno tvrditi da su crvene boje na drugoj karti namjerno odabrane kako bi se ljude uvjerilo da klimatske promjene postoje.
Druga karta vremenske prognoze potječe s Weer & Radara, nizozemske podružnice njemačkog meteorološkog portala Wetteronline. Suprotno tvrdnjama s društvenih mreža, ta stranica nije uvela narančasto-crvenu kartu 2023. godine. Koristila ju je i ranije, primjerice 2018., 2019., 2020. i 2021. godine.
Karte u tim bojama u ovom se kontekstu koriste za vizualizaciju temperaturnih uvjeta. Boje se kreću od bijele i sive na vrlo niskim temperaturama koje predstavljaju ekstremnu hladnoću, zatim ljubičaste, tamne i svijetloplave (točka smrzavanja na 0 stupnjeva Celzijevih) do zelenih nijansi za vrijednosti malo iznad ledišta.
Uz to, Weer & Radar nije isključivo prikazivao prognozu na taj način. Primjerice, aktualnu prognozu može se iščitati na nekoliko karata, a jedna od njih je i ona klasična, svima poznata, sa simbolima oblaka, sunca, kiše ili snijega – veoma slična onoj s prve slike, odnosno s Weerplaze.
Neutemeljeni dokazi o nepostojanju globalnog zatopljenja
Globalno zatopljenje, koje širitelji gore analiziranog sadržaja pokušavaju zanijekati, dugoročno je zagrijavanje ukupne temperature planeta. “Iako ovaj trend zagrijavanja traje već duže vrijeme, njegov tempo se značajno povećao u posljednjih sto godina zbog izgaranja fosilnih goriva. Kako se ljudska populacija povećavala, tako je rastao i volumen sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva uključuju ugljen, naftu i prirodni plin, a njihovo izgaranje uzrokuje ono što je poznato kao ‘efekt staklenika’ u Zemljinoj atmosferi”, pojašnjava časopis National Geographic.
Izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za prošlu godinu pokazalo je da su rekordi ponovno oboreni, a u nekim slučajevima i probijeni, za razine stakleničkih plinova, površinske temperature, toplinu i zakiseljavanje oceana, porast razine mora, antarktički ledeni pokrivač i povlačenje ledenjaka. To je izvješće potvrdilo da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina, s globalnom prosječnom temperaturom blizu površine od 1,45 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Podaci pokazuju i da je u zadnjem desetljeću zabilježeno 10 najtoplijih godina od kada su 1850. godine počela mjerenja.
Europa je prošle godine doživjela svoju drugu najtopliju godinu u povijesti, što je utjecalo na građane porastom broja dana s ekstremnim toplinskim stresom i toplinskih valova. Te povišene temperature pojačale su pojavu i žestinu ekstremnih vremenskih događaja.
Kako smo ranije pisali, klimatski skeptici i dezinformatori postaju sve kreativniji kada pokušavaju opovrgnuti znanstveno dokazanu činjenicu da klimatske promjene postoje. Prošlog su se mjeseca na društvenim mrežama širile fotografije kojima se nastoji “dokazati” da se porast razine mora – što je jedna od glavnih posljedica klimatskih promjena, odnosno povećanja globalne temperature – zapravo ne događa. Radilo se o tri fotografije brazilske stijene Pão de Açúcar koje su snimljene u različitim periodima, a na kojima se navodno vidi da je razina mora oko stijene ostala ista. To niti je točno niti se može dokazati na taj način.
Također su se prošlog mjeseca širile teorije kako su visoke temperature bile zabilježene i desetljećima ranije. Za primjer je uzet stari novinski članak, za koji se tvrdilo da je objavljen 1960-ih, u kojem piše da je jednog srpanjskog dana u Zagrebu zabilježena temperatura od 38 stupnjeva Celzijevih. Međutim, maksimalno izmjerene temperature na određenoj lokaciji nisu reprezentativan podatak za objašnjenje, odnosno negiranje, klimatskih promjena.
Uz to, prije dvije godine, također u ljeto, bavili smo se veoma sličnim postovima poput onog s početka teksta. Društvenim mrežama kružile su fotografije dvije televizijske prognoze vremena za Njemačku. Kao i u gornjem slučaju, jedna je bila u toplijim, “alarmantnim” tonovima, a druga topografska.
Na taj se način htjelo pokazati da mediji i znanstvenici manipuliraju i šire histeriju oko klimatske krize. U oba slučaja je riječ o manipulaciji. Karte koje su izražene posebnim spektrom boja nisu osmišljene kako bi se ljudima probudila svijest – ili “širila propaganda” – o klimatskim promjenama. Pored sve mjerljivijih i opipljivijih posljedica globalnog zagrijavanja, specijalne karte vremenske prognoze nisu ni potrebne. Zbog toga ocjenjujemo da objavi nedostaje kontekst.
