Pod povećalom

ANALIZA MANDATA VLADE: Rasle plaće i mirovine, ali i siromaštvo

Od siječnja 2020. do siječnja 2024. ukupna stopa inflacije iznosila je 23,7 posto. Inflatorno najizazovnija godina bila je 2022., a najviše su rasle cijene hrane, po čemu je Hrvatska neslavni predvodnik u eurozoni.
HINA/ Damir SENČAR/ ds

Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage.

Od siječnja 2020. do siječnja ove godine ukupna stopa inflacije iznosila je 23,7 posto. Inflatorno najizazovnija godina bila je 2022. kada je godišnja stopa inflacije dosegnula 10,7 posto prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena. Najviše su rasle cijene hrane, po čemu je Hrvatska neslavni predvodnik u eurozoni.

O kretanju plaća i mirovina u više smo navrata pisali, kao i kupovnoj moći domaćeg stanovništva. Vlada, kada govori o rastu plaća fokus stavlja na vrijeme od listopada 2016. godine, kada je Plenković prvi put formirao Vladu, do danas. Navodi se tako kako su plaće rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća.

Realan rast prosječne plaće

Prosječna bruto plaća za listopad 2016. godine iznosila je 1 019 eura, dok je radnik na ruke prosječno primio 749 eura. U siječnju ove godine, prosječna bruto plaća iznosila je 1 696 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 239 eura. U promatranom razdoblju, od listopada 2016. do siječnja 2024. godine inflacija je ukupno iznosila 27,5 posto.

Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno. Naš izračun pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno porasla 66,34 posto, dok je njen realni rast bio 30,46 posto.

I neto plaća je realno rasla nešto više od inflacije u promatranom razdoblju. Nominalno je neto prosječna plaća u zemlji porasla 65,42 posto dok je realni rast neto prosječne plaće bio 29,74 posto.

Medijalna plaća u osam godina realno je porasla 26 posto

Što se zbivalo s medijalnom plaćom, koja realnije prikazuje stanje? Medijalna bruto plaća u listopadu 2016. godine iznosila je 845 eura, dok je neto medijalna plaća bila 658 eura. To znači da je 50 posto zaposlenih primalo plaću do 658 eura. U siječnju ove godine medijalna bruto plaća bila je 1 420 eura, dok je u neto iznosi bila 1 059 eura.

Medijalna neto plaća je tako u nepunih osam godina porasla za 401 euro. Kada se u rast medijalne plaće ukalkulira kretanje cijena, medijalna bruto plaća nominalno je rasla 68,05 posto, a realno 31,80 posto. U isto vrijeme, neto medijalna plaća nominalno je rasla 60,94 posto. No, realni rast neto medijalne plaće bio je nešto sporiji i iznosio je 26,23 posto.

Mirovine su rasle zbog usklađivanja

Država je kroz osam paketa pomoći umirovljenicima od covid dodatka 2020. godine do uskršnjeg dodatka u ožujku ove godine, umirovljenicima podijelila ukupno 536,8 milijuna eura pomoći. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje mirovine dva puta godišnje (1. siječnja i 1. srpnja).

Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine (AVM) određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

Prosječne mirovine realno su rasle 19,8 posto, najviše lani

Formula usklađivanja mirovina jedina je zaslužna za rast mirovina u proteklim godinama. U izračunu kretanja mirovina također smo obuhvatili razdoblje od listopada 2016. godine do siječnja 2024. godine. Pritom je promatrana samo jedna vrsta mirovine, mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle mirovina zarađena isključivo iz rada.

Prosječna radnička mirovina u listopadu 2016. godine iznosila je 297,01 euro dok je njen iznos u siječnju tekuće godine bio 453,69 eura. Nominalno je radnička mirovina u nepunih osam godina rasla 52,75 posto, dok je realno porasla 19,80 posto.

Glavnina tog rasta zbila se tijekom prošle godine, pa je u siječnju AVM porastao 4,19 posto da bi srpanjski rast bio 8,42 posto. To je ujedno i najviša stopa usklađivanja mirovina od 1999. godine od kada se dva puta godišnje mirovine usklađuju s kretanjem cijena i plaća.

Plaće rasle i zbog straha od štrajka

Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Istina, pokušala je u jeku krize izazvane pandemijom bolesti Covid-19 podmetnuti poseban zakon kojim bi se suspendirale odredbe radnog zakonodavstva, ali je od ideje brzo odustala. Odlučila se na kraju za dugotrajne pregovore sa sindikatima i poslodavcima oko izmjena postojećeg Zakona o radu (1, 2, 3, 4) kojim je pokušala regulirati rad putem digitalnih platformi i prije no što je to učinila EU.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Liječnici su se izborili za „umjetnu“ reprezentativnost kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, redefinirali su uvjete za povrat stipendija, još im je ostao poseban zakon o radnopravnom statusu liječnika. Radna skupina za izradu tog zakona osnovana je još 2020. godine, ali do danas ništa nije napravila.

