Lažne, ali ponekad vrlo uvjerljive, a ponekad vrlo duhovite video snimke izrađene pomoću alata umjetne inteligencije preplavile su TikTok uoči lokalnih izbora. Faktograf je u analizi superizborne 2024. godine zaključio da je AI tehnologija zaobišla hrvatsku politiku u superizbornoj godini, no taj se trend mijenja.
Lokalni izbori u Hrvatskoj održat će se 18. svibnja, a kampanja na društvenim mrežama se zahuktala.
Kao što se pokazalo i u ranijim analizama (1, 2), dio profila na TikToku aktivniji je kad se uzme u obzir dinamika objava. Neki profili koji se bave lokalnim izborima svakodnevno objavljuju i po nekoliko objava. Analizirajući najaktivnije profile pokazalo se da se uglavnom radi o sadržaju usmjerenom protiv aktualne zagrebačke vlasti.
Kao i prošle godine, među najaktivnijim profilima je Anci26.7. Profilna fotografija ovog profila je prekrižena fotografija zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Profil doseže značajne brojke i neki su video zapisi pregledani više od deset tisuća puta.
Na profilu gotovo nema objave koja nije usmjerena prema političkoj platformi Možemo. Najčešće su to videi u kojima se želi dokazati da Tomašević laže pa se često montiraju njegove izjave s raznim emotikonima i ilustracijama koje bi trebale biti duhovite (1, 2). Koriste se i fotomontaže i ilustracije kojima se izruguje zagrebačka vlast (1, 2, 3, 4), kao i audio alati da bi se postigao satirični efekt (1, 2, 3, 4). Po objavljenom sadržaju može se zaključiti da profil podržava opciju Plavi grad Ivice Lovrića.
Mislav Herman kao Supermen
Nešto malo manje aktivan po broju objava je profil Dominika Alpeze na TikToku, no i njegov je sadržaj usmjeren protiv aktualne zagrebačke vlasti. Neke video snimke generirane umjetnom inteligencijom na njegovom profilu doista su poput kratkih filmova. Tomaševićeva vlast stavlja se u kontekst videoigre Mortal Kombat, te filma “Sirove strasti”.
Članove stranke Možemo često stavlja u kontekst partizana, zlikovaca koji proizvode smeće u kojem HZD-ov kandidat za gradonačelnika Mislav Herman stiže kao spasitelj Superman, dovodi ih na izmišljeno suđenje (1, 2), ruga im se zbog podržavanja LGBTQ prava i raznih predizbornih obećanja ili ih prikazuje kao demone. Iskoristio je i posljednju aferu kad je u petak uhićen Mile Kekin, muž članice Možemo Ivane Kekin (1, 2).
Osim prema aktualnoj gradskoj vlasti, ovaj je profil usmjeren i protiv stranih radnika i migranata generalno, za što također koristi video snimke stvorene pomoću umjetne inteligencije (1, 2). Po videu u kojem Herman kao Superman spašava Zagreb i nekih drugih objava, jasno je da ovaj profil podržava HDZ.
Ono što povezuje veliku većinu AI generiranih videa usmjerenih protiv stranke Možemo jest satira i ismijavanje. Tematski je ruganje najčešće usmjereno prema politici platforme Možemo u odnosu na prava LGBTQIA+ osoba. Zalažu se za izjednačavanje prava LGBTQIA+ osoba u svim domenama života i istupaju protiv diskriminacije. Međutim, TikTok to vidi sasvim drugačije (1, 2, 3, 4, 5).
U posljednjih tjedan dana posebno su se na meti našle nove afere – Hipodrom i privođenje zbog zemljišta u Istri. Odvjetnik Anto Nobilo podnio je u ime djelatnika Ustanove za upravljanje sportskim objektima grada Zagreba Hipodrom kaznenu prijavu protiv ravnatelja Koste Kostanjevića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog navodnog plaćanja nepostojećih zaštitara čime je gradski proračun, navodno, oštećen za dva milijuna eura (1, 2, 3, 4). Istragom u slučaju malverzacija i pogodovanja u prodaji nekretnina na području Buja obuhvaćeno je šest fizičkih i četiri pravne osobe, a u petak je na razgovor priveden Mile Kekin, što je rezultiralo brojnim AI videima (1, 2).
No, od nekih vječnih tema uoči lokalnih izbora se ne odustaje. Česte gužve i neka rješenja gradskih vlasti dovela su do ismijavanja (1, 2). Na meti je odlagalište otpada Jakuševac (1, 2), financiranje udruga (1, 2, 3, 4), ali i druge teme (1, 2, 3, 4, 5).
