Osoba tjedna svakako je Vili Beroš.
Tjedan je počeo štrajkom dijela zaposlenih u zdravstvu, kojeg je Beroš uspješno riješio u četvrtak navečer, da bi već idućeg dana bio iznenadno uhićen pa smijenjen odlukom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. A cijela bi priča mogla, sudeći prema riječima glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, prerasti i u pravosudnu sapunicu oko sukoba nadležnosti jer je – nekoliko sati nakon vijesti da PNUSKOK pretražuje Beroševu kuću u novoj korupcijskoj aferi (1, 2) – i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) objavio da provodi istragu i to, izgleda, značajno širu od one koju poduzima hrvatsko tužiteljstvo. A o tome tko će istragu nastaviti odlučuje upravo – glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
Sada već bivši ministar zdravstva Beroš, drugi je Plenkovićev ministar koji je uhićen na dužnosti. U veljači 2022. godine, naime, također zbog korupcije, uhićen je Darko Horvat, tadašnji ministar graditeljstva. No, dok je na vijest o uhićenju Horvata premijer Plenković burno reagirao, ljuteći se što on prije nije znao za tu akciju, na konferenciji za novinare povodom uhićenja Beroša Plenković je izgledao dosta smireno (ili samo rezignirano?).
Prema riječima glavnog državnog odvjetnika Turudića, osim Beroša uhićene su još dvije osobe i provest će se istraga protiv jedne pravne osobe, a na teret im se stavlja davanje mita, trgovanje utjecajem i zločinačko udruživanje. Donedavnog ministra Beroša USKOK ne tereti za primanje mita, već za trgovinu utjecajem, potvrdio je Turudić. Naveo je kako su izvidi USKOK-a trajali nekoliko tjedana te se pohvalio kako je “Beroš uhićen oko 7.10, USKOK je prvi reagirao, a priopćenje EPPO-a je došlo oko 9 sati da i oni provode istragu. Dakle, USKOK je bio prvi”. Optužio je EPPO da se ne drži načela lojalne suradnje, odnosno da ih nisu u skladu s Uredbom o uspostavi Ureda europskog tužitelja obavijestili da oni rade istragu.
Istraga EPPO-a značajno je šira
EPPO je priopćio kako je pokrenuo istragu protiv osam fizičkih osoba, uključujući i ministra zdravstva Vilija Beroša (kojeg za razliku od domaćih organa tereti i za primanje mita), te odgovornih osoba dviju zagrebačkih bolničkih ustanova, kao i dvije pravne osobe – zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, te pranja novca.
Sumnja se da je u razdoblju od lipnja 2022. do studenog 2024., prvoosumnjičenik, kao voditelj zločinačkog udruženja, povezao u zajedničko djelovanje četvero drugih članova zločinačkog udruženja, s ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi za dva trgovačka društva u kojima su osumnjičenici bili odgovorne osobe i stvarni voditelji poslovanja.
Jutarnji list neslužbeno je doznao da je prvoosumnjičeni kojega EPPO označava kao voditelja zločinačkog udruženja kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač koji se trenutačno ne nalazi u Hrvatskoj. List navodi i kako se Beroša tereti da je za nabavu spornih uređaja po bolnici (Vinogradska, Klaićeva i KBC Osijek) uzeo mito od 25 000 eura, ukupno 75 000 eura.
EPPO u svojem priopćenju navodi kako je svrha njihovog kriminalnog djelovanja bila osigurati da jedno od ovih trgovačkih društava bude izabrano za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama na području RH, a što su ostvarivali davanjem i obećanjem davanja novčanih nagrada relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva u zamjenu za osiguravanje financiranja nabava ovih uređaja po neosnovano uvećanim cijenama.
Drugi osumnjičenici su nudili i predavali mito relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva, uključujući i ministru zdravstva i odgovornim osobama više bolničkih ustanova na području RH, kako bi poduzimali radnje pogodovanja vezano za zaključivanje ugovora za projekte bolničkih ustanova uključene u hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, financiran iz proračuna EU, ali i za druge projekte financirane iz Državnog proračuna RH.
