Facebook i Instagram posljednjih su dana preplavili oglasi s Facebook stranice “Hrvatska udruga za privatni kapital (arhivirano ovdje). U oglasima se promovira navodna platforma Ministarstva gospodarstva koja ulaganjima od 300 eura naviše omogućuje veliku zaradu.
Ipak, navodna platforma nalazi se na vrlo sumnjivoj domeni aethercraft.info (arhivirano ovdje), što je već prvi znak koji navodi na zaključak da se radi o prevari. Odlaskom na stranicu u gornjem lijevom kutu vidljiv je logo Ministarstva gospodarstva, a stranica na prvi pogled možda djeluje pouzdano zbog dizajna i loga ministarstva, no sasvim je sigurno da neka vladina institucija svoju platformu ne bi dijela na domeni koje ne uključuje gov.hr.
Na stranici se može pronaći sljedeći tekst:
Pouzdan prihod i financijska stabilnost — započnite već danas
Vaš kapital je pod zaštitom — ulaganja se nadziru na državnoj razini. Zarada od 2.000 € tjedno dostupna je svakome tko je spreman napraviti korak prema sigurnijoj budućnosti. Ne samo da zarađujete — već aktivno doprinosite razvoju hrvatskog gospodarstva. Ostavite svoju prijavu i pridružite se platformi gdje svaki korak donosi konkretne rezultate.
Ministarstvo: Prevaranti neovlašteno preuzeli dizajn stranice za investitore
Faktograf se obratio službi za odnose s javnošću spomenutog ministarstva kako bismo provjerili jesu li na bilo koji način povezani s navodnom platformom. Iz Ministarstva poručuju da se radi o lažnoj (phishing) stranici.
“Ministarstvo gospodarstva o tome je već obavijestilo nadležne institucije i izvor incidenta s ciljem što bržeg uklanjanja stranice.
Naglašavamo da Ministarstvo gospodarstva nema nikakve veze s navedenom stranicom te da je neovlašteno preuzet dizajn naše originalne stranice namijenjene investitorima (investcroatia.gov.hr)”, navode.
Istaknuli su da Ministarstvo ne nudi uslugu usmjeravanja ulaganja uz garantiranu zaradu.
Kako bi se domogli vaših osobnih podataka i podataka o kreditnim karticama, prevaranti ne prezaju ni pred čime, a u svojim su nastojanjima sve inovativniji. Ipak, s obzirom na to da je hrvatsko tržište malo i da je mali broj korisnika hrvatskog jezika, prijevodi s engleskog jezika na hrvatski jezik zvuče nemušto i nimalo u duhu hrvatskog jezika. Upravo je to jedan od načina kako se najlakše prepoznaju prevarantske stranice koje su kreirane isključivo kako bi od vas neovlašteno uzele novac ili osobne podatke.
Poznate financijske prevare
O ovakvom tipu prevara Faktograf je već puno puta pisao (1, 2), no svaki put se pojavi nova investicijska platforma i nova osoba koja je reklamira (osim Marija Radića koristili su i Andreja Plenkovića, Emila Tedeschija, Gorana Navojca i druge).
Također, nerijetki su i internetski prevaranti koji korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade ili skupe predmete koje mogu jeftino dobiti, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka. Recimo, u velikom broju lažnih nagradnih igara (1, 2, 3, 4, 5) korišteni su vizuali lanca trgovina Pepco. Na sličan su se način zloupotrebljavali vizualni identiteti drugih trgovina: Plodina, Pevexa, Lidla i Konzuma, a sada i Decathlona.
Raznorazne prevare vrlo su česte na Facebooku. O lažnim nagradnim igrama Faktograf je pisao više puta.
Također, na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca, brendova i tvrtki (među njima su Coca-Cola, Konzum, Plodine, Samsung, Beko i mnogi drugi) koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari (mobiteli, automobili, kućanski aparati, poklon bonovi).
Krađa novca ili osobnih podataka
Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prevarama. Nekim prevarantima namjera je od korisnika pokušati izvući novac, a drugima je cilj krađa osobnih podataka.
Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
Zaključno, platforma na domeni aethercraft.info jest lažna phishing stranica i nije na bilo koji način povezana s Ministarstvom gospodarstva. Iz Ministarstva gospodarstva za Faktograf su kazali da ne nude uslugu uslugu usmjeravanja ulaganja uz zaradu, što se na ovoj lažnoj platformi promovira.