Može se primijetiti i da velik dio ovih profila međusobno dijeli sadržaj pa je ponekad vrlo teško otkriti gdje je prvi put objavljen. Također, mnogi profili, dok napadaju jednu političku opciju, ne otkrivaju kome zapravo daju podršku. Ona je vidljiva, kao što smo rekli, na profilima Anchi26.7 i Dominik Alpeza
Dosad bez utjecaja AI-ja na izbore u Hrvatskoj
Koliko AI može biti utjecajan pokazala je u jeku predsjedničke kampanje u prosincu kandidatkinja Ivana Kekin kada je na konferenciji za novinare pustila vrlo vjernu audio AI generiranu snimku u kojoj joj premijer Andrej Plenković daje podršku. Ta snimka vrlo je vjerno prikazala koliko ta tehnologija može biti s jedne strane moćna, a s druge opasna za demokratske i izborne procese.
Ipak, u prošloj superizbornoj godini AI sadržaj nije imao veći utjecaj na izbore. Premda na posljednjim izborima provedenima u Hrvatskoj, onim predsjedničkim, nije bilo AI snimki, primijećena je prisutnost AI alata. Još u prvom krugu predsjedničkih izbora društvena mreža TikTok potvrdila je Faktografu da je uklonila preko 7 tisuća botova, odnosno neautentičnih pratitelja, s profila nezavisnog kandidata, s podrškom HDZ-a i partnera, Dragana Primorca.
Faktograf je u posljednje dvije godine detektirao stotinjak lažnih snimaka s izjavama političara i drugih javnih osoba (1, 2, 3). Takve snimke nemaju svrhu utjecaja na političke ili demokratske procese, već se koriste za razne prevare, najčešće novčane i investicijske. Na prošlogodišnjim parlamentarnim, europskim i predsjedničkim izborima takvih drastičnih primjera korištenja generiranih AI snimki u izbornom procesu nije bilo. To nam je u odgovoru nakon održanih predsjedničkih izbora potvrdio i hrvatski koordinator za digitalne usluge HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) kojem je jedna od zadaća i provedba EU-ova Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Pozitivne strane i rizici AI-ja
Europska komisija kroz Akt o digitalnim uslugama (DSA) kao i Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act) želi stvoriti sigurno, pošteno i demokratsko okruženje u digitalnom svijetu. Akt o umjetnoj inteligenciji navodi pozitivne strane uvođenja tehnologije umjetne inteligencije u razne sustave, ali i rizike.
“Manipulativne tehnike omogućene umjetnom inteligencijom mogu se upotrebljavati kako bi se osobe navelo na neželjeno ponašanje ili kako bi ih se obmanulo tako da ih se potiče na odluke na način kojim se podriva i narušava njihova autonomija, donošenje odluka i slobodan izbor. Stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje određenih AI sustava s ciljem ili učinkom bitnog iskrivljavanja ljudskog ponašanja, pri čemu je vjerojatno da će nastati znatna šteta, osobito ona koja ima dovoljno velike štetne učinke na fizičko ili psihološko zdravlje odnosno financijske interese, osobito su opasni te bi ih stoga trebalo zabraniti. U takvim se AI sustavima upotrebljavaju subliminalne komponente kao što su zvučni i slikovni podražaji te videopodražaji koje osobe ne mogu percipirati jer nadilaze ljudsku percepciju ili se upotrebljavaju druge manipulativne ili prijevarne tehnike kojima se podriva ili narušava autonomija, donošenje odluka ili slobodan izbor osobe na način da ljudi svjesno ne percipiraju te tehnike ili zbog kojih su, ako ih i jesu svjesni, svejedno prevareni ili ih ne mogu kontrolirati niti im se oduprijeti”, piše u Aktu o umjetnoj inteligenciji.
AI alati olakšavaju “proizvodnju” lažnih informacija, ona postaje brža jer koristi jezične modele kako bi proizvod zvučao što više ljudski. Osim toga, pomoću alata umjetne inteligencije u vrlo kratkom se roku mogu stvoriti realistične slike, video i audio zapisi, bez velikog predznanja i bez velike stručnosti.
Osim upozorenja na negativne posljedice i utjecaja AI-ja na izbore, stručnjaci ističu i pozitivne strane. Naime, umjetna inteligencija može postati pomoćni alat na izborima, u smislu automatske verifikacije potpisa, pomoći u kreiranju poruka, skupljanja podataka ili novaca brže nego ranije itd. Međutim, deepfakeovi će s vremenom postati uvjerljiviji pa će biti potrebne nove ideje za korištenje umjetne inteligencije.
Lokalni izbori mnogim su političarima bitniji od onih predsjedničkih ili parlamentarnih jer je broj sudionika političke utakmice mnogo veći, a samim time je i veći broj političara koji bi u nekom trenutku mogli zaključiti da “cilj opravdava sredstvo” te se okrenuti i ovoj novoj tehnologiji u pokušaju osvajanja mandata.
