Sabor bi u petak trebao izglasati izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi kojima se, među ostalim, regulira pravo jednokratne novčane naknade i za roditelje posvojitelje. Zakonske izmjene trebale su biti raspravljene još prošli tjedan, ali Sabor u utorak, kada je SDP zatražio da se skine iz hitne procedure i uputi u redovna dva čitanja, nije imao kvoruma da bi se o tome glasalo. U prošli petak vladajući su osigurali kvorum te je ipak izglasana hitna saborska procedura (1, 2).
Osim priznavanja prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta u iznosu od 1.327,23 eura, zakonskim izmjenama predlaže se povećanje osobnog faktora za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade (ZMN) te se proširuje krug korisnika ZMN-a tako da se korisniku naknade za redovito studiranje priznaje pravo na naknadu u visini od 50 posto iznosa ZMN-a. Uz to, proširuju se izuzeci od obveze rada za opće dobro bez naknade pa će tu naknadu u punom iznosu primati korisnici usluge socijalnog mentorstva te korisnici koji se zbog trenutačnog zdravstvenog stanja ne odazovu pozivu na rad za opće dobro bez naknade.
Nadalje, ublaženi su uvjeti za odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba, jer je uz povećanje osnovice za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi od početka 2025. godine povećan prihodovni prag za odobravanje usluge s 300 posto na 500 posto osnovice, odnosno s 225 eura na 375 eura.
Sabor je zakonske izmjene raspravljao u utorak, a tijekom rasprave zaiskrilo je među saborskim zastupnicima HDZ-a i SDP-a, kao i mnogo puta ranije, na pitanju postignuća vlade Andreja Plenkovića naspram nekadašnje vlade Zorana Milanovića.
HDZ-ova Danica Baričević tako je posegnula za AI-em, zapitavši umjetnu inteligenciju što je SDP-ova Vlada učinila za sustav socijalne skrbi.
„SDP-ova Vlada od 2011. do 2015. godine pod vodstvom Zorana Milanovića nije ostvarila značajne reforme u sustavu socijalne skrbi“, odgovor je umjetne inteligencije – navodi Danica Baričević.
„Niste ništa radili u mandatu, pokidali ste sve socijalne naknade koje ste mogli“, dodala je Danica Baričević.
U pomoć joj je priskočila i Majda Burić, također HDZ-ova zastupnica:
„Vlada Zorana Milanovića svake je godine u mandatu otvarala i mijenjala Zakon o socijalnoj skrbi. Međutim, ni jedne godine, ni u kojem slučaju, nisu dali ni kune, ni lipe, ni centa, ni ičega za povećanje socijalnih naknada“, kazala je Majda Burić.
Replicirala joj je Martina Vlašić Iljkić, zastupnica SDP-a.
„Povećavali smo sve socijalne naknade i doplatak za pomoć i njegu, osobne invalidnine, uveli smo naknadu za ugroženog kupca energenata, pomoć u kući kao sustavno pravo, a ne projektno financiranje“, kazala je Martina Vlašić Iljkić.
„Ne treba mi nikakva aplikacija ni umjetna inteligencija. U zakonu o socijalnoj skrbi niste dali niti lipe za socijalne naknade“, uzvratila je Burić na repliku SDP-ove zastupnice.
Što je od tih tvrdnji točno, a što nije?
Netočne su tvrdnje Baričević i Burić da se u mandatu koalicijske vlade SDP-a nije ništa napravilo u sustavu socijalne skrbi, iako je točno da je Zakon o socijalnoj skrbi mijenjan svake godine, kao što je navela Burić. S druge strane, točne su tvrdnje Vlašić Iljkić o povezivanju naknada i uvođenju novih prava. No, nije točno da su sustavno povećavane naknade u sustavu socijalne skrbi.
Koncem svibnja 2011. godine na snagu je stupio Zakon o socijalnoj skrbi kojeg je donijela tadašnja vlada HDZ-a pod vodstvom Jadranke Kosor. Nova, koalicijska Vlada SDP-a koja je vlast preuzela krajem 2011. godine odmah je pristupila izmjenama tog zakona donoseći novi zakonski okvir u ožujku 2012. godine.
Njime je promijenjen institucionalni okvir te je vraćeno djelovanje centara za socijalnu skrb na razini gradova ukinutih zakonom iz 2011., kada su umjesto navedenih ustanova uvedeni zavodi za socijalnu skrb na razini županija i u Gradu Zagrebu. Ukinuta je i uputnica kojom se korisnik upućuje na korištenje prava iz sustava socijalne skrbi.
Te zakonske izmjene, međutim, nisu donijele značajnije promjene kada je riječ o ostvarivanju prava na novčane naknade, ali su nastale određene promjene vezane uz imovinski cenzus. Imovina korisnika više nije bila vezana vrijednošću, već propisanim zadovoljavajućim stambenim prostorom pa se smatralo da se oni koji imaju imovinu veću od zakonom propisane mogu sami uzdržavati, ako prihode mogu ostvariti prodajom imovine, davanjem u zakup ili najam (ako ta imovina ne služi korisniku ili članovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba).
