Početkom studenoga prošle godine Faktograf je pisao kako je Upravni nadzor Ministarstva gospodarstva pokazao da je Hrvatska radiotelevizija (HRT) kršila javnu nabavu izravnim davanjem poslova tvrtki Croatel. Posebno zanimljiv detalj koji smo iznijeli bio je taj da je takav nadzor zatražilo upravo zagrebačko državno odvjetništvo. Kako smo pak izvještavali i prije tog članka, na HRT-u su krajem 2018. godine, u mandatu bivšeg glavnog ravnatelja Kazimira Bačića, odjednom dio poslova koje su do tada naručivali putem javne nabave odlučili dodjeljivati izravno putem pojedinačnih narudžbenica. Za to je otvoren posebni konto za te usluge, a nakon čega je broj takvih ugovora eksplodirao.
Takvu praksu nastavio je i aktualni glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb. Iako su ugovori tako dodjeljivani i Ro.Ba.Go-u, tvrtki u kojoj je Šveb prije preuzimanja ravnateljevanja HRT-om imao udjele, DORH-u je (barem za sada) očito bila problematična samo dodjela poslova tvrtki Croatel. Iz ureda Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu tada su nam odgovorili kako je u predmetu Croatela u tijeku “postupanje sukladno zakonskim odredbama” te da nam “do donošenja državnoodvjetničke odluke” ne mogu odgovoriti. Nadležno državno odvjetništvo nije nam, znači, isključilo mogućnost da je HRT-ova izravna dodjela poslova Croatelu od 2020. pa do rujna prošle godine bila kriminalne naravi.
Iako je upravni nadzor još lani pokazao kršenje odrednica javne nabave, Ministarstvo je optužni prijedlog Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu poslalo tek 10. ožujka ove godine – i to nakon brojnih upita Faktografa. Njih smo slali budući da su nam iz samog Ministarstva ranije najavili da bi taj optužni prijedlog trebao biti poslan na sud do kraja prošle godine. Uz to nas je i zanimalo što točno u njemu piše – budući da nam to ranije nisu željeli otkriti.
Robert Šveb izostavljen
Možda im je trebalo dulje nego što su prvotno obećali da ga pošalju sudu, ali u svakom slučaju, Ministarstvo je u njemu utvrdilo da su na HRT-u bez provođenja postupaka javne nabave s tvrtkom Croatel sklopljena dva ugovora mimo javne nabave. Prvi ugovor, broj 218/20, (koji je trajao od 1. listopada 2020. do 23. listopada 2023.) bio je za “usluge tehničke podrške i izrade proširene stvarnosti (augmentalne grafike)/virtualni set za potrebe dnevnog programa Informativno-medijskog servisa (IMS-a) iz studija 12” u vrijednosti od 1 311 999 eura bez PDV-a. Taj ugovor je potpisao Kazimir Bačić 1. srpnja 2020. godine. Drugi ugovor, broj 273/21, (koji je trajao od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2023.) bio je za “usluge tehničke podrške i grafičkog dizajna za potrebe dnevnog programa IMS-a” u vrijednosti od 817 160 eura bez PDV-a. Njega je 21. prosinca 2021. potpisao Robert Šveb.
Odredbe Zakona o javnoj nabavi na koje se poziva Ministarstvo propisuju da će se novčanom kaznom od 6 630 do 132 750 eura kazniti pravna osoba koja je Naručitelj (u ovom slučaju HRT), ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave te da će se za isto novčanom kaznom u iznosu od 1 320 do 6 630 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Unatoč njegovu potpisu na jednom od spornih ugovora s Croatelom, Ministarstvo u optužnom prijedlogu kao okrivljenika uopće ne navodi i dalje aktualnog ravnatelja Šveba, već za prekršaj nabavka usluga bez provođenja javne nabave tereti HRT kao pravnu osobu i Naručitelja te Kazimira Bačića i Renata Kunića kao odgovorne osobe Naručitelja. Kunić je bio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a od 15. srpnja 2021. pa do 20. listopada 2021. Naime, Kunić je tu dužnost obavljao nakon što je Bačić razriješen funkcije jer je završio u istražnom zatvoru zbog sumnji u počinjenje kaznenih djela davanja mita za trgovanje utjecajem i trgovanja utjecajem za koje je kasnije podignuta i optužnica.
