Mark Zuckerberg, vlasnik Mete, nedavno je poslao pismo odboru za pravosuđe zastupničkog doma američkog Kongresa u kojem je napisao da je vlada predsjednika Joea Bidena tijekom pandemije Covida-19 na njegove tvrtke vršila pritisak s ciljem uklanjanja odnosno cenzuriranja određenog sadržaja.
Zuckerberg je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu; njegova kompanija, između ostalog, posjeduje društvene mreže Facebook, Instagram i Threads te komunikacijsku aplikaciju WhatsApp. S obzirom na to da Faktograf surađuje s Metom kroz njihov Third Party Fact-Checking program, brojni su domaći širitelji dezinformacija odlučili Zuckerbergovo pismo interpretirati kao dokaz, odnosno priznanje, da su Faktograf i drugi fact-checkeri tijekom pandemije Covida-19 provodili cenzuru na društvenim mrežama.
Kao što smo više puta tumačili [1, 2, 3, 4, 5, 6], to nije točno.
Neutemeljene tvrdnje vezane za rad Faktografa su nakon objave Zuckerbergovog pisma na svojim Facebook profilima iznijeli notorni širitelji dezinformacija o Covidu-19 i cjepivima protiv ove bolesti, ali i drugim temama: kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić [1, 2, 3, 4, 5, 6] i njegov poslovni partner, diskreditirani znanstvenik Gordan Lauc [1], rubni portali Narod.hr [1, 2], Kamenjar [1, 2] i Crodex [1], kao i politička stranka Most [1] te njihov saborski zastupnik Marin Miletić [1, 2].
Faktograf je u više navrata pisao o dezinformacijama koje su širili navedeni izvori, o čemu detaljnije možete čitati u našoj arhivi [1, 2, 3, 4, 5, 6, 7].
Hajka zbog borbe protiv dezinformacija
Prije nego se pozabavimo sadržajem Zuckerbergova pisma Kongresu, treba pojasniti kako je uopće došlo do toga da se vlasnik Mete na ovaj način obraća američkim zakonodavcima.
Na čelu odbora za pravosuđe zastupničkog doma Kongresa je republikanac Jim Jordan, jedan od istaknutijih saveznika bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Republikanskoj stranci. Jordan je iskoristio poziciju čelnika ovog odbora kako bi pokrenuo istragu u kojoj pokušava dokazati da velike tehnološke kompanije (pri čemu mu je poseban fokus upravo na Facebooku) moderiraju sadržaj na svojim mrežama na način da sustavno cenzuriraju i ušutkavaju glasove republikanaca i njihovih simpatizera [Vox].
Zasad nisu pronađeni nikakvi dokazi u prilog Jordanove teze, iako su u sklopu iste istrage već ranije isplivali dokumenti koji pokazuju da su predstavnici Bidenove vlade komunicirali s ljudima iz Mete i tražili uklanjanje sadržaja za koji su procjenjivali da može ugroziti javno zdravlje [The Wall Street Journal]. Legalnost tog postupka već je propitivao američki Vrhovni sud te zaključio kako tužba koja je došla pred suce, a koju je podiglo nekoliko republikanskih državnih tužitelja, nema pravno utemeljenje [The New York Times].
Ipak, hajka koju je Jordan pokrenuo protiv tehnoloških kompanija, medijskih organizacija koje se bave provjerom činjenične točnosti sadržaja i znanstvenika koji istražuju metode širenja i utjecaj digitalnih dezinformacija u SAD-u je urodila određenim plodovima. Tako je npr. Sveučilište Stanford odustalo od programa istraživanja digitalnih dezinformacija, a Nacionalni zdravstveni institut obustavio je program unaprjeđenja komuniciranja informacija vezanih za zdravlje. Brojni znanstvenici povlače se iz područja istraživanja digitalnih dezinformacija jer ne žele biti meta progona i uznemiravanja zbog svog rada [The Washington Post, IFCN].
Na isti način domaći politički ekstremisti i širitelji dezinformacija vode hajku protiv Faktografa, pokušavajući nas zastrašiti kako bismo prestali raditi svoj posao. Novinarke i novinari Faktografa zbog toga su izloženi redovitim prijetnjama i uznemiravanju, a s istim se problemom suočavaju i druge fact-checkerske organizacije u Europi.
Drugim riječima, navodi iz Zuckerbergovog pisma ne predstavljaju nikakvo “priznanje” ni “dokaz” da se na društvenim mrežama vrši politički motivirana cenzura, a posebno da tako nešto rade fact-checkeri. Takva su tumačenja samo nastavak tekuće hajke na ljude koji se bave proučavanjem dezinformacija i suzbijanjem njihovog širenja.