Tijekom 2012. godine tadašnje Ministarstvo socijalne skrbi osnovalo je radnu skupinu zaduženu za pripremu sveobuhvatne reforme sustava socijalne skrbi. Ona je započela donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi koji je bio u primjeni od 2014. godine. No ta reforma nikada nije do kraja provedena.
Uvođenje zajamčene minimalne naknade
Najveća reformska novost od 2014. godine bilo je uvođenje zajamčene minimalne naknade (ZMN) koja je zamijenila četiri naknade (produženu novčanu naknadu, pomoć za uzdržavanje te dvije opskrbnine) i koja egzistira do danas. Osim toga, osnovica ZMN-a je s tadašnjih 500 kuna (koliko je iznosila od 2008. godine) povećana na 800 kuna, da bi godinu dana kasnije za radno nesposobnog samca bila povećana na 900 kuna, a za dijete samohranog roditelja na 440, s ranijih 320 kuna.
Zakon o socijalnoj skrbi iz 2013. godine – sve do donošenja novog zakona koji je na snagu stupio 2022. godine – mijenjan je šest puta (2014.,2015., 2016., 2017., 2019. i 2020. godine), ali niti jedna od Vlada, pa ni ranija Plenkovićeva, nije mijenjala osnovicu ZMN-a. Ona je prvi put rasla u 2022. godini (1, 2) s novom reformom u sustavu socijalne skrbi.
Iako je osnovica ZMN-a od 2014. godine porasla, iznos zajamčene minimalne naknade za četveročlanu obitelj je pao. Naime, ovisno o dobi djeteta do te zakonske izmjene osnovica se kretala od 80 do 100 posto, a od 2014. godine utvrđena je na razini od 40 bez obzira na dob djeteta. Tako je četveročlana obitelj (dvoje odraslih i dvoje djece) u 2014. mogla ostvariti zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od tadašnjih 1 560 kuna, dok je prema ranijem zakonu mogla ostvariti od 1 600 do 1 800 kuna, ovisno o starosti djeteta (1, 2, 3).
Osobne invalidnine, kao i doplatak za pomoć i njegu, koje spominje Vlašić Iljkić, tadašnjim zakonskim izmjenama nisu rasle, jer je osnovica za njihov izračun utvrđivana u iznosu od tadašnjih 500 kuna (kao i prije reforme 2014. godine), a istodobno se zakonski uvjeti za stjecanje tih prava nisu promijenili (1, 2, 3, 4, 5).
Pravo na pomoć u kući i vaučeri za energente
No, točno je da je zakonskim izmjenama pravo na pomoć u kući sustavno riješeno pravo koje se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe, osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe, te osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.
Točno je i da je u mandatu Vlade Zorana Milanovića uvedena naknada za ugroženog kupca energenata. U kolovozu 2015. godine najavljeno je da će subvencija iznositi maksimalno do 200 kuna. Izmjene zakona donesene su početkom rujna, a paralelno se razgovaralo s tri poduzeća koja građane opskrbljuju električnom energijom, a to su HEP, RWE, GEN-I. Sredinom rujna 2015. godine Vlada je s distributerima potpisala Sporazum o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva (1, 2, 3). Vaučere, odnosno naknadu za podmirenje troškova električne energije, socijalno ugroženi građani počeli su primati u listopadu 2015. godine, a zbog te je mjere nadopunjavan Zakon o socijalnoj skrbi.
Ovo, inače, nije prvi put da su zastupnici HDZ-a posegnuli za ChatGPT-om da im procijeni mandat vlade koja je prestala postojati prije gotovo 10 godina. U vrijeme neposredno nakon uhićenja bivšeg HDZ-ovog ministra zdravstva Vilija Beroša, zastupnik Mislav Herman pokušao je skrenuti pažnju s te korupcionaške afere iznošenjem rezultata svog razgovora s ChatGPT-om na temu zdravstva u vrijeme SDP-ove vlade.
Zaključno, nisu točne tvrdnje dviju zastupnica HDZ-a o tome da u mandatu koalicijske vlade Zorana Milanovića nije ništa napravljeno na području socijalne skrbi. Ta je vlada pokrenula reformu te je, među ostalim, četiri naknade iz sustava objedinila u zajamčenu minimalnu naknadu, podigavši pritom njenu osnovicu s 500 na 800 kuna. Istodobno, netočno je da su se povećavali iznosi doplatka za pomoć i njegu te osobna invalidnina, kako je navela SDP-ova Martina Vlašić Iljkić, ali je točno da je pravo na pomoć u kući sustavno riješeno te da je uvedena naknada za ugroženog kupca energenata.