Osnovano se sumnja da su osumnjičenici, u najmanje četiri navrata, poduzeli radnje radi osiguranja plasmana medicinskih robotskih uređaja osumnjičenog trgovačkog društva. U slučaju Kliničkog bolničkog centra Split, nabava u okviru projekta Nabava sustava za robotsku kirurgiju, procijenjene vrijednosti 4 850 000 eura i u cijelosti financiranog iz proračuna EU, nije dodijeljena osumnjičenom trgovačkom društvu, usprkos mitu ponuđenom odgovornoj osobi u okviru ove bolnice i činjenici da je ministru zdravstva obećana novčana nagrada u zamjenu za pogodovanje osumnjičenom trgovačkom društvu. S obzirom na to da je odgovorna osoba u okviru bolnice odbila ponuđeno mito, u navedenom slučaju nije došlo do stjecanja nepripadne imovinske koristi na štetu proračuna EU.
U preostala tri slučaja, riječ je o nabavi operacijskih mikroskopa za potrebe Kliničkog bolničkog centra Osijek, Klinike za dječje bolesti Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. U sva tri slučaja, postoji osnovana sumnja da je ministar zdravstva, u zamjenu za primljeno mito, izdavao odobrenja za nabavu ovih operacijskih mikroskopa po neosnovano uvećanim cijenama, te osigurao sredstva za financiranje javne nabave. S druge strane, odgovorne osobe navedenih bolničkih ustanova u Zagrebu, su u zamjenu za primljeno mito izrađivale dokumentaciju o nabavi prema tehničkim specifikacijama proizvoda koje je na području RH distribuiralo jedino osumnjičeno trgovačko društvo.
Budući da je jedini ponuditelj u takvim postupcima javne nabave bilo osumnjičeno trgovačko društvo, operacijski mikroskopi su kupljeni za cijenu koja je neosnovano uvećana za 619 582,64 eura, na štetu Državnog proračuna.
S ciljem da prikriju tragove stjecanja nepripadne imovinske koristi, članovi zločinačkog udruženja su u ime drugog osumnjičenog društva izdavali račune s nevjerodostojnim sadržajem kako bi stvorili privid da je nepripadna imovinska korist osnovano i na zakonit način doznačena na račun tog osumnjičenog trgovačkog društva, stoji u priopćenju EPPO-a.
Mediji su doznali kako je u Skradinu uhićen Saša Pozder, direktor tvrtke Medical Inovation koja je prodavala uređaje bolnicama. Među uhićenima je predstojnik Klinike za neurokirurgiju u Vinogradskoj bolnici Krešimir Rotim.
Liječnici i dužnosnici požurili su se s pohvalama za bivšeg ravnatelja KBC-a Split Julija Meštrovića, koji je nedavno napustio to mjesto, jer je odbio primiti mito za nabavu uređaja za bolnicu.
Turudić na konferenciji za novinare nije potvrdio da je postupkom obuhvaćen Petrač, vjerojatno stoga što je on dio značajno šire istrage kojom se bavio EPPO.
Kraj štrajka
Zaustavljanje ovotjednog štrajka u zdravstvu, čini se, bio je zadnji posao kojeg je Beroš kao ministar odradio.
“Štrajk je gotov, to je odluka sindikata. Članovi su zadovoljni postignutim i tijela sindikata su odlučila da štrajk stane. Dobili smo ono što smo tražili, a i ne želimo više da se pacijentima šteti, ipak su pacijenti na prvom mjestu. Vidjet ćemo što će biti nakon ta četiri mjeseca, imaju rok, nadam se da će ga ispoštovati”, ustvrdio je Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno. Nakon održanog sastanka s Vilijem Berošom, sada već bivšim ministrom i Marinom Piletićem, ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u četvrtak kasno navečer članovi Sindikata Zajedno, jednog od zdravstvenih sindikata koji okuplja oko četiri tisuće od preko 70 tisuća zaposlenih u zdravstvenom sustavu – odlučili su prekinuti četverodnevni štrajk.