Zuckerbergovo pismo
Pismo Marka Zuckerberga u cijelosti je na Twitteru objavio odbor za pravosuđe zastupničkog doma Kongresa. U tom pismu vlasnik Mete doista tvrdi da je Bidenova administracija vršila pritisak na njegove kompanije. Evo citata:
“U 2021. su visoki dužnosnici Bidenove vlade, uključujući i ljude iz Bijele kuće, opetovano mjesecima pritiskali naše timove da cenzuriraju određeni sadržaj vezan za Covid-19, uključujući humor i satiru, te izražavali frustracije radom naših timova kad se nismo s time složili. U konačnici je odluka hoćemo li ukloniti sadržaj ili nećemo bila naša i stojimo iza svojih odluka, uključujući promjene vezane za Covid-19 koje smo uveli nakon tog pritiska. Vjerujem da je pritisak od strane vlasti bio pogrešan i žao mi je što nisam o tome otvorenije govorio. Također mislim da smo donijeli neke odluke koje, s prednošću retroaktivne analize i novih informacija, danas ne bismo donijeli. Kao što sam rekao svojim timovima u to vrijeme, čvrsto vjerujem da ne bismo trebali kompromitirati naše standarde sadržaja zbog pritiska bilo koje vlasti u bilo kojem smjeru – i spremni smo se suprotstaviti ako se nešto slično ponovi.
U drugom slučaju, FBI nas je upozorio na potencijalnu rusku dezinformacijsku operaciju o Bidenovoj obitelji i Burismi uoči izbora 2020. Te jeseni, kada smo vidjeli priču u New York Postu o optužbama za korupciju koje uključuju tadašnjeg demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena i njegovu obitelj, poslali smo tu priču fact-checkerima da provjere činjeničnu točnost i privremeno ograničili njeno širenje dok smo čekali odgovor. Kasnije je postalo jasno da u pitanju nije bila ruska dezinformacija, i retrospektivno, nismo trebali smanjiti vidljivost te priče. Promijenili smo naše politike i procese kako bismo osigurali da se to više ne ponovi – na primjer, više privremeno ne smanjujemo doseg sadržaja u SAD-u dok čekamo provjeru činjenične točnosti”.
Kao što smo već istaknuli, navodi iz Zuckerbergova pisma ne predstavljaju nikakvo otkriće. Američkoj i međunarodnoj javnosti otprije je poznato da je Bidenova vlada tražila od Mete uklanjanje potencijalno štetnog sadržaja s njihovih platformi. Sam Joe Biden je tijekom pandemije Covida-19, u srpnju 2021. godine, izjavio da “Facebook ubija ljude” (da bi kasnije ipak ublažio tu svoju izjavu).
Nadalje, iz Zuckerbergovog pisma sasvim je jasno da uklanjanje sadržaja s Metinih društvenih mreža ni na koji način nije povezano s fact-checkerima.
Za uklanjanje sadržaja na društvenim mrežama odgovorna je kombinacija ljudske i strojne moderacije; sadržaji koji krše zakon ili narušavaju standarde zajednice ponekad se uklanjaju automatski, bez intervencije ljudskih moderatora, a ponekad se konačna odluka ipak prepušta čovjeku. Strojna moderacija prvenstveno služi automatskom prepoznavanju i uklanjanju sadržaja poput maloljetničke pornografije (i pornografije općenito), promocije terorizma ili eksplicitnog nasilja.
Međutim, tijekom pandemije Covida-19 Meta je, prema vlastitom priznanju, počela uklanjati i dezinformacijski sadržaj koji bi mogao ozbiljno ugroziti javno zdravlje. Na sličan način nastavili su se ponašati i u drugim kriznim situacijama, uklanjajući s Facebooka i Instagrama npr. nasilne snimke i fotografije s ratišta u Ukrajini i Palestini.
U tom procesu se, kako je u više odluka dokumentirao Nadzorni odbor koji je Meta uspostavila upravo da bi “drugostupanjski” odlučivao o opravdanosti uklanjanja određenog sadržaja, često događaju i greške, tj. s Metinih društvenih mreža se uklanja i sadržaj koji ne krši ni zakone ni standarde zajednice. Nije poznato u kojoj su mjeri te greške rezultat ljudske, a u kojoj mjeri strojne moderacije.
Metina suradnja s fact-checkerima funkcionira drugačije od procesa moderacije sadržaja i ne rezultira uklanjanjem sadržaja. Kad fact-checkeri za neki sadržaj na Facebooku utvrde da je činjenično netočan, uz taj se sadržaj prikazuje oznaka koja upozorava korisnike da se radi o dezinformaciji. Također, Facebookovi algoritmi takav sadržaj prestaju preporučivati drugim korisnicima i time dezinformacijama smanjuju doseg. Međutim, izvorna dezinformacija ostaje objavljena na Facebooku osim ako je ukloni sam autor objave.
Svakome iole dobronamjernom je potpuno jasno da to nije cenzura. Naime, cenzuriranje određenog sadržaja podrazumijeva njegovo potpuno ili djelomično uklanjanje iz javnog prostora. Fact-checkeri ne samo da ne uklanjaju nikakav sadržaj iz javnog prostora, već rade upravo suprotno: sadržaju koji bi mogao dezinformirati korisnike društvenih mreže dodaju dodatne informacije i te informacije smještaju u puni kontekst kako bi ljudima pružili mogućnost da se adekvatno informiraju o važnim temama poput javnozdravstvenih ugroza ili izbornih procesa.
Tvrdnje prema kojima pismo Marka Zuckerberga predstavlja argument u prilog tezi da fact-checkeri provode cenzuru stoga nisu činjenično utemeljene.
Napomena: Nakon objave teksta dobili smo mail Gordana Lauca u kojem je zatražio da objavimo sljedeću rečenicu: “Gordan Lauc nije diskreditirani znanstvenik, već je jedan od najuglednijih i najuspješnijih znanstvenika u Hrvatskoj”.
