Za mjesec i pol dana, 18. svibnja, hrvatski će građani izaći na izbore i birati članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih i gradskih skupština, predstavnička tijela jedinica te općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike – nositelje izvršne vlasti u jedinicama. Premda službena kampanja još nije počela, pretkampanja i na mrežama i u stvarnosti traje već neko vrijeme.
Faktograf je već provjeravao neke tvrdnje koje su potencijalni kandidati izgovorili ili napisali na društvenim mrežama. Tako je Mislav Herman, predsjednik zagrebačkog HDZ-a te kandidat za gradonačelnika Zagreba, na konferenciji za novinare manipulativno sugerirao da svaki vlasnik nekretnine plaća porez na nekretninu. Nakon predstavljanja novog vizualnog i dizajnerskog rješenja za Grad Zagreb mrežama su se proširile netočne tvrdnje da zagrebačka gradska vlast želi poniziti Zagrepčane i oduzeti im grb, a kritizirao se i novi Končarov niskopodni tramvaj koji se navodno pokvario prvi dan puštanja u promet. Zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i kandidat stranke Plavi grad za gradonačelnika Ivica Lovrić prozvao je Možemo da sa 181 milijun eura “plaća svoje udruge i sumnjive projekte”, no to je svota za cjelokupnu kulturnu djelatnost i to za 2026. godinu.
Žustrija kampanja na mrežama
Žustra se kampanja odvija na TikToku. Već početkom prošle (izborne) godine hrvatski su političari počeli ozbiljnije doživljavati TikTok, a do europskih izbora uoči ljeta mnogi su koristili i tu platformu. Posebno važnim TikTok se pokazao za vrijeme predsjedničkih izbora na kraju godine kad su profile otvorili svi kandidati osim Zorana Milanovića te Branke Lozo koja je koristila profil svoje stranke Dom i nacionalno okupljanje za političku promidžbu.
Osim većine kandidata, predsjednički su izbori na TikTok donijeli i jednu od najprljavijih kampanja. Moderatori su s te društvene mreže u prosincu prošle godine uklonili tisuće neautentičnih pratitelja s profila Dragana Primorca, a analiza objava vezanih uz izbore pokazala je da se protiv kandidatkinje stranke Možemo, Ivane Kekin, vodila prljava kampanja kroz koju su se širile neprovjerene i neslužbene informacije.
Slična se situacija ponavlja i sad s lokalnim izborima. Puno je buke pokrenuo novi vizualni identitet Grada Zagreba pa se tvrdilo da se “Zagrebu krade identitet”, a prelilo se na “krađu identiteta” kroz digitalni euro i zamjenu stanovništva, o čemu je Faktograf u više navrata detaljno pisao.
Najočitija kampanja protiv Možemo
Na udaru je najviše aktualna gradska vlast, zamjera im se štošta i pritom se profili ne suzdržavaju od manipulacija i širenja dezinformacija. Možemo se proziva za loše stanje na cestama i gužve u centru grada. Neki idu do takvih detalja da u krupnom planu snimaju jedan odvaljeni kamen na cesti ili nešto smeća koje je ostalo iza prodavača na placu.
Profili čiji se sadržaj svodi na napade na Možemo, prozivaju ih zbog navodnih namještanja natječaja (1, 2, 3), uhljebljivanja vlastitih članova (1, 2, 3), podjela novaca udrugama i slično, no nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena dokazima. Radi se o uglavnom o optužbama u kojima se koriste floskule poput “uhljebljivanje”, “namještanje” i “korupcija”, no konkretnih poveznica, dokumenata ili nečeg sličnog – nema.