Još jedan neobičan detalj je i taj da Ministarstvo u optužnom prijedlogu navodi kako je njihova Uprava za politiku javne nabave zaprimila i informaciju kako je HRT u listopadu 2023. godine sklopio i aneks ugovora 281/20 s Croatelom (dakle ponovno bez javne nabave) na temelju kojeg je potom izdano čak 64 narudžbenica za usluge najma tehničkih sredstava i opreme sveukupne vrijednosti nevjerojatnih 7 666 196 kuna, odnosno 1 016 736 eura. Unatoč tome, tu opet nisu pronašli odgovornost Šveba, iako sami navode da objašnjenje HRT-a u kojem tvrde da su te nabave mogli izuzeti od Zakona o javnoj nabavi nije validno.
Za sutkinju prekršaj nije dovoljno obrazložen
U sustavu e-predmet moguće je vidjeti kako je optužni prijedlog Općinski prekršajni sud u Zagrebu zaprimio 12. ožujka te je on dodijeljen sutkinji Arijani Mance. Ona je pak već 18. ožujka donijela presudu prema kojoj se HRT, Bačić i Kunić oslobađaju optužbi – no ne zato što je sutkinja smatrala da su okrivljenici nevini već zato što joj, laički rečeno, nije bilo jasno za što su uopće optuženi.
U presudi koju smo od suda dobili putem zahtjeva za pristup informacijama sutkinja odluku obrazlaže ovako:
“Iz datog činjeničnog opisa radnje prekršaja ne proistječe zakonsko obilježje prekršajnog djela koje je I, II. i III okr. stavljeno na teret jer u činjeničnom opisu radnje prekršaja nema konkretizacije svake pojedine radnje nabavljene usluge i preciznog vremena kada je svaka posebna usluga nabavljena. U činjeničnom opisu koji je tužitelj dao nije navedena vrijednost svake pojedine usluge iz koje bi onda proizlazila obveza provođenja postupka javne nabave kako je propisano odredbom čl. 12 Zakona o javnoj nabavi, a također nedostaje podatak o tome kada je nabavljena svaka pojedina usluga tehničke podrške i izrada proširene stvarnosti (augmentalne grafike) virtualni set sve za potrebe dnevnog programa IMS-a.”
Mance dalje navodi kako – da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju – djelo prekršaja mora biti točno određeno tako da se jasno konkretiziraju i vremenski odrede radnje, odnosno propusti okrivljenika. “U protivnom, u nedostatku od nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.” zaključila je sutkinja Mance.
Ministarstvo je uložilo žalbu
Iz Ministarstva gospodarstva Faktografu nisu pojasnili kako je došlo do, po sutkinji, nedovoljno obrazloženog optužnog prijedloga, ali su nam potvrdili da su 31. ožujka 2025. uputili žalbu na predmetnu presudu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu.
Do objave ovog teksta Ministarstvo nam nije odgovorilo zašto Šveba nema u optužnom prijedlogu. Ovdje još jednom valja ponoviti kako je još u saborskoj raspravi prije njegova imenovanja 2021. godine zastupnica Možemo! Sandra Benčić upozoravala da je Robert Šveb bio osobni izbor ministrice Nine Obuljen Koržinek.
Pozivajući se na izvore upućene u situaciju na HRT-u, Nacional je tada pisao da je ministrica kulture i medija taj izbor nametnula premijeru Andreju Plenkoviću i predstavila Šveba kao jedinog suvislog kandidata “iako je većina stranke bila protiv”.
U svakom slučaju, ako Ministarstvo gospodarstva na drugostupanjskom sudu bolje ne obrazloži optužni prijedlog, moglo bi ispasti da za to što je mimo zakona tvrtki Croatel u nekoliko godina izravno dodijeljeno poslova vrijednosti nekoliko milijuna eura nije kriv – baš nitko.