Sindikat Zajedno, svoje je članove pozvao na štrajk tražeći korekciju koeficijenata za izračun plaća, rast osnovice za 20 posto, kao i isplatu naknade za topli obrok. Od 11. studenog u štrajku su bili laboranti, radiološki tehnolozi, farmaceutski tehničari i dio medicinskih sestara. Iako je prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vozačima saniteta štrajk zabranjen, prva tri dana i oni su podržali svoje sindikalne kolege. No, onda im je na zahtjev Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu štrajk zabranjen te su vozači saniteta prekinuli štrajk.
Četvrtog dana štrajka, sindikatu je obećano da će se u naredna četiri mjeseca definirati sve anomalije u uredbi o koeficijentima koje bi onda u što kraćem roku trebalo i ispraviti. Tako je zapravo taj sindikat prihvatio ono što mu je od početka nuđeno – institucionalni razgovor putem kolektivnog pregovaranja, odnosno putem Vijeća za praćenje i unapređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama koje se sastaje dva puta godišnje. Da je to tijelo adresa na kojoj se problem koeficijenata rješava, naime, od starta su poručivali Beroš i Piletić (1, 2, 3).
Vijeće za praćenje plaća je jedna od osnovnih poluga novog sustava plaća u državnoj i javnim službama. Osnovano je temeljem Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama i broji 15 članova – predstavnika ministarstava i tri sindikalne središnjice. Osnovna mu je zadaća pratiti sustav plaća, analizirati konkurentnost plaća u državnoj službi i javnim službama u odnosu na realni sektor, pratiti financijsku održivost sustava plaća, osigurati primjenu načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta, davati mišljenje na prijedloge uredbi te predlagati Vladi promjene u sustavu plaća.
Beroš je najavljivao kako će se Vijeće sastati kroz dva do tri tjedna te će “tada evaluirati sve nelogičnosti koje moguće postoje u sustavu“, a Piletić je objašnjavao kako to tijelo ima pravila postupanja i poslovnik kojim je rečeno da će se takvi prijedlozi razmatrati u pravilu dva puta godišnje.
„Ne možemo pokrenuti Povjerenstvo da bude pogon koji će na tjednoj razini mijenjati koeficijente. Mi smo godinu dana, uz podršku sindikata i Svjetske banke kao konzultanta, valorizirali sva radna mjesta u državnom i javnom sektoru“, kazao je Piletić. Povjerenstvo o kojem govori je zapravo Vijeće.
Odlukom o prekidu štrajka preduhitrili su – zabranu
„Naš zahtjev za ispravljanje svih mogućih nelogičnosti oko Uredbe je uvažen i u roku od 4 mjeseca će se evaluirati i u što bržem roku ispraviti putem izmjene i dopune Uredbe o koeficijentima ili drugim pravnim aktom. Isto tako je udovoljeno našem zahtjevu za sudjelovanjem u donošenju Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Također, uputili smo zahtjev za sudjelovanjem u Vijeću za praćenje rasta plaće“, objavio je Sindikat Zajedno.
Dodaju pritom i kako su se usuglasili oko određenih materijalnih prava koje se reguliraju Kolektivnim ugovorom.
„Ukoliko navedeni zahtjevi, a za koje krećemo u pregovore za Temeljni kolektivni ugovor, ne budu udovoljeni odmah po isteku roka, stupamo u štrajk u suradnji s bliskim nam sindikatima“, navode iz Zajedno.
Odlukom o prekidu štrajka Sindikat Zajedno preduhitrio je moguću odluku o njegovoj zabrani. Naime, Vlada je tražila zabranu štrajka o čemu je Županijski sud trebao odlučivati 15. studenog, ali je Vlada svoj zahtjev nakon prekida štrajka povukla.