Vladajuću zagrebačku vlast prozivaju i službeni politički protivnici. Nezavisni kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba Trpimir Goluža prozvao ih je da su sami sebi iznajmili poslovni prostor; kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Pavle Kalinić zamjerio im je klupice u Draškovićevoj ulici i pozvao birače da “glasaju za one s IQ-om većim od 50“; jedan korisnik prenosi riječi bivšeg saborskog zastupnika Željka Glasnovića koje je na Facebooku iznio još prije dvije godine pa ih nedavno opet ponovio – da gradom vlada “krvavi sustav koji je pobio pola Zagreba”.
Vladajuću se zagrebačku stranku napada i da “tuđe projekte predstavljaju kao svoje”, da koriste eufemizme za migrante, a netko je ponovno izvukao i temu posvajanja djece iz Afrike pri čemu se opet ponavlja da su “ljudi povezani s Tomaševićem i Možemo uhićeni zbog trgovine djecom”, kao i da su prekršili “sve postojeće međunarodne zakone i deklaracije o trgovini ljudima”.
Na meti nije samo vladajuća stranka u Zagrebu, iako su objave o njihovim politikama i potezima zadnje četiri godine najbrojnije. Odmah nakon njih kritizira se HDZ. Jedan korisnik proziva ministra obrane Ivana Anušića, kritizirajući zapravo EU i Bruxelles, drugi ministra gospodarstva Damira Habijana oko ulaska u OECD, a jedan kritizira premijera Andreja Plenkovića da je “napravio genocid nad stanovništvom lažne Plandemije”. HDZ se generalno kritizira za “pljačku domovine” (1, 2), a strane radnike neki vide kao glavnu potporu HDZ-u na ovim izborima premda strani državljani nemaju pravo glasa na hrvatskim izborima.
Žustra borba odvija se očito na otoku Pagu jer se pojavilo nekoliko videa u kojima se obračunavaju bivši gradonačelnik Novalje Ante Dabo (1, 2) i aktualni gradonačelnik, HDZ-ov Ivan Dabo. Ivan Dabo je bio na čelu tog grada od 1993. do 2013. nakon čega ga je jedan mandat zamijenio Ante Dabo, da bi na posljednjim izborima građani ponovno dali povjerenje Ivanu Dabi. U jednom videu za malverzaciju zemljištem prozivaju se Ante Dabo i Marijan Šuljić, nezavisni kandidat na predstojećim izborima za novog gradonačelnika Novalje kojeg podržava stranka LiPO.
Nova lica na TikToku
U veljači se TikToku, nakon najave kandidature za gradonačelnika Splita, pridružio bivši gradonačelnik Željko Kerum. Na TikToku se predstavlja kao bivši i budući splitski gradonačelnik, a za prvu objavu odabrao je zabavnu fotografiju iz mladosti. Nakon toga više nije imao objava.
Od siječnja se na TikToku nalazi i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Njegovi su videi poslovni, informativni i rijetko šaljivi. Osim kratkih isječaka kojima se uglavnom hvali rad policije, Božinović je snimio nekoliko osobnijih videa u kojima se u krupnom planu obraća publici i više ili manje uspješno objašnjava neke događaje, primjerice sudjelovanje na sastancima o Ukrajini, situaciju sa stranim radnicima ili dezinformacije koje se šire o “tajnim deportacijama migranata”.
Saznali smo ovaj tjedan i da je HSP postao bogatiji za još jednog člana. Radi se o Anti Brešiću Mikuliću koji se još naziva Comes de Poglizza i predsjednik je udruge Hrvatsko kraljevsko vijeće. Udruga “želi očuvati povijest i kulturu naših kraljevina, kneževina i banovina te naše građanske, pučke i plemićke kulture i tradicije”. Kako je rekao u jednom razgovoru, “većina članova udruge smatra da parlamentarna kraljevina omogućava puno bolju i stabilniju vlast”.
Hoće li službeni početak kampanje nešto promijeniti, tek ćemo vidjeti, no nastavi li se politička promidžba temeljiti na napadima na protukandidate, posebno na društvenim mrežama s više ili manje provjerenim argumentima i informacijama, pitanje je koliko će do izražaja doći stvarni programi kandidata.