Početak ljeta 2023. obilježio je bunt sudaca i pravosudnih dužnosnika koji su provodili specifičan oblik štrajka koji je rezultirao zakonskim izmjenama i žurnim povećanjem plaća sudaca. Dodatno povećanje, opet pod prijetnjom industrijskih akcija, izborili su netom prije raspuštanja Sabora.

Malo tko je vjerovao da će nereprezentativni Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika koji je ustao u zaštitu službenika i namještenika s najnižim plaća, izdržati dugo u štrajku. Krenuli su 5. lipnja 2023. godine, pritiskali vladu puna 52 dana dok nije pristala na vatrogasni rast plaća i prije izrade jedinstvenog zakona o plaćama.

Jedinstveni zakon o plaćama u državnoj i javnim službama donesen je rekordnom brzinom kako bi se ispoštovali rokovi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zakon je donesen iz sedmog pokušaja, a prve plaće po novim koeficijentima više od 240 tisuća zaposlenih primit će za koji dan.  Sindikati su u analizi koeficijenata uočili cijeli niz nelogičnosti. Neke su ispravljene, neki nisu zadovoljni, poput dijela obrazovnog sustava. Koliko radnika nije uspjelo napredovati u primanjima vidjet će se tek nakon što se prve plaće po novom sustavu isplate. No, i prije toga je jasno da načelo jednake plaće za jednak rad nije ispunjeno. Naprosto, previše je izuzetaka na koje se zakonske odredbe ne odnose.

U riziku od siromaštva je preko 743 tisuća ljudi

Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo.

Iako je u prosincu 2021. godine donesen Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje do 2027. godine te uz njega pripadajući akcijski plan do 2024. godine, Plenkovićevoj vladi nije uspjelo obuzdati rast siromaštva u Hrvatskoj niti ispuniti ciljeve vlastitih strateških dokumenata.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa rizika od siromaštva u 2020. godini (kada se procjenjivalo da je u Hrvatskoj bilo nešto više od 4,047 milijuna stanovnika) iznosila je 18,3 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 23,2 posto stanovništva. U riziku od siromaštva 2020. godine je bilo 740,7 tisuća stanovnika, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo preko 979,5 tisuća stanovnika Hrvatske.

Do kraja 2023. godine, potvrđeno je da je broj stanovnika Hrvatske pao na 3,853 milijuna, a stopa rizika od siromaštva povećana je na 19,3 posto (iako je vlada planirala da će je smanjiti na 16,8 posto) što znači da je u riziku od siromaštva preko 743,3 tisuće građana. I dok je stopa rizika od siromaštva u tri godine povećana, istodobno je došlo do smanjenja stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti na 20,7 (vladin plan je bio 20,8 posto) pa je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti lani bilo 797,6 stanovnika.

Prag rizika od siromaštva u 2023. za jednočlano kućanstvo iznosio je 5 924 eura na godinu (493 eura mjesečno) , dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 12 440 eura na godinu (1 036 eura mjesečno). U 2020. godini prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je 4 662 eura (388 eura mjesečno), a za obitelj 9 789 eura godišnje (815 eura mjesečno).

Slavonija dodatno osiromašena

Prošlogodišnja stopa rizika od siromaštva od 19,3 posto najviša je stopa u posljednjih pet godina i iza nje se kriju ogromne regionalne razlike. Naime, kada se gledaju regije, najvišu stopu rizika od siromaštva ima Slavonija, odnosno Panonska Hrvatska i ona iznosi 29,4 posto. U Jadranskoj Hrvatskoj ta je stopa 17,5 posto, Zagrebu 10,5 posto te Sjevernoj Hrvatskoj 17,7 posto. Te podatke nije moguće uspoređivati s 2020. godinom jer smo tada imali dvije statističke regije (Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku). No, u usporedbi s 2021. godinom Slavonija je dodatno osiromašena (u toj je godini u Panonskoj Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva bila 27 posto), dok su sve ostale regije smanjile stopu rizika od siromaštva. Razvoju Slavonije očito nije pomogao pompozan HDZ-ov Projekt Slavonija, Baranja i Srijem.

Iako je Vlada svojim programom obećala podizanje naknade za socijalno ugroženog pojedinca s 800 (106 eura) na 1 500 kuna (199 eura), to se još nije dogodilo. Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade je povećana i ona trenutno iznosi 150 eura, što je ujedno i iznos naknade za radno sposobnog samca.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.