Nezadovoljstvo koeficijentima je šire
Hrvatska je, nakon punog desetljeća pokušaja, od ove godine uvela novi sustav plaća u državnoj i javnim službama koji bi trebao osigurati načelo jednake plaće za jedak rad. No, od samog je starta bilo jasno da to načelo neće biti ispoštovano jer je uveden cijeli niz iznimaka na koje se novi sustav ne odnosi (1, 2, 3). Kao što smo i ranije pisali, sindikati nisu bili zadovolji koeficijentima koje je Vlada uredbama predvidjela za državnu i javne službe. Dio koeficijenata uspjeli su korigirati, ali ne sve te su od proljeća 2024. godine, kada su isplaćene prve plaće po novom sustavu, nastavili ukazivati na nelogičnosti.
Osim u zdravstvu u kojem, ne samo prema mišljenju Sindikata Zajedno već i drugih sindikata, posao dijela zdravstvenih radnika nije adekvatno valoriziran, nezadovoljstvo je prisutno i u dijelu obrazovnog sustava. Izmjenu koeficijenata za zaposlene u obrazovanju i znanosti tako traže Sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat “Preporod”, a i neki drugi sindikati svoje su zahtjeve uputili Vijeću za praćenje plaća.
„Pisali smo, upozoravali, javno djelovali, argumentirali naše nezadovoljstvo još za vrijeme donošenja Uredbe o koeficijentima. Potom smo prikupili oko 39 tisuća potpisa nezadovoljnih zaposlenika. Nakon što su se isplatile prve plaće po novim koeficijentima, proveli smo interno izjašnjavanje kako bismo još jednom testirali zadovoljstvo radnika“, ustvrdio je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti. Prema tom izjašnjavanju, 76 posto zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju izjasnilo se da je nezadovoljno novim sustavom koeficijenata, a 90 posto ih je spremno podržavati sindikate da se takav sustav izmijeni.
„To nas obavezuje na daljnje djelovanje“, naveo je Kroflin podsjećajući Nezavisni sindikat znanosti i Sindikat „Preporod“ za razliku od druga dva obrazovna sindikata (Sindikat učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama) nisu potpisali sporazum o ukidanju prosvjetnog dodatka.
Dva obrazovana sindikata koja traže izmjenu koeficijenata najavljuju mogućnosti sindikalnih akcija ako njihovi zahtjevi ne budu ispoštovani. Koliko je zahtjeva sindikata za korekcijama takozvanih hibridnih koeficijenata upućeno Vijeću za praćenje koeficijenata bit će poznato za dva tjedna kada bi se ono trebalo sastati.
Koeficijente za izračun plaća donosi Vlada uredbom. Do sada su sindikati unutar pregovora za kolektivne ugovore imali veći prostor pritiskati vladine pregovarače da se pojedini koeficijenti radnih mjesta korigiraju. U novom sustavu i dalje će to biti jedna od tema pregovora, ali zahtjeve za korekcijom koeficijenata treba uputiti Vijeću koje onda te zahtjeve analizira i Vladi predlaže eventualne korekcije.
Vlada sa sindikatima u pregovore tradicionalno kreće nakon što predstavi prijedlog državnog proračuna za narednu godinu. Proračunom se tako ne uvaže eventualni dogovori sa sindikatima. Tako je i ove godine. Isti dan kada je Vlada u Sabor uputila svoj prijedlog proračuna za 2025. godinu, imenovani su i njeni pregovarački timovi za sklapanje dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službe i dodatka TKU-a (Vlada, točka 17.) .
Ranije je, pak, donesena odluka o pregovaračkom odboru Vlade za granski kolektivni ugovor u zdravstvu i pokretanju pregovora. Naime, tri reprezentativna sindikata za granski kolektivni ugovor u zdravstvu još su krajem kolovoza zatražili otvaranje pregovora, a vlada je početkom studenog imenovala svoj pregovarači tim. Ovaj tjedan održan je prvi pregovarački sastanak. Sindikat Zajedno vješto je iskoristio situaciju najavivši štrajk u trenutku kada se znalo da pregovori za kolektivni ugovor u zdravstvu i TKU kreću, želeći tako dobiti na vidljivosti.
Međutim, i njihov štrajk i postignuti dogovor zasjenila je priča o kriminalu u zdravstvu.
